Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻOku fakahuʻunga mai ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku maʻu ʻi he Mātiu 19:10-12 ʻo pehē ko e faʻahinga ko ia ʻoku fili ke nofoʻaki taʻemalí kuo nau maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e taʻemalí ʻi ha founga fakamisiteli?
Fakakaukau ki he tuʻunga naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e taʻemalí. ʻI he haʻu ʻa e kau Fālesí kiate ia ʻo nau ʻohake ʻa e kaveinga fekauʻaki mo e veté, naʻe fakamahinoʻi ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga ʻa Sihova ki he nofo malí. Lolotonga naʻe fakaʻatā ʻe he Laó ha tangata ke ne fai ha tohi vete ki hono uaifí ʻo ka ne ka ʻilo “ha meʻa fakalielia” ʻiate ia, naʻe ʻikai ko e tuʻunga eni mei he kamataʻangá. (Teu. 24:1, 2) Naʻe pehē leva ʻe Sīsū: “ʻIlonga ʻa ia te ne veteʻi hono uaifí, tuku kehe pē ʻi he ʻuhinga ko e feʻauakí, peá ne mali mo ha taha kehe, ʻokú ne tono ai.”—Māt. 19:3-9.
ʻI he fanongo ki he meʻá ni, naʻe fakahaaʻi ʻe he kau ākonga: “Kapau ko e ʻātunga ia ʻo e tuʻunga ʻo ha tangata mo hono uaifí, tā ʻoku ʻikai lelei ke mali.” ʻI he tali ki aí, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai tali ʻe he tangata kotoa pē ʻa e leá ni, ka ko kinautolu pē ʻoku nau maʻu ʻa e meʻaʻofa ko iá. He ʻoku ʻi ai ʻa e kau ʻiunoke naʻe fanauʻi pehē mai pē kinautolu ia, pea ʻoku ʻi ai ʻa e kau ʻiunoke naʻe ngaohi ia ko e kau ʻiunoke ʻe he tangatá, pea ʻoku ʻi ai ʻa e kau ʻiunoke ia kuo nau ʻai kinautolu ko e kau ʻiunoke koeʻuhi ko e Puleʻanga ʻo hēvaní. Tuku kiate ia ʻokú ne lava iá ke ne fai pehē.”—Māt. 19:10-12.
Ko e kau ʻiunoke fakanatulá ko e faʻahinga ia naʻe fanauʻi pehē mai pē koeʻuhi ko e tamele hono fāʻeleʻi maí pe naʻe ʻai ia ʻo pehē ʻi he fakatamaki pe ko hono tuʻusi. Kae kehe, naʻe toe ʻi ai mo e faʻahinga naʻa nau ʻai tauʻatāina pē kinautolu ko e kau ʻiunoke. Neongo ʻoku lava ke mali, ʻoku nau mapuleʻi pē kinautolu pea nofoʻaki taʻemali “koeʻuhi ko e Puleʻanga ʻo hēvaní.” Hangē ko Sīsuú, naʻa nau fili ʻa e tuʻunga ʻo e taʻemalí koeʻuhí ke nau lava ʻo līʻoa kinautolu ki he ngāue ʻo e Puleʻangá. Naʻe ʻikai fanauʻi mai kinautolu mo e meʻaʻofa ʻo e taʻemalí pe foaki kia kinautolu ha meʻaʻofa pehē. Ko ʻenau fai pehē pē ia ʻa kinautolu. ʻA ia, naʻa nau maʻu ʻosi fakakaukauʻi ʻa e meʻaʻofá.
ʻI he langa hake ʻi he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá lolotonga ko e kau Kalisitiane kotoa pē—taʻemali pe mali—ʻoku lava ke nau tauhi fakahōifua ki he ʻOtuá, ko e kau taʻemali ko ia ʻoku nau ‘fakapapauʻi ʻi honau lotó’ fekauʻaki mo honau tuʻungá ʻoku “lelei ange ia.” Anga-fēfē? Ko e kakai malí kuo pau ke nau vahevahe honau taimí mo e iví ke fakahōhōʻiaʻi mo tokanga ki honau ngaahi hoá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau Kalisitiane taʻemalí ʻe lava ke nau ngāueʻaki kinautolu ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻo taʻekau ai ʻa e fatongia ko iá. ʻOku nau fakakaukau ki honau tuʻungá ko ha “meʻaʻofa” ia mei he ʻOtuá.—1 Kol. 7:7, 32-38.
Ko ia ai, ʻoku tala mai ʻe he Folofolá ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe ha Kalisitiane ʻa e meʻaʻofa ʻo e taʻemalí ʻi ha founga fakamisiteli. Ka, ʻokú ne fakatupulekina ia ʻaki ʻene nofoʻaki taʻemali koeʻuhí ke ʻai ke laka ki muʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻo taʻeʻiai ha fakahohaʻa. Kuo fakapapauʻi ʻe he tokolahi he ʻahó ni ʻi honau lotó ke nofoʻaki taʻemali koeʻuhí ko e ʻuhinga ko ení, pea ʻoku lelei ki he niʻihi kehé ke nau hoko ko ha matavai ʻo e fakalototoʻa kia kinautolu.