Privacy Settings

To provide you with the best possible experience, we use cookies and similar technologies. Some cookies are necessary to make our website work and cannot be refused. You can accept or decline the use of additional cookies, which we use only to improve your experience. None of this data will ever be sold or used for marketing. To learn more, read the Global Policy on Use of Cookies and Similar Technologies. You can customize your settings at any time by going to Privacy Settings.

Skip to content

Skip to table of contents

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ko fē taimi naʻe hoko ai ʻa e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ko e hau ʻi māmani hono fitú ʻi he kikite ʻa e Tohi Tapú?

▪ Ko e fuʻu ʻīmisi mētale naʻe sio ki ai ʻa Tuʻi Nepukanesá ʻoku ʻikai te ne fakafofongaʻi ʻe ia ʻa e kotoa ʻo e ngaahi hau ʻi māmaní. (Tan. 2:31-45) ʻOkú ne fakatātaaʻi pē ʻe ia ʻa e nima naʻe pule mei he taimi ʻo Tanielá ʻo faai mai pea kuo ʻi ai ʻene feangainga mahuʻinga mo e kakai ʻa e ʻOtuá.

Ko hono fakamatalaʻi ʻe Taniela ʻa e ʻīmisi mētalé ʻoku ʻomai ai e foʻi fakakaukau ko e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ʻe ʻasi hake mei Loma, kae ʻikai ko ʻene ikunaʻi ia. ʻI he ʻīmisí, ʻoku sio ai ʻa Taniela ki he ʻaione ʻi he alangá ʻo ʻalu hifo ai ki he vaʻé mo e louhiʻi vaʻé. (ʻI he vaʻé mo e louhiʻi vaʻé, ʻoku fio ai ʻa e ʻaioné mo e ʻumeá.) a ʻOku fakahaaʻi ʻi he fakamatala ko iá ko e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ʻe ʻasi hake mei he alanga ʻoku ʻaione. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he hisitōliá ʻa e tonu mātē ʻo e fakamatala ko iá. Ko Pilitānia, ʻa ia ko ha konga ki muʻa ʻo e ʻEmipaea Lomá, naʻe kamata ke ʻalu hake ia ʻo tuʻu-ki-muʻa ʻi he konga ki mui ʻo e 1700 tupú. Ki mui ai, naʻe hoko ʻa e ʻIunaite Setete ʻo ʻAmeliká ko ha puleʻanga ke feangai mo ia. Kae kehe, ko e hau ʻi māmani hono fitú ʻi he kikite ʻa e Tohi Tapú naʻe teʻeki ai ke faʻu ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe teʻeki ai ke ngāue fakataha ʻa Pilitānia mo e ʻIunaite Seteté ʻi ha founga mātuʻaki mahuʻinga. Naʻe hoko eni he lolotonga ʻo e Tau I ʻa Māmaní.

ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá, ‘ko e ngaahi foha ʻo e Puleʻangá’ naʻa nau meimei longomoʻui pē ʻi he ʻIunaite Seteté, he naʻe tuʻu honau ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke. (Māt. 13:36-43) Ko e kau mēmipa ʻo e kalasi paní naʻa nau malanga longomoʻui ʻi he ngaahi fonua naʻe puleʻi ʻe he ʻEmipaea Pilitāniá. Lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní, ko e ongo hau ʻo Pilitānia mo ʻAmeliká naʻá na faʻu ha haʻi makehe ʻi hono tauʻi ʻa hona ngaahi fili fakapolitikalé. Naʻá na toe fakatupulekina foki ʻa e mamahiʻi-fonua naʻe fakatupunga ʻe he taú, fakahaaʻi ʻa e tāufehiʻa ki he faʻahinga ko ia ko e konga ʻo e hako ʻo e “fefine” ʻa e ʻOtuá, ʻo tapui ʻa e ʻū tohi naʻa nau faʻú pea tuku pilīsone ʻa e faʻahinga naʻa nau takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá.—Fkh. 12:17.

Mei he anga leva ʻo e vakai ʻa e kikite ʻa e Tohi Tapú, ko e hau ʻi māmani hono fitú naʻe ʻikai ke fokotuʻu ia ki mui ʻi he 1700 tupú ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻa Pilitānia ke ʻalu hake ʻo tuʻu-ki-muʻá. Ka, naʻá ne maʻu ʻa e tuʻunga ko iá ʻi he kamata ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí. b

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ʻumea ʻoku fio ʻaki ʻa e ʻaioné ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻi loto ʻi he founga-pule hangē ha ʻaioné ʻa e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká. ʻI he faai mai ʻa e taimí, kuo ʻai ʻe he ʻumea ko ení ke faingataʻa ki he hau ko iá ke mālohi ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke ʻi aí.

b Ko e fakamatala ko ení ʻoku fakatonutonu ai ʻa e fakamatala naʻe lave ki ai ʻi he peesi 57, palakalafi 24, ʻo e tohi Daniel’s Prophecy pea naʻe hā ʻi he saati ʻi he peesi 56 mo e 139.

[Fakatātā ʻi he peesi 19]

Ko e fanga tokoua ʻe toko valu mei he ʻuluʻi ʻapitanga Taua Leʻó naʻe tuku pōpula ʻi Sune 1918