Skip to content

Skip to table of contents

Poupou ki he Tuʻunga-Hau ʻo Sihová!

Poupou ki he Tuʻunga-Hau ʻo Sihová!

“ʻOku taau mo koe ʻe Sihova ko homau ʻOtua, ke ke maʻu ʻa e ngeiá mo e lāngilangí pea mo e mālohí, koeʻuhí naʻá ke fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”—FKH. 4:11.

HIVA: 2, 49

1, 2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu taki taha ke tau fakapapauʻí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

 HANGĒ ko ia naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻoku taukaveʻi ʻe he Tēvoló ʻo pehē ʻoku ʻikai taau ʻa Sihova ke ne pule ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOkú ne pehē ʻoku ʻikai ke pule lelei ʻa Sihova pea naʻe mei fiefia ange ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kapau naʻa nau pule pē kiate kinautolu. ʻOku moʻoni ʻa Sētane? Sioloto atu kapau naʻe lava ke pule pē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kiate kinautolu pea nau moʻui taʻengata. Naʻa nau mei fiefia ange ai ʻi hano puleʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá? Naʻá ke mei fiefia ange kapau naʻe lava ke ke moʻui taʻengata pea tauʻatāina kakato ʻo mavahe mei he ʻOtuá?

2 ʻOku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fai ha tali maʻau ki he ngaahi fehuʻi ko ení. Ko kitautolu taki taha ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo ia. ʻOku totonu leva ke hoko ʻo hā mahino ko e founga pule ʻa Sihová ʻoku lelei tahá pea ʻokú ne taau mo ʻetau poupou ʻaufuatoó. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻa e meʻa ko iá koeʻuhí ko e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú. Tau sio angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e totonu ʻa Sihova ke ne puleʻi ʻa e ʻunivēsí.

MAʻU ʻE SIHOVA ʻA E TOTONU KE PULÉ

3. Ko e hā ʻoku maʻu ai ʻe Sihova ʻa e totonu ke ne hoko ko e Haú?

3 Ko Sihova pē ʻa e Hau ʻo e ʻunivēsí koeʻuhí ko ia ʻa e ʻOtua Māfimafi-Aoniú mo e Tokotaha-Fakatupú. (1 Kal. 29:11; Ngā. 4:24) ʻI ha vīsone fakahēvani, naʻe pehē ai ʻe he kaungātuʻi ʻo Kalaisi ʻe toko 144,000: “ʻOku taau mo koe ʻe Sihova ko homau ʻOtua, ke ke maʻu ʻa e ngeiá mo e lāngilangí pea mo e mālohí, koeʻuhí naʻá ke fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea koeʻuhi ko ho finangaló naʻa nau hoko ai ʻo ʻi ai pea naʻe fakatupu ai kinautolu.” (Fkh. 4:11) Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē, ko ia ʻokú ne maʻu ai ʻa e totonu ke ne pule ki he tokotaha kotoa pē, ʻi māmani pe ʻi hēvani.

4. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻomai ai kiate kitautolu ʻe he tauʻatāina ke filí ʻa e totonu ke angatuʻu ki he ʻOtuá?

4 Kuo ʻikai ke fakatupu ʻe Sētane ha meʻa ʻe taha. Ko ia ʻoku ʻikai ai ke ne maʻu ha totonu ke pule ki he ʻunivēsí. Ko Sētane fakatouʻosi mo e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá naʻa nau fakafetau ʻi heʻenau angatuʻu ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová. (Sel. 10:23) Naʻe ʻoange kiate kinautolu ʻe heʻenau tauʻatāina ke filí ʻa e totonu ke nau talitekeʻi ʻa e pule ʻa Sihová? ʻIkai. Ko e tauʻatāina ke filí ʻoku ʻoange ai ki ha taha ʻa e totonu ke ne fai ha ngaahi fili pe fakapapau, kae ʻikai ko e totonu ke angatuʻu ki he Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova. ʻOku hā mahino, ko e angatuʻu ki he ʻOtuá ko hano ngāuehalaʻaki ia ʻa e tauʻatāina ke filí. ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e pule mo e tataki ʻa Sihová.

5. Ko e hā ʻoku totonu maʻu ai pē ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihová?

5 Fakakaukau angé fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻe taha ʻoku maʻu ai ʻe Sihova ʻa e totonu ke pulé. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa hono mafaí ʻi ha founga totonu haohaoa. ʻOkú ne tala mai: “Ko au Sihova, ʻa e Tokotaha ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa mateaki, fakamaau totonu, mo e māʻoniʻoni ʻi he māmaní, he ko e ngaahi meʻa eni ʻoku ou leleiʻia aí.” (Sel. 9:24) ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ʻe Sihova ha ngaahi lao fakaetangata ke tokoni kiate ia ʻi heʻene fili ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻI hono kehé, ʻokú ne fokotuʻu ʻa e tuʻunga ki he meʻa ʻoku totonú. Pea makatuʻunga ʻi heʻene fakamaau totonu haohaoá tonu, ʻoku foaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi lao ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e māʻoniʻoní mo e fakamaau totonú ʻa e fakavaʻe ʻo ho taloní.” Ko ia ai, ko e lao kotoa pē, tefitoʻi moʻoni, mo e tuʻutuʻuni ʻoku haʻu meia Sihová ʻoku totonu. (Saame 89:14; 119:128) ʻOku taukaveʻi ʻe Sētane ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha Pule faitotonu. Neongo ia, ko Sētane tonu ʻoku ʻikai lava ke ne ʻomai ha fakamaau totonu ki he māmaní.

6. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku maʻu ai ʻe Sihova ʻa e totonu ke pulé?

6 Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ʻoku maʻu ai ʻe Sihova ʻa e totonu ke pulé ko ʻene maʻu ʻa e ʻilo mo e poto ke tokangaʻi ʻaki ʻa e ʻunivēsí. ʻOku tau sio ki he meʻá ni ʻi he anga ʻo ʻene ʻoange ki hono ʻAló ʻa e malava ke ne fakamoʻui ʻa e ngaahi mahaki naʻe ʻikai lava ʻe ha toketā ke fakamoʻuí. (Māt. 4:23, 24; Mk. 5:25-29) Neongo ko e ngaahi meʻá ni ko ha mana ia kiate kitautolu, naʻe ʻikai ko ha mana ia kia Sihova. ʻOkú ne mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ngāue ʻa e sinó pea lava ke ne faitoʻo ha faʻahinga palopalema pē ʻoku hoko ki ai. ʻOku toe lava foki ke ne fokotuʻu hake ʻa e maté pea taʻofi ʻa e ngaahi fakatamaki fakanatulá mei heʻene hokó.

7. ʻOku anga-fēfē ʻa e poto ange ʻa Sihova ʻi ha taha pē ʻi he māmani ʻo Sētané?

7 Ko e māmani ʻoku puleʻi ʻe Sētané heʻikai lava ke ne ʻomai ha melino, ʻi loto ʻi ha fonua pe ʻi he vahaʻa ʻo ha ngaahi fonua. Ko Sihova pē ʻokú ne maʻu ʻa e poto ke ne ʻomai ʻa e melino ki he māmaní. (ʻAi. 2:3, 4; 54:13) ʻOku tau ongoʻi ʻo hangē ko e ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene pehē: “ʻOi he lahi ē ko e ngaahi tāpuaki mo e poto pea mo e ʻilo ʻa e ʻOtuá! He taʻemahakulea ē ko ʻene ngaahi fakamāú pea he taʻemafakatotoloa ē ko ʻene ngaahi foungá!”—Loma 11:33.

PULE ʻA SIHOVÁ ʻOKU LELEI TAHÁ

8. ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e founga pule ʻa Sihová?

8 Hangē ko ia kuo tau ʻilo ki aí, ʻoku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ko Sihova ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke pulé. ʻOku toe fakahaaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻokú ne hoko ai ko e Pule lelei tahá. Ko e ʻuhinga ʻe taha he ʻokú ne pule ʻi he ʻofa. ʻOku tau ongoʻi ofi kiate ia ʻi heʻetau fakakaukau atu ki heʻene “mohu meesi mo manavaʻofa, tuai ki he houhau pea fonu ʻi he ʻofa mateaki mo e moʻoni.” (ʻEki. 34:6) ʻOku fakafeangai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻaki ʻa e ngeia mo e fakaʻapaʻapa. ʻOkú ne tokangaʻi lelei ange kitautolu ʻi heʻetau malava ke tokangaʻi kitautolú. ʻOku pehē ʻe he Tēvoló ʻoku taʻofi ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa lelei mei Heʻene kau sevānití, ka ko ha foʻi loi eni. Naʻe aʻu ʻo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAlo mahuʻingá koeʻuhi ke tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengatá.—Lau ʻa e Saame 84:11; Loma 8:32.

9. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá ʻi hotau tuʻunga ko e faʻahinga tāutahá?

9 ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi heʻene kakaí kotoa ʻi he tuʻunga ko ha kulupú. Ka ʻokú ne toe mātuʻaki mahuʻingaʻia ʻi he tokotaha taki taha. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he kuonga muʻá. ʻI he taʻu nai ʻe tolungeau, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e kau fakamaau ke nau tataki ʻa hono puleʻangá pea ke nau ikunaʻi ʻa honau ngaahi filí. Neongo ia, lolotonga ʻa e taimi kotoa ko ení, naʻe kei tokanga pē ʻa Sihova ki he faʻahinga tāutahá. Ko e taha ʻo e faʻahingá ni ko ha fefine ko Lute. Naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli ia, pea naʻá ne tuku ange ʻa e ngaahi meʻa lahi koeʻuhi ke ne hoko ko ha tokotaha lotu kia Sihova. Naʻá ne fakapaleʻi ia ʻaki hono ʻoange hano husepāniti mo hano foha. Kae mahulu hake ʻi he meʻa ko iá, naʻe hoko ʻa e foha ʻo Luté ko e konga ia ʻo e laine fakafāmili naʻe taki atu ki he Mīsaiá. Naʻe toe ʻai ʻe Sihova ʻa e talanoa ki he moʻui ʻa Luté ke hiki ʻi he Tohi Tapú, ʻi ha tohi naʻe uiʻaki hono hingoá. ʻOkú ke fakakaukau atu ʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Luté ʻi heʻene toetuʻu hake ʻo ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ení?—Lute 4:13; Māt. 1:5, 16.

10. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku ʻikai ke fefeka ʻa e pule ʻa Sihová?

10 Ko e pule ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke fefeka. ʻI heʻene peheé, ko e faʻahinga ʻoku talangofua kiate iá ʻoku nau ongoʻi tauʻatāina mo fiefia. (2 Kol. 3:17) Naʻe pehē ʻe Tēvita fekauʻaki mo Sihova: “ʻOku ʻi hono ʻaó ʻa e lāngilangi mo e nāunauʻia; ʻoku ʻi hono ʻafioʻangá ʻa e mālohi mo e fiefia.” (1 Kal. 16:7, 27) Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko ʻĒtaní: “Fiefia ē ko e kakai ʻoku nau ʻilo ʻa e kaila fiefiá. ʻE Sihova, ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he maama ʻo ho fofongá. ʻOku nau fiefia ʻi ho huafá ʻi he ʻahó kotoa, pea ʻi hoʻo māʻoniʻoní ʻoku hakeakiʻi ai kinautolu.”—Saame 89:15, 16.

11. ʻOku lava fēfē ke tau hoko ʻo tuipau lahi ange ko e tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻoku lelei tahá?

11 Ko e lahi ange ʻetau fakalaulauloto ki he lelei ʻo Sihová, ko e lahi ange ia ʻetau tuipau ko ʻene pulé ʻoku lelei tahá. ʻOku tau ongoʻi ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē ki he ʻOtuá: “Ko ha ʻaho ʻe taha ʻi ho ongo lotoʻaá ʻoku lelei ange ia ʻi ha ʻaho ʻe taha afe ʻi ha feituʻu kehe pē!” (Saame 84:10) Naʻe ngaohi mo fakatupu kitautolu ʻe Sihova, ko ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa tofu pē te ne ʻai ke tau fiefiá. ʻOkú ne foaki nima-homo kiate kitautolu ʻo laka mamaʻo ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau fiemaʻú. Ko ha meʻa pē ʻoku kole mai ʻe Sihova ke tau fai ko e lelei pē ia maʻatautolu. Tatau ai pē pe kuo pau ke tau fai ha ngaahi feilaulau, te tau fiefia maʻu pē kapau te tau talangofua kia Sihova.—Lau ʻa e ʻAisea 48:17.

12. Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ʻoku tau poupou ai ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová?

12 ʻOku tau ʻilo mei he Tohi Tapú ʻi he hili ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí, ʻe angatuʻu ʻa e niʻihi ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová. (Fkh. 20:7, 8) Ko e hā te ne ʻai kinautolu ke nau fai peheé? ʻI he taimi ko iá, ʻe feinga ʻa e Tēvoló ke ʻai ʻa e kakaí ke nau tōʻonga siokita. Kuó ne fai maʻu pē ia. Te ne feinga ke fakatuipauʻi ki he kakaí ʻe lava ke nau moʻui taʻengata ʻo ʻikai talangofua kia Sihova. Heʻikai ʻaupito lava ke hoko eni. Ka ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu, ‘Te u tui ki ha foʻi loi pehē?’ Kapau ʻoku tau ʻofa moʻoni kia Sihova pea tuipau ʻokú ne lelei pea ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke pule ki he ʻunivēsí, tā ʻe palakū kiate kitautolu ha foʻi loi pehē. Te tau loto ke moʻui pē ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová, ʻa ia ʻokú ne pule ʻi he ʻofá.

POUPOU MATEAKI KI HE TUʻUNGA-HAU ʻO E ʻOTUÁ

13. ʻOku anga-fēfē ʻetau poupou ki he tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kiate iá?

13 Hangē ko ia kuo tau ʻiloʻí, ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e totonu ke pulé, pea ko ʻene founga pulé ʻoku lelei tahá. ʻOku tuha ʻa hono tuʻunga-haú mo ʻetau poupou kakató. ʻOku tau poupou ki ai ʻi he taimi ʻoku tau mateaki ai kia Sihova pea faʻifaʻitaki kiate iá. ʻI heʻetau fai ʻetau lelei tahá ke ngāue ʻi he founga ʻe ngāue ai ʻa Sihová, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau ʻofa mo poupou ki heʻene founga pulé.—Lau ʻa e ʻEfesō 5:1, 2.

14. ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻá mo e ngaahi ʻuluʻi fāmilí kia Sihova?

14 ʻOku tau ako mei he Tohi Tapú ʻoku ngāueʻaki maʻu pē ʻe Sihova ʻa hono mālohí ʻi ha founga anga-ʻofa. Ko e ngaahi ʻuluʻi fāmili mo e kau mātuʻa ʻoku nau ʻofa ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová te nau faʻifaʻitaki kiate ia pea heʻikai te nau anga-fefeka pe fie pule. Naʻe feinga mālohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá mo hono ʻAló. (1 Kol. 11:1) Naʻe ʻikai te ne fakamaaʻi ʻa e niʻihi kehé pe fakamālohiʻi kinautolu ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻI hono kehé, naʻá ne ueʻi anga-ʻofa kinautolu ke nau fai ʻa e meʻa naʻe totonú. (Loma 12:1; ʻEf. 4:1; Flm. 8-10) ʻI hono fai ení, naʻe faʻifaʻitaki ai ʻa Paula kia Sihova. ʻI heʻetau fakafeangai ki he niʻihi kehé ʻi he ʻofá, ʻoku tau poupou ai ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová.

15. ʻOku anga-fēfē ʻetau poupou ki he pule ʻa Sihová ʻi he fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí?

15 ʻOku tau toe poupou ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻi heʻetau fakaʻapaʻapaʻi mo ngāue fāitaha mo e faʻahinga kuó ne foaki ki ai ʻa e mafaí. Neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi kakato pe loto-tatau mo ha fili ʻoku nau fai, te tau kei poupou pē kiate kinautolu. ʻOku ʻikai ko e meʻa eni ia ʻoku fai ʻe he māmaní, ka ko e meʻa ia ʻoku tau faí ʻi heʻetau tali ʻa Sihova ko hotau Pulé. (ʻEf. 5:22, 23; 6:1-3; Hep. 13:17) Pea ʻoku tau fiefia leva ai, koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá maʻatautolu.

16. ʻOku lava fēfē ke fakahaaʻi ʻi he ngaahi fili ʻoku tau faí ʻoku tau poupou ki he tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá?

16 ʻOku toe lava ke tau poupou ki he tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi fili ʻoku tau faí. ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha tuʻutuʻuni pau ki he tuʻunga taki taha ʻi he moʻuí. ʻI hono kehé, ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke ʻomai ʻe Sihova ki he kau Kalisitiané ha lisi ʻo e meʻa ʻoku totonu pe ʻikai totonu ke nau tuí. Ka, ʻokú ne fakamatala mai ʻoku totonu ke tau hā anga-fakanānā mo fakangeingeia ʻi he tuʻunga ko ʻene Kau Fakamoʻoni. (1 Tīm. 2:9, 10) ʻOkú ne fiemaʻu ke tau fakakaukau ki he founga ʻe uesia ai ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngaahi fili ʻoku tau faí. (1 Kol. 10:31-33) ʻI he heʻetau fai ha ngaahi fili makatuʻunga ʻi he anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihová, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau ʻofa mo poupou ki heʻene founga pulé.

Poupou ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻi hoʻo ngaahi filí mo e ngaahi ngāue fakafāmilí (Sio ki he palakalafi 16-18)

17, 18. ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he ngaahi hoa malí ʻoku nau poupou ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová?

17 Fakakaukau ki he founga ʻe taha ʻe lava ke poupou ai ʻa e kau Kalisitiane malí ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová. Heʻikai nai ke hoko ʻa e nofo mali ʻa ha ongo meʻa ki he meʻa naʻá na fakakaukau ki aí. ʻE aʻu nai ʻo ʻi ai ʻena ngaahi palopalema mafatukituki. Kapau ko ia, ʻe lava ke na maʻu ʻaonga mei he fakakaukau ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova ki he puleʻanga ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa ia tonu ʻokú ne hangē ha husepāniti ʻo hono kakaí. (ʻAi. 54:5; 62:4) Naʻe fakalotomamahiʻi tā tuʻo lahi ʻe he puleʻangá ʻa Sihova. Ko e vahaʻangatae ko iá naʻe hangē ia ko ha nofo mali palopalemaʻiá. Ka naʻe ʻikai foʻi vave ʻa Sihova ʻi ʻIsileli. ʻI hono kehé, naʻá ne toutou fakamolemoleʻi kinautolu pea fai ki heʻene ngaahi talaʻofa kiate kinautolú.—Lau ʻa e Saame 106:43-45.

18 Ko e kau Kalisitiane mali ʻoku ʻofa kia Sihová ʻoku nau feinga ke faʻifaʻitaki kiate ia. Neongo kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi palopalema ʻi heʻenau nofo malí, ʻoku ʻikai te nau hanga ki ha founga taʻefakatohitapu ke fakangata ai ia. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku vakai ʻa Sihova ki he ngaahi fuakava malí ko e meʻa mafatukituki pea ʻokú ne fiemaʻu ʻa e husepānití mo hono uaifí ke na “pīkitai.” Ko e fehokotaki fakasino taʻetāú ʻa e ʻuhinga taʻefakatohitapu pē taha ʻe lava ke vete ai ha taha peá ne ʻatā ke toe mali. (Māt. 19:5, 6, 9) ʻI hono fai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau malavá ke ʻai ke lavameʻa ʻenau nofo malí, ʻoku nau poupou ai ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová.

19. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fehālākí?

19 Ko kitautolú kotoa ʻoku tau taʻehaohaoa, pea ʻoku tau fai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakalotomamahiʻi ai ʻa Sihova. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e meʻá ni, pea ko e ʻuhinga ia kuó ne tokonaki mai ai ʻa e huhuʻi ʻa Kalaisí. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha fehālākí, ʻoku totonu ke tau kole kia Sihova ke ne fakamolemoleʻi kitautolu. (1 Sio. 2:1, 2) ʻI he ʻikai ongoʻi kovi pē fekauʻaki mo ʻetau fehālākí, ʻe lava ke tau feinga ke ako mei ai. ʻOku tau loto ke nofo ofi kia Sihova, ʻa ia te ne fakamolemoleʻi kitautolu pea tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui pea hokohoko atu ʻa e tauhi kiate iá.—Saame 103:3.

20. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau poupou he taimí ni ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová?

20 ʻI he māmani foʻoú, ʻe pule ʻa Sihova ki he tokotaha kotoa pē pea ako ki heʻene ngaahi founga māʻoniʻoní. (ʻAi. 11:9) Ka naʻa mo e taimí ni ʻe lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e anga ʻo ʻene fakakaukaú mo e founga ʻokú ne loto ke tau fai ai ʻa e ngaahi meʻá. Kuo vavé ni ke ʻikai toe fehuʻia ʻe ha taha ʻa e totonu ʻa e ʻOtuá ke pulé. Ko ia tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá he taimí ni ke poupou ai ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻaki ʻa e talangofua kiate ia, tauhi faitōnunga kiate ia, pea feinga ʻaki ʻetau lelei tahá ke faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí.