Ravea parururaa

Pour vous offrir la meilleure expérience possible, nous utilisons des cookies et des technologies similaires. Certains cookies sont nécessaires au fonctionnement de notre site Internet et ne peuvent être refusés. Vous pouvez accepter ou refuser l'utilisation de cookies supplémentaires, que nous utilisons uniquement pour améliorer votre expérience. Aucune de ces données ne sera jamais vendue ou utilisée à des fins de marketing. Pour en savoir plus, lisez les Règles mondiales d’utilisation des cookies et technologies similaires. Vous pouvez personnaliser vos paramètres à tout moment en vous rendant sur la page des Règles de confidentialité.

Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te tahi haaputuputuraa a te mau tia haapaoraa e rave rau o te ao nei

Amui-tahi-raa o te mau haapaoraa atoa—Tera anei ta te Atua ravea?

Amui-tahi-raa o te mau haapaoraa atoa—Tera anei ta te Atua ravea?

“E tahoê anei te haapaoraa ia tatou aore ra e faaamahamaha?” Tera tei uihia i te feia taio i te vea The Sydney Morning Herald. E 89 i nia i te hanere tei pahono e te faaamahamaha ra te haapaoraa i te taata.

MEA taa ê roa râ te manaˈo o te feia e faaitoito nei ia amui te mau haapaoraa atoa. Ua ani Eboo Patel tei haamau i te pǔpǔ amui tahi haapaoraa Youth Core, “a faaite mai na i te hoê haapaoraa o te ore e aroha . . . , o te ore e paruru i te natura . . . , o te ore e farii maitai i te taata.”

Ua haa amui te mau Bouddhistes, Katolika, Porotetani, Hindous, Mahometa e e rave rahi atu haapaoraa no te faaore i te veve, paruru i te tiaraa o te taata, opani i te mau ofai paaina hunahia i roto i te repo aore ra no te faaite i te mau fifi i tupu i te pae o te natura. Ua haaputuputuhia e rave rahi haapaoraa no te imi i te ravea ia hoê to ratou manaˈo e ta ratou poroi. Te faatupu nei ratou i te oroa no te faahanahana i to ratou amui-tahi-raa ma te faaama i te mau mori hinu, ma te himene, ma te pure e te vai ra ˈtu â.

E tahoê anei te taata maoti te amui-tahi-raa o te mau haapaoraa atoa? Tera anei ta te Atua ravea no te taui i teie nei ao?

IA TAHOÊ, MA TEIHEA RÂ RAVEA?

Te faatietie nei hoê amui-tahi-raa haapaoraa rahi i ta ratou pǔpǔ no te mea e melo ta ratou no roto mai hau atu e 200 haapaoraa. Te haa atoa ra hoi tera pǔpǔ i roto e 76 fenua. Teie ta ratou fa, “te faaiteraa i te faaoromai e te haa-amui-raa e te mau haapaoraa i te mau mahana atoa.” Mea ohie aˈe râ ia parau i te rave! Ia au i te feia i haamau i tera pǔpǔ, ua titauhia ia haapao maitai i te mau parau o ta ratou mau faatureraa ia ore te mau melo o ta ratou amui-tahi-raa no roto mai i te mau haapaoraa e opu taata atoa ia huru ê. No te aha? Aita te taatoaraa i farii ia faahitihia te parau Atua. I te pae hopea, aita iho â te reira i faaohipa-aˈe-hia i roto i te mau faatureraa.

Ia ore te Atua e haapaohia, teihea ˈtura ïa te parau o te faaroo? Eaha te taa-ê-raa o te hoê pǔpǔ amui-tahi-raa haapaoraa e te hoê faanahonahoraa tauturu i te taata? Ua parau to ratou mau taata e e ere ratou mai te hoê haapaoraa, mai te tahi “faanahonahoraa râ e haafaufaa i te haa-amui-raa.”

E NAVAI ANEI IA HAAFAUFAA I TE MEA MAITAI?

Te turu ra te Dalai Lama i te amui-tahi-raa o te mau haapaoraa atoa. Te na ô ra oia, “hoê â poroi ta te rahiraa haapaoraa: te here, te aroha e te faaoreraa i te hara. Te mea faufaa, ia faaitehia tera mau huru i roto i to tatou oraraa i te mau mahana atoa.”

Mea faufaa iho â te here, te aroha e te faaoreraa i te hara. Ei haapotoraa, ma te faaite i tera mau huru maitatai, te haapaohia ra ïa te ture auro. Ua parau hoi Iesu: “E te mau mea atoa ta outou i hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa ˈtu outou ia ratou.” (Mataio 7:12) Tera râ, e navai anei ia haafaufaa i te mea maitai no te faatupu i te faaroo mau?

Ua na ô te aposetolo Paulo no te feia e parau ra e tavini i te Atua i to ˈna ra tau: “O vau te ite ia ratou, e itoito to ratou i ta te Atua, e ere râ i te itoito ite.” Eaha te fifi? Te pahono ra Paulo: “No to ratou ite ore i te parau-tia a te Atua, o ratou hoi i titau ia tupu ta ratou iho parau-tia.” (Roma 10:2, 3) Aita ratou i ite i to te Atua hinaaro, ua faufaa ore ïa to ratou itoito, na reira atoa to ratou faaroo.—Mataio 7:21-23.

TO TE BIBILIA MANAˈO I TE AMUI-TAHI-RAA O TE MAU HAAPAORAA ATOA

Ua na ô Iesu: “E ao to tei faatupu i te parau hau.” (Mataio 5:9) Ua haa Iesu ia au i ta ˈna i poro. Aita oia i faaitoito ia rave i te ino, ua faaite râ i te tahi poroi o te hau i te feia no te mau haapaoraa atoa. (Mataio 26:52) Ua nehenehe tei farii i ta ˈna poroi e faaite i te here mau e tahoê. (Kolosa 3:14) Ua hinaaro anei Iesu ia haa amui te taata no te mau haapaoraa atoa no te faatupu i te hau? E o ˈna, tera anei ta ˈna i rave?

Ma te haavarevare, ua patoi te mau tia haapaoraa Pharisea e Sadukea ia Iesu e ua hinaaro roa e haapohe ia ˈna. Ua nafea o ˈna? Ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “E vaiiho noa ˈtu, e matapo aratai matapo.” (Mataio 15:14) Aita Iesu i faaitoito aˈe ia amui e tera mau taata.

I muri aˈe, ua haamauhia te hoê amuiraa Kerisetiano i te oire Korinetia i Heleni. E rave rahi haapaoraa i reira e e mea farii-roa-hia te mau parau e tiaturiraa atoa. Mai te aha te huru o te mau Kerisetiano e tia ˈi? Ua papai te aposetolo Paulo ia ratou: “Eiaha outou ia amui-au-ore-hia i te feia faaroo ore.” No te aha? Ua haaferuri Paulo ma te na ô: “Eaha to te Mesia auraa ia Behala [aore ra Satani]? e eaha to te taata faaroo ra faufaa i te taata faaroo ore?” I muri iho, ua horoa i teie aˈoraa: “E haere mai outou i rapae au mai roto mai ia ratou ra, ia taa ê outou.”—Korinetia 2, 6:14, 15, 17.

Aita roa ïa te Bibilia e haapii ra ia amui te mau haapaoraa atoa. E na ô paha oe, e nafea ïa te taata e tahoê ai?

TE TAHOÊ MAU I TE TAATA

Ua haa amui tau 15 nunaa no te hamani i te tahi pu maimiraa i roto i te reva. I to oe manaˈo, e tupu anei tera opuaraa ahiri aita tera mau nunaa i hoê no nia i te hohoˈa matini e hamani?

Tera te tupuraa o te mau pǔpǔ amui-tahi-raa haapaoraa atoa. Noa ˈtu e te haafaufaa nei ratou i te haa-amui-raa e i te faatura, aita ratou i hoê no nia i te hohoˈa aore ra i te ravea e faatupu ai te taata i te faaroo. E faaamahamaha noa iho â ïa te mau manaˈo e haapiiraa a te mau haapaoraa i roto.

Tei roto i te Bibilia ta te Atua mau aratairaa, e au hoi te reira i te hoê hohoˈa. E nehenehe tatou e haapao i ta te Bibilia e haapii ra. Ua na reira vetahi e aita ˈtura i hiˈo ino faahou i te taata no te fenua ê e no te tahi atu haapaoraa. Ua haapii atoa ratou ia haa amui ma te hau e te tahoê. Ma te tohu i te reira, ua parau te Atua: “Ei reira vau e tuu atu ai i te parau maitai i te taata nei, ia tiaoro paatoa ratou i te iˈoa o Iehova, e ia haamori ia ˈna ma te aau hoê.” E tahoê te taata ia haapaohia “te parau maitai,” ta te Atua ïa mau aratairaa no nia i te haamoriraa.—Zephania 3:9; Isaia 2:2-4.

Te titau manihini atu nei te mau Ite no Iehova ia haere i te tahi Piha a te Basileia piri i to oe nohoraa e ia ite i te hau e te tahoê taa ê e vai ra i rotopu ia ratou.—Salamo 133:1.