1. Olee ihe i nwere ike ịna-eche ugbu a ọ fọrọ obere ka ị mụchaa akwụkwọ a?

Ị MỤTALA ọtụtụ ihe bụ́ eziokwu kemgbe i ji akwụkwọ a na-amụ Baịbụl. Ị mụtala na Chineke kwere anyị nkwa na anyị ga-adị ndụ ebighị ebi, mụta ihe na-eme mmadụ ma ọ nwụọ, mụtakwa na a ga-akpọlite ndị nwụrụ anwụ n’ọnwụ. (Ekliziastis 9:5; Luk 23:43; Jọn 5:28, 29; Mkpughe 21:3, 4) O nwere ike ịbụ na ị malitela ịga ọmụmụ ihe Ndịàmà Jehova, chọpụtakwa na ọ bụ  hanwa na-efe Chineke otú ọ chọrọ. (Jọn 13:35) O nwekwara ike ịbụ na gị na Jehova amalitela ịdị ná mma, gị ekpebiekwa ife ya. I nweziri ike ịna-eche ihe i kwesịrị ime iji na-efe Chineke otú ọ chọrọ.

2. Gịnị mere otu nwoke onye Itiopia ji chọọ ka e mee ya baptizim?

² Ọ bụ otu ihe ahụ ka otu nwoke onye Itiopia nọ na-eche. Nwoke a dịrị ndụ n’oge Jizọs. Obere oge a kpọlitechara Jizọs n’ọnwụ, Filip, onye na-eso ụzọ Jizọs, ziri nwoke a ozi ọma. Filip nyeere ya aka ịghọta na ọ bụ Jizọs bụ Mesaya ahụ. Ihe a Filip kụziiri nwoke a ruru ya n’obi nke na ọ gwara Filip ozugbo, sị: “Lee! Mmiri; gịnị na-egbochi ime m baptizim?”—Ọrụ Ndịozi 8:26-36.

3. (a) Olee iwu Jizọs nyere ndị na-eso ụzọ ya? (b) Olee otú e kwesịrị isi mee mmadụ baptizim?

³ Baịbụl kwuru hoo haa na ọ bụrụ na ị chọrọ ife Jehova, i kwesịrị ime baptizim. Jizọs gwara ndị na-eso ụzọ ya, sị: “Gaanụ mee ndị mba niile ka ha bụrụ ndị na-eso ụzọ m. Na-eme ha baptizim.” (Matiu 28:19) Jizọs n’onwe ya mere baptizim. Otú e si mee ya baptizim bụ imikpu ya n’ime mmiri, ọ bụghị ifesa ya mmiri n’isi. (Matiu 3:16) Otú e si emekwa Onye Kraịst baptizim taa bụ imikpu ya n’ime mmiri.

4. Gịnị ka ndị ọzọ ga-amata ma i mee baptizim?

⁴ Ọ bụ mgbe i mere baptizim ka ndị ọzọ ga-amata n’eziokwu na ị chọrọ ịbụ enyi Chineke nakwa na ị chọrọ ife ya. (Abụ Ọma 40:7, 8) I nweziri ike ịna-eche gbasara ihe ị ga-eme ka e nwee ike ime gị baptizim.

5. (a) Gịnị ka ị ga-eburịrị ụzọ mee tupu e mee gị baptizim? (b) Gịnị mere i kwesịrị iji na-aga ọmụmụ ihe Ndịàmà Jehova?

⁵ Tupu e mee gị baptizim, ị ga-amatarịrị onye  Jehova na Jizọs bụ. Baịbụl a ị na-amụ emeekwala ka ị matawa ha. (Gụọ Jọn 17:3.) Ma, ọ bụghị ebe okwu biri. Baịbụl kwuru na i kwesịrị ‘ijupụta n’ezi ihe ọmụma’ nke uche Jehova. (Ndị Kọlọsi 1:9) Ihe ị ga-amụta n’ọmụmụ ihe niile Ndịàmà Jehova na-enwe ga-enyere gị aka ka gị na Jehova na-adịkwu ná mma. Ọ bụ otu n’ime ihe mere i kwesịrị iji na-agachi ọmụmụ ihe ndị a anya.—Ndị Hibru 10:24, 25.

6. Olee otú ị ga-amataru ihe dị́ na Baịbụl tupu e mee gị baptizim?

⁶ Ma, Jehova anaghị atụ anya ka ị matachaa ihe niile dị́ na Baịbụl tupu e mee gị baptizim. Ọ tụghị anya ka nwoke Itiopia ahụ matachaa ihe niile tupu e mee ya baptizim. (Ọrụ Ndịozi 8:30, 31) Anyị niile ga na-amụtakwu gbasara Chineke ruo mgbe ebighị ebi. (Ekliziastis 3:11) Ma tupu e mee gị baptizim, i kwesịrị ịma, ma ọ́ dịghị ihe ọzọ, ihe ndị dị mfe Baịbụl na-akụzi, kwetakwa na ha bụ eziokwu.—Ndị Hibru 5:12.

7. Olee otú Baịbụl ị na-amụ sirila nyere gị aka?

⁷ Baịbụl kwuru, sị: ‘Ọ bụrụ na okwukwe adịghị, ọ gaghị ekwe omume ime ihe dị Chineke ezi mma.’ (Ndị Hibru 11:6) Ọ pụtara na ị ga-enwerịrị okwukwe tupu e mee gị baptizim. Baịbụl kwuru na mgbe ndị na-eso ụzọ Jizọs nọ na-ezi ozi ọma na Kọrịnt n’oge ochie, ụfọdụ ndị nụrụ ya “malitere ikwere nakwa ịbụ ndị e mere baptizim.” (Ọrụ Ndịozi 18:8) Baịbụl ị na-amụ enyekwarala gị aka inwe okwukwe na Chineke ga-emezu nkwa ndị o kwere nakwa na àjà Jizọs ji ndụ ya chụọ ga-eme ka a napụta anyị n’aka mmehie na ọnwụ.—Jọshụa 23:14; Ọrụ Ndịozi 4:12; 2 Timoti 3:16, 17.

8. Gịnị ga-eme ka ọ gụwa gị agụụ ịkọrọ ndị ọzọ ihe ị na-amụta?

⁸ Ka ị na-amụta ọtụtụ ihe na Baịbụl ma na-ahụ otú o si abara gị uru, okwukwe gị ga-esikwu ike. Ịkọrọ ndị ọzọ ihe ị na-amụta ga-abịa gụwa gị agụụ. (Jeremaya 20:9; 2 Ndị Kọrịnt 4:13) Ma ònye ka i kwesịrị ịkọrọ ya?

9, 10. (a) Olee ndị i nwere ike ibido kọwara ihe ị na-amụta na Baịbụl? (b) Gịnị ka i kwesịrị ime ma ị chọọ iso ọgbakọ na-aga ozi ọma?

⁹ Ụfọdụ ndị i nwere ike ịkọrọ ihe ị na-amụta bụ ndị ezinụlọ unu, ndị enyi gị, ndị agbata obi gị, ma ọ bụ ndị gị na ha na-arụkọ ọrụ. Ma, jiri obiọma na-akọrọ ha ya. Ị ga-emecha ruo eruo iso ọgbakọ na-aga ozi ọma. Mgbe ọ bụla ọ gụwara gị agụụ iso ọgbakọ na-aga ozi ọma, gwa Onyeàmà Jehova na-akụziri gị Baịbụl. Ọ bụrụ na o chere na i ruru eru, ya abụrụkwa na ị na-eme ihe Baịbụl kwuru, gị na ya na ndị okenye abụọ nọ́ n’ọgbakọ ị nọ na ya ga-anọkọ ma kparịta ya.

¹⁰ Gịnị ka unu ga-akparịta ná nnọkọ ahụ? Ndị okenye abụọ ahụ ga-ajụ gị ihe ụfọdụ iji chọpụta ma ị̀ ghọtala ihe ndị dị mfe Baịbụl na-akụzi nakwa ma ì kweere na ha. Ha ga-achọpụtakwa ma ị̀ na-ebi ndụ otú Baịbụl kwuru kwa ụbọchị nakwa ma ị̀ chọrọ n’eziokwu ịbụ Onyeàmà Jehova. Gị na ha kparịtawa ihe ndị a, atụla ụjọ n’ihi na ọrụ ha bụ ịna-elekọta gị na ndị niile nọ n’ọgbakọ. (Ọrụ Ndịozi 20:28; 1 Pita 5:2, 3) Unu kparịtachaa, ndị okenye ahụ ga-agwa gị ma ì ruru eru ibido iso ọgbakọ na-aga ozi ọma.

11. Gịnị mere i kwesịrị iji mee mgbanwe ụfọdụ tupu i bido iso ọgbakọ na-aga ozi ọma?

 ¹¹ Ndị okenye ahụ nwekwara ike ịgwa gị mgbanwe ụfọdụ i kwesịrị ime tupu i bido iso ọgbakọ na-aga ozi ọma. Gịnị mere i kwesịrị iji mee mgbanwe ndị ahụ? Ọ bụ n’ihi na anyị na-anọchite anya Jehova mgbe anyị na-agwa ndị ọzọ gbasara ya, anyị kwesịkwara ịna-akpa àgwà ga-eme ka ndị ọzọ na-akwanyere ya ùgwù.—1 Ndị Kọrịnt 6:9, 10; Ndị Galeshia 5:19-21.

12. Gịnị mere mmadụ niile kwesịrị iji chegharịa?

¹² E nwekwara ihe ọzọ i kwesịrị ime tupu e mee gị baptizim. Pita onyeozi sịrị: “Chegharịanụ, chigharịakwanụ ka e wee hichapụ mmehie unu.” (Ọrụ Ndịozi 3:19) Gịnị ka ọ pụtara ma a sị na mmadụ echegharịala? Ọ pụtara na onye ahụ akwaala ụta maka ihe ọjọọ ọ bụla o mere. Dị ka ihe atụ, ọ bụrụ na ị na-akwabu iko, i kwesịrị ichegharị. Ọ bụrụgodị na kemgbe a mụrụ gị, ị na-agbasi mbọ ike na-eme ihe dị mma, ị ka kwesịkwara ichegharị, n’ihi na anyị niile na-eme mmehie, kwesịkwa ịna-arịọ Chineke ka ọ gbaghara anyị.—Ndị Rom 3:23; 5:12.

13. Gịnị ka mmadụ ga-eme ya abụrụ na o ‘chigharịala’?

¹³ Ọ̀ bụ ị kwaa ụta maka ihe ọjọọ i mere, okwu ebie? Mba. Pita kwuru na i kwesịkwara ‘ichigharị.’ Ọ pụtara na ị ga-akwụsị àgwà ọjọọ ọ bụla ị na-akpabu ma bido kpawa àgwà ọma. Ka e were ya na ị na-aga otu ebe ị na-agatụbeghị mbụ. Ka ị na-aga, gị achọpụta na ụzọ i si abụghị ụzọ e si aga ebe ahụ. Gịnị ka ị ga-eme? O doro anya na ị ga-akwụsị, tụgharịa, ma gawa n’ụzọ e si aga ebe ahụ ị chọrọ ịga.  Otú ahụkwa ka ọ dị na Baịbụl ị na-amụ. Ka ị na-amụ ya, i nwere ike ịchọpụta na o nwere àgwà ụfọdụ ma ọ bụ ihe ụfọdụ ị na-eme i kwesịrị ịkwụsị ime. Jiri obi gị niile ‘chigharịa,’ ya bụ, kwụsị ihe ndị ahụ na-adịghị mma ị na-eme ma bido mewe ihe ndị dị mma.

14. Olee otú ị ga-esi enyefe Chineke onwe gị?

¹⁴ Ihe ọzọ dị mkpa ị ga-eme tupu e mee gị baptizim bụ inyefe Jehova onwe gị. Otú ị ga-esi eme ya bụ ikpe ekpere kwe ya nkwa na ị ga na-efe naanị ya, nakwa na ị ga na-eme uche ya mgbe niile.—Diuterọnọmi 6:15.

15, 16. Gịnị ga-eme ka mmadụ chọọ inyefe Chineke onwe ya?

¹⁵ E nwere ike iji mmadụ ikwe Jehova nkwa na ya ga-efe naanị ya tụnyere mmadụ ikwe onye ọ hụrụ n’anya nkwa ọlụlụ. Were ya na nwoke na nwaanyị na-akpa maka ọlụlụ. Ka ha abụọ nọ na-akpa, nke nwoke amatakwuo nke nwaanyị, hụ ya n’anya ma chọọ ịlụ ya. N’agbanyeghị na mmadụ ịbụ nwoke ji nwaanyị abụghị obere ihe, nwoke ahụ ga-eji obi ya niile kweta ịlụ ya n’ihi na ọ hụrụ ya n’anya.

¹⁶ Ka ị na-amụtakwu gbasara Jehova, ị bịara na-ahụkwu ya n’anya, chọọkwa iji ike gị niile na-ejere ya ozi. Ọ bụ ya mere ị ga-eji kpee ekpere kwe Jehova nkwa na ị ga na-ejere ya ozi. Baịbụl kwuru na onye ọ bụla chọrọ iso ụzọ Jizọs ‘ga-ajụrịrị onwe ya.’ (Mak 8:34) Gịnị ka mmadụ ịjụ onwe ya pụtara? Ọ pụtara na ihe ga-akacha onye ahụ mkpa ná ndụ bụ irubere Jehova isi. Ime uche Jehova kwesịrị ịdị gị mkpa karịa ime uche gị.—Gụọ 1 Pita 4:2.

17. Gịnị mere ụfọdụ ndị achọghị inyefe Jehova onwe ha?

¹⁷ Ụfọdụ ndị achọghị inyefe Jehova onwe ha n’ihi na obi esighị ha ike na ha kwe ya nkwa ijere ya ozi, na ha ga-emezuli nkwa ha. Ha na-asị na ha achọghị imechu Jehova ihu. Ha nwekwara ike ịna-eche na ọ bụrụ na ha enyefeghị Jehova onwe ha, ha agaghị aza ya ajụjụ ihe ọjọọ ha mere.

18. Gịnị ga-enyere gị aka ka ị ghara ịtụwa ụjọ na ị ga-emechu Jehova ihu?

¹⁸ Ebe ọ bụ na ị hụrụ Jehova n’anya, i kwesịghị ịtụwa ụjọ na ị ga-emechu ya ihu. N’ihi gịnị? Ọ bụ n’ihi na ị ga-eme ihe niile i nwere ike ime iji mezuo nkwa i kwere ya. (Ekliziastis 5:4; Ndị Kọlọsi 1:10) Ị gaghị na-eche na ime uche Jehova siri ezigbo ike. Jọn onyeozi dere, sị: “Nke a bụ ihe ịhụ Chineke n’anya pụtara, ka anyị na-edebe ihe o nyere n’iwu; ma ihe o nyere n’iwu adịghị arọ.”—1 Jọn 5:3.

19. Olee ihe mere obi ga-eji sie gị ike inyefe Jehova onwe gị?

¹⁹ Ọ bụghị iwu na ị ga-ezu okè tupu i nyefee Jehova onwe gị. Ọ naghị atụ anya ka i mee ihe ị na-agaghị emeli. (Abụ Ọma 103:14) Ọ ga-enyere gị aka ime ihe dị mma. (Aịzaya 41:10) Jiri obi gị dum tụkwasị Jehova obi, ọ “ga-emekwa ka ụzọ gị kwụrụ ọtọ.”—Ilu 3:5, 6.

20. Gịnị ọzọ ka i kwesịrị ime ma i nyefechaa Chineke onwe gị?

²⁰ Ì chere na i jikerela inyefe Jehova onwe gị? O nwere ihe ọzọ i kwesịrị ime ma i nyefechaa Jehova onwe gị. I kwesịrị ime baptizim.

21, 22. Olee otú ị ga-esi ‘kwupụta okwukwe gị n’ihu ọha’?

 ²¹ Gwa onye na-ahaziri ndị okenye ọrụ n’ọgbakọ unu na i nyefeela Jehova onwe gị nakwa na ị chọrọ ka e mee gị baptizim. Ọ ga-ahọpụtazi ndị okenye gị na ha ga-atụleghachi ihe ndị dị mfe Baịbụl na-akụzi. Ha chọpụta na i ruru eru ime baptizim, ha ga-agwa gị ka i jikere ime baptizim ná mgbakọ ọzọ unu ga-aga.  Ná mgbakọ ahụ, a ga-ekwu okwu a ga-eji akọwa ihe baptizim pụtara. Onye ga-ekwu okwu ahụ ga-ajụzi ndị chọrọ ime baptizim ajụjụ abụọ. Ị zaa “Ee” n’ajụjụ ndị ahụ, i ‘kwupụtala okwukwe gị n’ihu ọha.’—Ndị Rom 10:10.

²² A ga-emezi gị baptizim. A ga-emikpu gị n’ime mmiri. Baptizim a ga-eme gị ga-egosi onye ọ bụla na  i nyefeela Jehova onwe gị nakwa na ị bụzi Onyeàmà Jehova.

23. Gịnị ka ime mmadụ baptizim “n’aha nke Nna na nke Ọkpara na nke mmụọ nsọ” pụtara?

²³ Jizọs kwuru na a ga-eme ndị na-eso ụzọ ya baptizim “n’aha nke Nna na nke Ọkpara na nke mmụọ nsọ.” (Gụọ Matiu 28:19.) Gịnị ka ihe a o kwuru pụtara? Ọ pụtara na onye a ga-eme baptizim ghọtara na Jehova bụ Ọkaakaa eluigwe na ụwa, ghọta ọrụ Jizọs na-arụ iji mezuo nzube Chineke, ghọtakwa otú Chineke si eji mmụọ nsọ ya emezu uche ya.—Abụ Ọma 83:18; Matiu 28:18; Ndị Galeshia 5:22, 23; 2 Pita 1:21.

24, 25. (a) Gịnị ka baptizim nọchiri anya ya? (b) Gịnị ka anyị ga-amụta n’isiokwu ikpeazụ n’akwụkwọ a?

²⁴ O nwere ihe dị ezigbo mkpa baptizim nọchiri anya ya. E mikpuo gị n’ime mmiri, ọ pụtara na ị nwụọla n’otú i sibu ebi ndụ ma ọ bụ na ị hapụla ndụ ị na-ebibu. Í si ná mmiri pụta, ọ pụtara na ị ga-ebidozi biwe ndụ ọhụrụ, na-emezi uche Chineke. Si mgbe ahụ gawa, ị ga na-efezi Jehova. Chetakwa na ọ bụghị mmadụ, ma ọ bụ òtù, ma ọ bụkwanụ ihe ọ bụla ọzọ ka i nyefere onwe gị. Ọ bụ Jehova ka i nyefere onwe gị.

²⁵ Ugbu a i nyefere Chineke onwe gị, gị na ya ga-adịzi n’ezigbo mma. (Abụ Ọma 25:14) Ma, ọ pụtaghị na a ga-azọpụta gị naanị n’ihi na i meela baptizim. Pọl onyeozi dere, sị: “Jirinụ egwu na ịma jijiji na-eme ihe ga-ewetara unu nzọpụta.” (Ndị Filipaị 2:12) Baptizim bụ naanị mbido. Ma, olee otú ị ga-esi nọrọ Jehova nso? A zara ajụjụ a n’isiokwu ikpeazụ n’akwụkwọ a.