Aspiritu Ka a Kale Ndaño Okufila Voluali
Kuli aspiritu! Vuviali waspiritu ka u mõleha muli cikale aspiritu awa cikale aspiritu ãvi. Anga hẽ omanu va kala noke va fila voluali?
Sio, havoko. Eci umue omunu afa, eye kaendi vali koluali luaspiritu, ndeci valua va sima. Eci tua ci kũliha ndati? Mekonda Embimbiliya oco lipopia. Embimbiliya elivulu limue mukuete ocili citunda ku Suku umuamue ukuacili, londuko ya Yehova. Omanu va lulikiwa la Yehova; eye wa kũliha eci ci pita lavo eci vafa.— Osamo 83:18; 2 Timoteo 3:16.
Adama wa tunda keve kuenda wa tiulila keve
Embimbiliya li popia okuti Suku wa lulika Adama, omunu wa tete, “leve lioposi.” (Efetikilo 2:7) Suku wo kapa Velau, ocumbo ce Edene. Nda Adama wa pokuile kocihandeleko ca Yehova, nda ka file; eye handi nda wa kala lomuenyo toke etali voluali. Pole, eci Adama a pembula ocihandeleko ca Suku kocipango, Suku wo popia hati: “O tiukila vali keve; momo haiko wa tundile. Ove ukueve, keve haiko o tiukila.”— Efetikilo 3:19.
Eci cilomboloka nyẽ? Ciwa, Adama wa kala pi osimbu apa handi Yehova ko lulikile keve? Ka kale konepa lakumue. Ka kale, oko kilu, limue espiritu poku citiwa. Eye ka kaleko. Mekonda liaco, eci Yehova apopia ku Adama “o tiukila vali keve,” eye wa yonguile okupopia okuti Adama o fa. Eye kaendele kuviali waspiritu. Vokufa, Adama kakale vali lomuenyo, ka kasiko. Okufa oku tunda kuomuenyo.
Pole, oco hẽ kuvamue vaiñi vafa? Ovo vasiapo okukala? Embimbiliya li tambulula:
“Vosi [cikale omanu ale ovinyama] va sulila kumuamue, vosi vakuaneketela vosi va tiukila koneketela.”— Ukundi 3:20.
“Puãi ava va fa lacimue va kũliha.”— Ukundi 9:5.
“Ocisola cavo lesuvu liavo lonya yavo cosi ca imũha.”— Ukundi 9:6.
“Momo vonjembo omo wenda ka muli upange, ndaño ovikuata, ndaño ukũlĩhiso, ndaño olondunge.”— Ukundi 9:10.
“[Omunu] o tiukila posi yaye. Eteke liaco halio olongombo viaye vi nyõleha.”— Osamo 146:4.
Vakuamuenyo lika vapondola oku linga ovina evi
Ca ku tĩlila okutava olonepa evi vie Embimbiliya? Vonepa eyi, sokolola ndoco: Kapata alua, ulume osanga olombongo vioku kuatisa onjo. Eci ulume afa, epata lipita lovitangi. Kolonjanja vimue, ukãi ka kuete lacimue coku landa ovikulia. Pamue va kangisiwa lovanyali vulume waco. Kaliye, lipula ove muẽle: ‘Nda ulume u okasi lomuenyo koluali luaspiritu, nye ka tuĩhinyila okupopela epata liaye? Momo nye ka popelela epata liaye komanu vãvi?’ Mekonda ovinimbu vie Embimbiliya viasokapo. Ulume u ka kuete omuenyo, ka pondola oku linga lacimue.— Osamo 115:17.
Ava vafa kava pondola okukuatisa vana vakasi onjala ndaño okupopela ava va talisiwa ohali
Eci ci lomboloka okuti ava vafa lalimue eteke vaka kala vali lomuenyo? Sio, hacoko. Tuka vangula vali kovaso citiama kepinduko. Eci ci lomboloka okuti ava vafa kava kũlihile eci etu tukasi lokulinga. Ovo kava pondola oku tu mõla ndaño oku tu yeva ale oku vangula letu. Katu sukila oku kala lusumba lavo. Ovo kava pondola oku tu kuatisa ndaño oku tu nyõla.— Ukundi 9:4; Isaya 26:14.