Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻOku totonu ki ha Kalisitiane ke ne tauhi ha meʻafana, mahalo pē ko ha pekenene pe ko ha laifolo, ke maluʻiʻaki ia mei he faʻahinga kehe ʻo e tangatá?
ʻOku muimui ʻa e kau Kalisitiané ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi he taimi ʻoku nau fili ai ʻa e founga ke fakahaofi mo maluʻi ai kinautolú. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku hala ke ngāueʻaki ʻe he kau Kalisitiané ʻa e meʻatau hangē ko e pekenene, laifolo pe ko ha faʻahinga meʻafana pē, ke maluʻiʻaki kinautolu mei he faʻahinga kehe ʻo e tangatá. Fakakaukau ki he ngaahi poini ko ení:
ʻOku toputapu kia Sihova ʻa e moʻui ʻa e tangatá. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ʻo kau kia Sihova: “Ko koe ʻa e matavai ʻo e moʻuí.” (Saame 36:9) Ko ia ai, kapau ʻoku fili ha Kalisitiane ke ne maluʻi ia pe ko ʻene koloá, te ne fai ʻa e meʻa kotoa te ne ala lavá ke ne hao ai mei he halaia ʻi he totó, ʻa ia ko hano tukuakiʻi ia ki he mate ʻa ha taha kehe.—Teu. 22:8; Saame 51:14.
Ko e moʻoni ka ngāueʻaki ʻe ha taha ha faʻahinga meʻa pē ke maluʻi ʻaki ia, ʻe fakatupunga nai ai ke ne halaia ʻi he totó. Kae kehe, ʻi hono maʻu ha meʻafaná ʻoku faingofua ange ai ke tāmateʻi ʻaki ha taha, ʻo tatau ai pē pe naʻe hoko taʻeʻamanekina pe naʻe fakataumuʻa ki ai. a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻosi ongoʻi manavasiʻi nai ʻa e tokotaha ʻoku ʻohofí, ko ia kapau ʻokú ne sio ki ha meʻafana, ngalingali ʻe hoko ʻo fakatuʻutāmaki ange ʻa e tuʻungá pea ʻe lava ke mate ai ha taha.
ʻI he taimi naʻe tala ange ai ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau toʻo heletā ʻi he pō ki muʻa ke ne pekiá, naʻe ʻikai ke ʻuhinga eni iá ke maluʻi ʻaki kinautolu. (Luke 22:36, 38) ʻI hono kehé, naʻe loto ʻa Sīsū ke akoʻi kiate kinautolu ha lēsoni: ʻOku ʻikai totonu ki hono kau muimuí ke nau ngāueʻaki ʻa e fakamālohí, naʻa mo e taimi kuo pau ke nau fehangahangai ai mo ha fuʻu kakai ʻoku ʻi ai haʻanau meʻatau. (Luke 22:52) Hili hono ngāueʻaki ʻe Pita ʻene heletaá ke ʻohofi ʻaki ʻa e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí, naʻe fekau atu ʻe Sīsū kia Pita: “Fakafoki hoʻo heletaá ki hono ʻaiʻangá.” Naʻe fakahaaʻi leva ʻe Sīsū ha tefitoʻi moʻoni ke tataki ʻaki ʻa e kau Kalisitiané ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni: “Ko kinautolu kotoa ʻoku nau toʻo ʻa e heletaá te nau ʻauha ʻi he heletaá.”—Māt. 26:51, 52.
Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he Maika 4:3, ko e kakai ʻa e ʻOtuá te nau “tuki ʻenau ngaahi heletaá ke hoko ko e ngaahi mataʻi-palau pea mo ʻenau ngaahi taó ke hoko ko e ngaahi hele ʻauhani.” ʻOku ʻiloa ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ko e kakai fakamelino. ʻOku nau muimui ki he ngaahi fekau naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi he ʻapositolo ko Paulá ke “ʻoua ʻe fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi ki ha taha” pea ke “nofo melino mo e tangata kotoa pē.” (Loma 12:17, 18) Neongo naʻe hokosia ʻe Paula ʻa e tuʻunga faingataʻa, ʻo kau ai ‘ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki mei he kau kaihaʻa fakamālohí,’ naʻe ʻikai ʻaupito ke ne talitekeʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ke maluʻi ai ia. (2 Kol. 11:26) Ka naʻá ne falala ki he ʻOtuá pea naʻá ne ʻiloʻi ko e ngaahi akonaki fakapotopoto ʻi he Tohi Tapú ‘ʻoku lelei ange ia ʻi he ngaahi meʻataú.’—Tml. 9:18.
Ki he kau Kalisitiané, ko e moʻuí ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié. ʻOku tau ʻiloʻi ko e moʻui ʻa ha taha ‘ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne maʻú.’ (Luke 12:15) Ko ia kapau ko ha talanoa anga-malū ki ha tokotaha kaihaʻa ʻoku ʻi ai haʻane meʻafana ʻoku ʻikai taʻofi ai ia, ʻoku tau muimui ki he faleʻi ʻa Sīsuú: “ʻOua ʻe talitekeʻi ʻa e tokotaha ʻoku fulikivanú.” ʻE ʻuhinga nai eni te tau fakaʻatā ia ke ne ʻave ha meʻa pē ʻokú ne loto ki ai. (Māt. 5:39, 40; Luke 6:29) b (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Ko e moʻoni, ko e lelei tahá ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ko e tāketi ʻa e kau faihiá. Ngalingali nai heʻikai ke nau ʻohofi kitautolu kapau te tau muimui ki he faleʻi ʻa e Tohi Tapú pea fakaʻehiʻehi mei he “fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻokú te maʻú.” (1 Sio. 2:16) ʻE toe hoko ko ha maluʻi kiate kitautolu kapau ʻoku tau ʻiloa ʻi he ngaahi kaungāʻapí ko e Kau Fakamoʻoni fakamelino ʻa Sihova.—Pal. 18:10.
ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé. (Loma 14:21) Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi te nau ʻohovale pe aʻu ʻo tūkia, kapau te nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha meʻafana ʻa ha taha ʻo honau fanga tokoua Kalisitiané ke maluʻi ia mei he faʻahinga kehe ʻo e tangatá. Te tau maʻu nai ha totonu fakalao ke maʻu ha meʻafana, ka koeʻuhi ko ʻetau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá, heʻikai ʻaupito te tau fai ha meʻa ʻoku tau ʻilo ʻe fakatūkiaʻi nai ai kinautolu.—1 Kol. 10:32, 33; 13:4, 5.
Ko e kau Kalisitiané ʻoku nau loto ke hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he niʻihi kehé. (2 Kol. 4:2; 1 Pita 5:2, 3) Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻafana ʻa ha Kalisitiane ke maluʻi ia mei he faʻahinga kehe ʻo e tangatá, ko e kau mātuʻá te nau fai ha akonaki kiate ia mei he Tohi Tapú. Kapau te ne fili ke tauhi ʻa e meʻafaná, heʻikai te ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Ko hono olá, heʻikai malava ke ne maʻu ha fatongia pe monū makehe ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku ngāueʻaki tatau pē ia ki ha Kalisitiane ʻokú ne hokohoko atu ke toʻo meʻafana ko ha konga ʻo ʻene ngāue fakamāmaní. ʻE mātuʻaki lelei ange kapau te ne feinga ke kumi ha ngāue ʻe taha. c—Sio ki he fakamatala ʻi lalo.
Kuo pau ki ha Kalisitiane ke ne fai ʻene fili pē ʻaʻana fekauʻaki mo e founga ke maluʻi ai ia, ko hono fāmilí, ko ʻene koloá, pea pehē foki ki he feituʻu ʻa ia ʻe ngāue aí. Ka ʻi heʻene fai ʻa e fili ko iá, ʻoku totonu ke makatuʻunga ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻOku ʻomai ʻe hotau ʻOtua potó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení koeʻuhi ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fili ai ʻa e kau Kalisitiane ʻoku ʻi ai honau vahaʻangatae mālohi mo Sihová ke ʻoua te nau tauhi ha meʻafana ke maluʻi ʻaki kinautolu mei he faʻahinga kehe ʻo e tangatá. ʻOku nau ʻiloʻi kapau te nau falala ki he ʻOtuá pea muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi heʻenau moʻuí, te nau maʻu ai ʻa e malu moʻoní ʻo taʻengata.—Saame 97:10; Pal. 1:33; 2:6, 7..
Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko e kau Kalisitiané te nau falala kia Sihova pea ʻikai feinga ke maluʻi kinautolu
a ʻE fili nai ha Kalisitiane ke ʻi ai haʻane meʻafana (hangē ko ha laifolo pe pekenene) ki he tulimanú ke maʻu meʻatokoni mei ai pe ke maluʻi ʻaki ia mei he fanga manu fekaí. Neongo ia, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ne ngāueʻaki ai ʻa e meʻafaná, ʻoku totonu ke ne toʻo mei ai ʻa e mahafú, mahalo ʻe aʻu ʻo veteki ʻa e meʻafaná, pea lokaʻi maʻu pē ʻi ha feituʻu ʻoku malu. ʻI he ngaahi feituʻu ʻoku taʻefakalao ai ke te maʻu ha meʻafana, pe ʻi he ngaahi fonua ʻoku fakangatangata pe puleʻi ai ʻa hono maʻu ha meʻafana ʻi ha founga, ʻoku talangofua ʻa e kau Kalisitiané ki he laó.—Loma 13:1.
b Ke ako ki he founga ke maluʻi ai kita mei he tohotohó, sio ki he kupu “Founga Hono Maluʻi mei he Tohotohó” ʻo Maʻasi 8, 1993, ʻīsiu ʻo e Awake!
c Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngāue ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e toʻo meʻafaná, sio ki he Taua Leʻo ʻo Nōvema 1, 2005, peesi 31, mo e The Watchtower ʻo Siulai 15, 1983, peesi 25-26.