Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 43

ʻOatu kia Sihova ʻa e Anga-Līʻoa Maʻataʻataá

ʻOatu kia Sihova ʻa e Anga-Līʻoa Maʻataʻataá

“Ko Sihová ko ha ʻOtua ʻokú ne fiemaʻu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá.”—NĒH. 1:2.

HIVA 7 Fakatapui Faka-Kalisitiané

ʻI HE KUPÚ NI a

1. Ko e hā ʻoku tuha ai ʻa Sihova mo ʻetau anga-līʻoa maʻataʻataá?

 ʻOKU tuha ʻa Sihova mo ʻetau anga-līʻoa maʻataʻataá koeʻuhí ko ia ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú mo e Tokotaha Foaki-Moʻuí. (Fkh. 4:11) Kae kehe, ʻoku tau fehangahangai mo ha pole. Neongo ʻoku tau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa Sihova, ʻe fakataueleʻi nai kitautolu ke ʻoua te tau ʻoatu kiate ia ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā ʻokú ne tuha mo iá. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ʻe lava ke hoko ai iá. Ka ko e ʻuluakí, tau lāulea angé ki he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e anga-līʻoa maʻataʻataá.

2. Fakatatau ki he ʻEkisoto 34:14, ko e hā te tau fai kapau ʻoku tau anga-līʻoa maʻataʻatā kia Sihova?

2 ʻI he Tohi Tapú, ko e līʻoa ki he ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻa hono maʻu ha ʻofa loloto kiate ia. ʻI he taimi ʻoku tau anga-līʻoa maʻataʻatā ai kia Sihová, te tau lotu kiate ia toko taha pē. Heʻikai ke tau fakaʻatā ha taha pe ko ha meʻa ke muʻomuʻa ʻi hotau lotó.—Lau ʻa e ʻEkisoto 34:14.

3. Ko e hā ʻoku ʻikai fai kuikui ai ʻetau anga-līʻoa kia Sihová?

3 Ko ʻetau anga-līʻoa maʻataʻatā kia Sihová ʻoku ʻikai fai kuikui pē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa kuo tau ako fekauʻaki mo iá. Kuo tau hoko ʻo ʻofa ʻi hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofá. ʻOku tau ʻilo mo tali ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne saiʻia mo fehiʻa aí. ʻOku tau mahinoʻi mo poupouʻi ʻene taumuʻa kiate kitautolú. ʻOku tau ongoʻi lāngilangiʻia ʻi heʻene fakaʻatā kitautolu ke tau hoko ko hono kaumeʻá. (Saame 25:14) Ko e meʻa kotoa ʻoku tau ako fekauʻaki mo hotau Tokotaha-Fakatupú ʻoku tohoakiʻi ai kitautolu ke toe ofi ange kiate ia.—Sēm. 4:8.

4. (a) Ko e hā ʻoku ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ke fakavaivaiʻi ʻaki ʻetau anga-līʻoa kia Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 Ko e Tēvoló ʻokú ne puleʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, pea ʻokú ne ngāueʻaki ia ke fakamānako ki heʻetau ngaahi holi fakanatula fakaetangatá pea mo hotau ngaahi vaivaiʻanga fakakakanó. (ʻEf. 2:1-3; 1 Sio. 5:19) Ko ʻene taumuʻá ke vahevahe ʻetau ʻofá koeʻuhi ke ʻoua te tau anga-līʻoa maʻataʻatā pē kia Sihova. Tau lāulea angé ki he founga ʻe ua ʻoku lavameʻa nai ai ʻa e Tēvoló. ʻUluakí, ʻokú ne fakataueleʻi kitautolu ke tuli ki he koloá, pea ko e uá, ʻokú ne feinga ke tākiekina kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili taʻefakapotopoto fekauʻaki mo e fakafiefiá.

MALUʻI KITAUTOLU MEI HE ʻOFA KI HE PAʻANGÁ

5. Ko e hā kuo pau ai ke tau tokanga ke ʻoua te tau fakatupulekina ha ʻofa ki he paʻangá?

5 ʻOku tau fiemaʻu kotoa ke maʻu ha meʻa feʻunga ke kai, vala lelei ke tui, pea mo ha nofoʻanga lelei ke nofo ai. Neongo ia, kuo pau ke tau maluʻi kitautolu mei hono fakatupulekina ha ʻofa ki he paʻangá. Ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku nau hoko ko e konga ʻo e māmani ʻo Sētané ko e “kau ʻofa ki he paʻangá” pea mo e ngaahi meʻa ʻoku lava ʻe he paʻangá ʻo fakatau maí. (2 Tīm. 3:2) Naʻe ʻilo ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá ʻe fakataueleʻi nai kinautolu ke fakatupulekina ʻa e ʻofa ko ení. “ʻOku ʻikai lava ha taha ke ngāue fakatamaioʻeiki ki ha ʻeiki ʻe toko ua,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “he te ne fehiʻa ki he taha kae ʻofa ki he taha, pe te ne pīkitai ki he taha kae taʻetokaʻi ʻa e taha. Heʻikai lava ke mou ngāue fakatamaioʻeiki ki he ʻOtuá pea ki he Koloá.” (Māt. 6:24) Ko ha tokotaha ʻoku lotu kia Sihova lolotonga ia ʻokú ne toe fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻaupito pea feinga lahi ke maʻu ʻa e ngaahi koloa ʻi he māmani ko ení, ʻe hangē ia ʻokú ne feinga ke ngāue fakatamaioʻeiki ki ha ʻeiki ʻe toko ua. ʻE ʻikai te ne ʻoatu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá kia Sihova.

Anga ʻo e vakai ʻa e kau Leotisia ʻe niʻihi kiate kinautolú . . . mo e anga ʻo e vakai ʻa Sihova mo Sīsū kiate kinautolú (Sio ki he palakalafi 6)

6. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi lea ʻa Sīsū ki he fakatahaʻanga ʻi Leotisiá?

6 ʻI he ofi ke ngata ʻa e ʻuluaki senituli T.S., ko e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga ʻi he kolo ko Leotisiá naʻa nau pōlepole ʻo pehē: “ʻOku ou koloaʻia pea kuó u maʻu ʻa e koloa pea ʻoku ʻikai toe fiemaʻu ha meʻa ʻe taha kiate au.” Ka ʻi he vakai ʻa Sihova mo Sīsuú, naʻa nau “tuʻutāmaki mo fakaʻofa mo masiva mo kui mo telefua.” Naʻe akonakiʻi kinautolu ʻe Sīsū, ʻo ʻikai koeʻuhí ko ʻenau tuʻumālié, ka koeʻuhí ko ʻenau ʻofa ki he koloá naʻe maumauʻi ai honau vahaʻangatae mo Sihová. (Fkh. 3:14-17) Kapau ʻoku tau fakatokangaʻi ʻoku tupu ha holi ʻi hotau lotó ke tuli ki he koloá, kuo pau ke tau ngāue vave ke fakatonutonu ʻetau fakakaukaú. (1 Tīm. 6:7, 8) Kapau heʻikai, ʻe māvahevahe hotau lotó pea heʻikai ke tali ʻe Sihova ʻetau lotú. “ʻOkú ne fiemaʻu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá.” (Teu. 4:24) ʻE lava fēfē ke mole ʻetau vakai mafamafatatau fekauʻaki mo e paʻangá?

7-9. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa ha tokotaha mātuʻa ko David?

7 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa David, ko ha mātuʻa ngāue mālohi ʻokú ne nofo ʻi ʻAmelika. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa ia tonu ko ha tokotaha ngāue mālohi. Ko e kautaha naʻá ne ngāue ki aí naʻa nau ʻoange ha ngāue lelei ange mo e vahe lahi ange, pea naʻe vakai ki ai ʻi hono fonuá ko e tokotaha lelei taha naʻá ne fai ʻa e ngāue ko iá. “ʻI he taimi ko iá, naʻá ku fakakaukau ko e ngaahi pale ko iá ko e fakamoʻoni ia ʻo e tāpuaki ʻa Sihová,” ko e lau ia ʻa David. Ka naʻe pehē?

8 Naʻe kamata ke sio ʻa David ki he ngaahi fakaʻilonga fakaefakatokanga ko ʻene ngāué naʻá ne uesia ʻene kaumeʻa mo Sihová. “ʻI he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá pea naʻa mo e ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fakakaukau pē ki he ngaahi palopalema ʻi he ngāué,” ko ʻene leá ia. “Naʻá ku maʻu ʻa e paʻanga lahi, ka naʻe hoko ʻo fakautuutu ange ʻeku loto-moʻuá, pea uesia mo ʻeku nofo malí.”

9 Naʻe fakatokangaʻi ʻe David naʻe fiemaʻu ke ne sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate iá. “Naʻá ku fai ha fili papau ke fakatonutonu hoku tuʻungá,” ko ʻene leá ia. Naʻe fiemaʻu ʻe David ke liliu ʻene taimi-tēpile ngāué, pea naʻá ne ʻoatu ʻene palaní ki hono pule ngāué. Ko e hā ʻa e olá? Naʻe mole ʻene ngāué! Naʻe anga-fēfē ʻene tali ki aí? “ʻI he ʻaho pē hono hokó, naʻá ku kole ke u ngāue ko ha tāimuʻa tokoni hokohoko,” ko ʻene leá ia. Naʻe kamata ke ngāue fakamaʻa ʻa David mo hono uaifí ke poupouʻi kinaua. Hili pē ha kiʻi taimi nounou mei ai, naʻá ne kamata tāimuʻa tuʻumaʻu pea naʻe faai atu pē ʻo kau fakataha mo ia ʻa hono uaifí ʻi he ngāue tāimuʻá. Naʻe fili ʻe he ongo meʻa ko ení ke fai ʻa e ngāue fakamāmani ʻa ia ʻoku siolalo ki ai ʻa e faʻahinga tokolahi, ka ko e ngāue ʻokú na faí ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga taha ia kiate kinauá. Neongo naʻe holo ʻena paʻanga hū maí ki he vahe hongofulu ʻe taha ʻo e meʻa naʻá na maʻu ki muʻá, ʻi he māhina taki taha ʻokú na maʻu ʻa e meʻa tofu pē ʻoku fiemaʻu ke feauʻaki ʻena ngaahi fakamolé. ʻOkú na loto ke fakamuʻomuʻa ʻa Sihova, pea mei heʻena hokosiá kuó na ʻiloʻi ai ʻokú ne tokanga ki he faʻahinga ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá.—Māt. 6:31-33.

10. ʻE lava fēfē ke tau maluʻi hotau lotó?

10 Tatau ai pē pe ʻoku siʻisiʻi pe lahi ʻetau meʻa fakamatelié, ʻoku fiemaʻu ke tau maluʻi hotau lotó. Anga-fēfē? ʻOua ʻe fakatupulekina ha ʻofa ki he koloá. Pea ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa hoʻo ngāue fakamāmaní ke muʻomuʻa ia ʻi hoʻo tauhi kia Sihová. ʻE lava fēfē ke ke ʻilo ʻoku hoko ia kiate koe? Ko e niʻihi eni ʻo e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke ke ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou faʻa fakakaukau ki heʻeku ngāue fakamāmaní ʻi heʻeku ʻi he fakatahá pe ʻi he ngāue fakafaifekaú? ʻOku ou hohaʻa maʻu pē pe te u maʻu ha paʻanga feʻunga ʻi he kahaʻú? ʻOku fakatupunga ʻe he paʻangá mo e ngaahi meʻa fakamatelié ʻa e palopalema ʻi heʻeku nofo malí? Te u loto-lelei ke fai ha ngāue fakamāmani ʻa ia ʻoku siolalo ki ai ʻa e niʻihi kehé kapau ʻe fakaʻatā ai ke u maʻu ha taimi lahi ange ke tauhi kia Sihova?’ (1 Tīm. 6:9-12) ʻI he fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko iá, manatuʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu pea ʻokú ne fai ʻa e talaʻofa ko ení ki he faʻahinga ʻoku nau anga-līʻoa kiate iá: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” Ko e ʻuhinga ia naʻe tohi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Tuku ke hoko hoʻomou founga moʻuí ʻo ʻataʻatā mei he ʻofa ki he paʻangá.”—Hep. 13:5, 6.

FILI FAKAPOTOPOTO HOʻO FAKAFIEFIÁ

11. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava ke hoko ki ha taha ʻi he fakafiefia ʻokú ne filí?

11 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau fiefia ʻi he moʻuí, pea ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakafiefiá ke tau fiefia. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá “ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lelei ange ki ha tangata ka ke ne kai mo inu mo maʻu ha fiefia ʻi heʻene ngāue mālohí.” (Tml. 2:24) Neongo ia, ko e lahi ʻo e fakafiefia ʻi he māmaní ʻe lava ke uesia ai kitautolu. ʻOku tuku hifo ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻo e kakaí, ʻo fakaʻaiʻai ai kinautolu ke nau tali—pe naʻa mo e ʻofa—ki he ngaahi meʻa ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá.

Ko hai ʻokú ne teuteu hoʻo fakafiefiá? (Sio ki he palakalafi 11-14) b

12. Fakatatau ki he 1 Kolinitō 10:21, 22, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fili fakapotopoto ʻetau fakafiefiá?

12 ʻOku tau loto ke foaki kia Sihova ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá, ko ia heʻikai lava ke tau kai mei he “tēpile ʻa Sihová” pea mo e “tēpile ʻa e fanga tēmenioó.” (Lau ʻa e 1 Kolinitō 10:21, 22.) Ko e kai fakataha mo ha tahá ʻoku faʻa hoko ia ko e fakaʻilonga ʻo e kaungāmeʻa. Kapau te tau fili ʻa e fakafiefia ʻoku poupouʻi ai ʻa e fakamālohí, ngāue fakafaʻahikehé, ʻulungaanga taʻetāú pe ngaahi holi mo e fakakaukau fakakakano kehé, ʻoku hangē ia ʻoku tau kai fakataha ʻa e meʻakai naʻe teuteu ʻe he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá. Ko e olá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakatuʻutāmaki kiate kitautolú ka ʻoku toe maumauʻi ai ʻetau kaumeʻa mo Sihová.

13-14. Makatuʻunga ʻi he Sēmisi 1:14, 15, ko e hā kuo pau ai ke tau tokanga fekauʻaki mo hono fafanga ʻo e ngaahi holi fehālaakí? Fakatātaaʻi.

13 Fakakaukau angé ki he ngaahi founga tefito ʻe niʻihi ʻoku hangē ai ʻa e fakafiefiá ko e meʻakaí. ʻI he taimi ʻoku tau kai aí, ʻoku lava ke tau puleʻi ʻa e meʻa ʻoku tau kaí. Ka ʻi heʻetau folo pē ʻa e meʻakaí, ʻoku ʻotomētiki pē ʻa e ngāue ʻi loto ʻi hotau sinó ʻa e meʻakaí pea faai atu pē ʻo hoko ʻa e ngaahi ivi fakameʻatokoní ko e konga hotau sinó. Ko ha founga kai moʻui lelei ʻe ʻai ai kitautolu ke tau moʻui lelei; ko ha founga kai ʻikai moʻui lelei ʻe ʻai ai kitautolu ke tau mahamahaki. Ko e olá ʻe ʻikai ke vave ʻene hā maí, ka ʻe hoko ʻo hā mahino ʻamui ange.

14 ʻI ha tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ʻetau fakafiefiá, ʻoku tau puleʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻai ki heʻetau fakakaukaú. ʻI he hili iá, ʻoku ʻotomētiki pē ʻene ngāue ʻi heʻetau fakakaukaú mo tākiekina hotau lotó. Ko e fakafiefia leleí ʻe lava ke ne fakaivifoʻouʻi kitautolu; ko e fakafiefia ʻikai leleí ʻe fakatuʻutāmaki kiate kitautolu. (Lau ʻa e Sēmisi 1:14, 15.) Ko e nunuʻa ʻo e fakafiefia koví ʻe ʻikai ke vave ʻene hā maí, ka ʻe faai atu pē ʻo hā mahino. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakatokanga mai ai ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolu: “ʻOua ʻe tuku ke takihalaʻi kimoutolu: Ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia ʻe ala kākaaʻi. He ʻilonga ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki; koeʻuhí ko e tokotaha ʻoku tō fakataha mo e fakakaukau atu ki hono kakanó te ne utu ʻa e ʻauʻauhá mei hono kakanó.” (Kal. 6:7, 8) He mahuʻinga ē kiate kitautolu ke talitekeʻi ʻa e fakafiefia kotoa ʻoku pouaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová!—Saame 97:10.

15. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻaʻofa kuo tokonaki mai ʻe Sihova ke tau fiefia aí?

15 Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻa Sihová ʻoku nau fiefia ʻi he sio ʻi he JW Broadcasting®, ko ʻetau polokalama televīsone lelei ʻi he ʻInitanetí. Naʻe pehē ʻe ha tuofefine ko Marilyn: “Kuo tokoniʻi au ʻe he JW Broadcasting ke u hoko ko ha tokotaha fiefia ange, pea lava ke u sio ʻi he meʻa kotoa he ʻoku nau sai kotoa pē. ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi taʻelata aí pe loto-siʻí, ʻoku ou maʻu ha malanga fakalototoʻa pe ko ha polokalama Lotu Pongipongi ke sio ai. ʻOku ʻai heni au ke u toe ongoʻi ofi ange kia Sihova mo ʻene kautahá. Ko e tokonaki ko ia ʻo e JW Broadcasting kuó ne liliu fakaʻaufuli ʻeku moʻuí.” ʻOkú ke maʻu ʻaonga mei he meʻaʻofa ʻa Sihová? Tānaki atu ki he polokalama foʻou he māhina taki taha, ko e JW Broadcasting ʻoku toe kau ai ʻa e ngaahi polokalama hiki-leʻo mo e vitiō pehē foki ki he ngaahi hiva fakatupu langa hake ʻe lava ke ke vakai ki ai ʻi ha faʻahinga taimi pē.

16-17. Ko e hā kuo pau ai ke tau tokanga ke mapuleʻi ʻa e taimi ʻoku tau fakamoleki ʻi he fakafiefiá, pea ʻe lava fēfē ke tau fai pehē?

16 Kuo pau ke tau tokanga ke ʻikai ngata pē ʻetau mapuleʻi ʻa e faʻahinga fakafiefia ʻoku tau sio aí kae pehē foki ki he lahi ʻo e taimi ʻoku tau fakamoleki ki aí. Kapau heʻikai, te tau fakamoleki nai ʻa e taimi lahi ange ʻi he fakafiefiá ʻi heʻetau tauhi kia Sihová. ʻOku hoko ko ha pole ki he tokolahi ʻa hono mapuleʻi ʻa e lahi ʻo e taimi ʻoku nau fakamoleki ki he fakafiefiá. ʻOku pehē ʻe Abigail ko ha tuofefine taʻu 18: “Ko e sio TV ʻoku ʻai ai ke u ongoʻi fiemālie ʻi he ngataʻanga ʻo ha ʻaho femoʻuekina. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai te u tokanga, ʻe lava ke u fakamoleki ʻa e laui houa ʻi he sio TV.” ʻOku pehē ʻe he kiʻi tokoua ko Samuel: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou sio hokohoko ʻi he fanga kiʻi vitiō nounou ʻi he ʻInitanetí. ʻOku ou kamata sio pē ʻi he taha, pea ki muʻa ke u fakatokangaʻí kuo ʻosi atu ʻa e houa ʻe tolu pe fā.”

17 ʻE lava fēfē ke ke mapuleʻi ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi he fakafiefiá? Ko e ʻuluaki sitepú ko hoʻo ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ki aí. Fēfē ke ke tauhi ha lēkooti ʻi ha uike ʻe taha. Hiki ʻi ha tohimāhina ʻa e lahi ʻo e houa ʻokú ke fakamoleki ʻi he sio televīsoné, ʻahia ʻa e ʻInitanetí mo e keimi ʻi hoʻo meʻangāue toʻotoʻó. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke fakamoleki ʻa e taimi lahi, feinga ke ʻai ha taimi-tēpile. ʻUluaki vaheʻi ʻa e taimi ki he ngaahi meʻa mahuʻinga angé, pea toki vaheʻi ʻa e taimi ki he fakafiefiá. Hokó, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke pipiki ki hoʻo taimi-tēpilé. ʻI he founga ko iá te ke maʻu ai ʻa e taimi mo e ivi ʻoku fiemaʻu ke ke ako fakafoʻituitui ai ʻa e Tohi Tapú, lotu fakafāmilí, fakataha ʻa e fakatahaʻangá, pea ngāue kia Sihova ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó. ʻOku ngalingali ʻe toe siʻisiʻi ange ai hoʻo ongoʻi halaia fekauʻaki mo e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi he fakafiefiá.

NOFOʻAKI ANGA-LĪʻOA MAʻATAʻATĀ KIA SIHOVA

18-19. ʻE lava fēfē ke tau fakamoʻoniʻi ʻoku tau anga-līʻoa maʻataʻatā kia Sihova?

18 ʻI he hili ʻa e tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e māmani ʻo Sētané pea mo e māmani foʻou ʻoku teu ke hoko maí, naʻá ne pehē: “Siʻi faʻahinga ʻofeina, koeʻuhí ko hoʻomou nofoʻaki tali ki he ngaahi meʻá ni, fai homou tūkuingatá ke ʻosi angé peá ne ʻilo kimoutolu ʻoku mou taʻehaʻila mo taʻehamele pea ʻoku mou ʻi he melino.” (2 Pita 3:14) ʻI heʻetau talangofua ki he fekau ko iá pea fai hotau lelei tahá ke nofoʻaki maʻa fakaeʻulungaanga mo fakalaumālié, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau anga-līʻoa maʻataʻatā kia Sihova.

19 Ko Sētane mo ʻene fokotuʻutuʻú ʻe hokohoko atu ʻenau fakataueleʻi kitautolu ke liliu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá. (Luke 4:13) Ka neongo ha faʻahinga pole pē te tau fehangahangai mo ia, heʻikai ke tau fakaʻatā ha taha pe ko ha meʻa ke muʻomuʻa ia ʻi hotau lotó ʻia Sihova. ʻOku tau fakapapauʻi ke ʻoatu kia Sihova ʻa e meʻa ʻokú ne tuha toko taha mo iá—ʻa ʻetau anga-līʻoa maʻataʻataá!

HIVA 51 ʻOku Tau Pīkitai kia Sihova

a ʻOku tau līʻoa kitautolu ke tauhi kia Sihova. Ka ʻoku tau anga-līʻoa maʻataʻatā kiate ia? Ko e talí ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he ngaahi fili ʻoku tau faí. Tau lāulea angé ki he tafaʻaki pau ʻe ua ʻetau moʻuí ʻa ia ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo ʻetau līʻoa kia Sihová.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Heʻikai ke tau loto ke kai ha meʻakai kona mei ha peito ʻoku ʻuli. Ko e hā ka tau ka loto ai ke sio ʻi he fakafiefia ʻoku ʻuliʻi ʻe he fakamālohí, ngāue fakafaʻahikehé pe ʻulungaanga taʻetāú?