KUPU AKO 23
HIVA 2 Sihova Ho Huafá
Huafa ʻo Sihová—Ko ʻEne ʻUhinga Kiate Kitautolú
“‘Ko kimoutolú ko ʻeku kau fakamoʻoni,’ ko e fanongonongo ia ʻa Sihová.”—ʻAI. 43:10.
TAUMUʻÁ
Ke fakahaaʻi hotau ngafa ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatonuhiaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová.
1-2. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga kia Sīsū ʻa e huafa ʻo Sihová?
KO E huafa ʻo Sihová ʻoku mahuʻinga taupotu taha kia Sīsū. Ko ia ʻa e tokotaha tefito ʻokú ne pouaki ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he kupu ki muʻá, naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke pekia maʻá e huafa ʻo Sihová pea mo e meʻa kotoa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he huafa ko iá. (Mk. 14:36; Hep. 10:7-9) Pea ʻi he hili ʻa e Pule Taʻu ʻe Afe ʻa Sīsuú, te ne loto-lelei ke tuku ange ʻa e mafai kotoa koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. (1 Kol. 15:26-28) Ko e ʻofa ʻa Sīsū ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku toe fakaeʻa mai ai ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo hono vahaʻangatae mo ʻene Tamaí. ʻOku fakamoʻoniʻi taʻetoeveiveiua ai ʻoku ʻofa ʻa Sīsū ʻi he Tokotaha naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e huafa ko iá.
2 Naʻe haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní ʻi he huafa ʻo ʻene Tamaí. (Sione 5:43; 12:13) Naʻá ne ʻai ke ʻiloʻi ʻe hono kau muimuí ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí. (Sione 17:6, 26) Naʻá ne faiako ʻi he huafa ʻo Sihová pea fakahoko ʻa e ngaahi mana ʻi he huafa ko iá. (Sione 10:25) Ko hono moʻoní, naʻe kole ʻe Sīsū kia Sihova ke tokangaʻi muʻa ʻa ʻene kau ākongá “koeʻuhi ko [Hono] huafa [ʻoʻoná].” (Sione 17:11) Ko ia, kapau leva naʻe maʻu ʻe Sīsū ha ongoʻi mālohi pehē fekauʻaki mo e huafa ʻo Sihová, ʻe lava fēfē ke taukaveʻi ʻe ha taha ko ha tokotaha muimui moʻoni ia ʻo Kalaisi pea ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí?
3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
3 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ʻa ia ʻoku tau feinga ke muimui ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú, ʻoku tau koloaʻaki ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí. (1 Pita 2:21) ʻI he kupu ko ení, te tau vakai ai ki he founga ʻoku fakaʻilongaʻi ai ʻe he huafa ʻo Sihová ʻa e faʻahinga ʻoku nau fanongonongo ʻa e “ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá.” (Māt. 24:14) Te tau toe lāulea ki he meʻa ʻoku totonu ke ʻuhinga ki ai ʻa e huafa ʻo Sihová kiate kitautolu fakafoʻituitui.
KO HA “KAKAI MAʻA HONO HUAFÁ”
4. (a) Ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ki muʻa ke ne foki ki hēvaní? (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku malanga hake koeʻuhi ko e fekau ko iá?
4 ʻI he ki muʻa pē ke foki ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻá ne tala ange ki heʻene kau ākongá: “Te mou maʻu ʻa e mālohi ʻi he ʻalu hifo kiate kimoutolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au ʻi Selusalema, ʻi he kotoa ʻo Siuteá mo Samēlia, pea ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:8) Ko ia ko e ongoongo leleí ʻe malangaʻi ia ʻo fakalaka atu ʻi he ngaahi kauʻāfonua ʻo ʻIsilelí. Faai atu pē, ko e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē te nau maʻu ha faingamālie ke hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū. (Māt. 28:19, 20) Ka naʻe pehē ʻe Sīsū: “Te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au.” ʻE fiemaʻu ki he kau ākonga foʻou ko ení ke nau ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pe te nau hoko pē ko e kau fakamoʻoni kia Sīsū? Ko e fakamatala ʻoku maʻu ʻi he Ngāue vahe 15 ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tali ʻa e fehuʻi ko iá.
5. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau ʻapositolo mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá ʻoku fiemaʻu ki he kakai kotoa ke nau ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)
5 ʻI he 49 T.S., ko e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá naʻa nau fakatahataha fakataha ke lāulea ki he meʻa naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kau Senitaile taʻekamú koeʻuhi ke tali ai kinautolu ko e kau Kalisitiane. ʻI he fakamulituku ʻo e lāuleá, ko Sēmisi ʻa e tokoua faʻē taha ʻo Sīsuú, naʻá ne fai ʻa e leá ni: “Kuo fakamatala fakaʻāuliliki ʻa [Pita] ki he anga ʻo e tokanga ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻuluaki taimí ki he ngaahi puleʻangá ke toʻo mai meiate kinautolu ha kakai maʻa hono huafá.” Ko e huafa ʻo hai naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sēmisí? ʻI he toʻo-lea mei he palōfita ko ʻĒmosí, naʻá ne toe pehē: “Koeʻuhi ke kumi tōtōivi kia Sihova ʻa e kakai ʻoku toé, fakataha mo e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa, ʻa e kakai ʻoku uiʻaki hoku hingoá, ko e folofola ia ʻa Sihová.” (Ngā. 15:14-18) ʻE ʻikai ngata pē ʻa e ako ʻa e kau ākonga foʻou ko ení fekauʻaki mo Sihová ka ʻe toe ‘uiʻaki kinautolu ʻa hono hingoá.’ Naʻe ʻuhinga ení te nau fataki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea ʻe toe ʻiloʻiʻaki foki ia kinautolu.
ʻI ha fakataha ʻa e kulupu pule ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e kau tangata faitōnunga ko iá naʻa nau ʻiloʻi lelei ko e kau Kalisitiané kuo pau ke nau hoko ko ha kakai maʻá e huafa ʻo e ʻOtuá (Sio ki he palakalafi 5)
6-7. (a) Ko e hā naʻe haʻu ai ʻa Sīsū ki he māmaní? (e) Ko e hā ha toe ʻuhinga mahuʻinga ange ʻe taha naʻe kaunga ki ai?
6 Ko e huafa tonu ʻo Sīsuú ʻoku ʻuhingá “Ko Sihova ʻa e Fakamoʻuí,” pea naʻá ne hoko moʻoni ko e tokotaha naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ke fakahaofi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tuí. Naʻe haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní ke foaki ʻa ia tonu maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Māt. 20:28) ʻI hono totongi ʻa e huhuʻí, naʻá ne ʻai ai ke malava ʻo fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—Sione 3:16.
7 Ka ko e hā koā naʻe fiemaʻu ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke fakahaofi kinautolú? Koeʻuhí ko e meʻa naʻe hoko ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ko e ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻá na angatuʻu kia Sihova pea mole ai ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengatá. (Sēn. 3:6, 24) Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha meʻa naʻe kaunga ki ai ʻoku toe mahuʻinga ange ia ʻi he fakamoʻui ʻo e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá. Ko e huafa ʻo Sihová naʻe lauʻikovi loi. (Sēn. 3:4, 5) Ko ia ko e fakamoʻui ʻo e hako ʻo ʻĀtama mo ʻIví naʻe felāveʻi ia mo ha ʻīsiu lahi ange—ko e fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e huafa ʻo Sihová. Koeʻuhi naʻe fakafofongaʻi ʻe Sīsū ʻa Sihova pea fataki Hono huafá, naʻá ne fakahoko ha ngafa tefito ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová.
ʻE lava fēfē ke taukaveʻi ʻe ha taha ko ha tokotaha muimui moʻoni ia ʻo Kalaisi pea ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí?
8. Ko e hā ʻe fiemaʻu ke lāuʻilo ki ai ʻa e kau tui kotoa kia Sīsuú?
8 Ko e faʻahinga kotoa te nau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsuú, fakatouʻosi ʻa e kau Siu mo e kau Senitaile, ʻe fiemaʻu ke nau lāuʻilo ki he Matavai ʻo honau fakamoʻuí, ʻa ia ko e Tamai ʻa Sīsuú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá. (Sione 17:3) ʻIkai ko ia pē, hangē ko Sīsuú, ʻe ʻiloʻiʻaki kinautolu ʻa e huafa ʻo Sihová. ʻE fiemaʻu foki ke nau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ko iá. Ko honau fakamoʻuí naʻe fakatuʻunga ai. (Ngā. 2:21, 22) Ko ia ko e kau muimui faitōnunga kotoa ʻo Sīsuú naʻe fiemaʻu ke nau ako fekauʻaki mo Sihova pehē foki kia Sīsū. Tā neʻineʻi ke fakaʻosi ʻe Sīsū ʻene lotu ʻoku hiki ʻi he Sione 17 ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Kuó u ʻai ke nau ʻilo ho huafá pea te u ʻai ia ke ʻiloa, koeʻuhi ke ʻiate kinautolu ʻa e ʻofa naʻá ke ʻofa ʻaki kiate aú pea ʻoku ou fāʻūtaha mo kinautolu.”—Sione 17:26.
“KO KIMOUTOLÚ KO ʻEKU KAU FAKAMOʻONI”
9. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā, ʻoku mahuʻinga ʻa e huafa ʻo Sihová kiate kitautolu?
9 Ko ia ai, ko e kau muimui moʻoni kotoa ʻo Sīsuú, ʻoku fiemaʻu ke nau mahuʻingaʻia ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. (Māt. 6:9, 10) Kuo pau ke nau vakai ki he huafa ʻo Sihová ʻoku māʻolunga ange ʻi he meʻa kehe kotoa pē. ʻOku kaunga ki heni ʻa e ngāue mei heʻenau tafaʻakí. Ka ʻe lava fēfē ke tau kau ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, pe ʻi hono fakaʻataʻatā ia mei he lauʻikovi loi kuo fakamafola ʻe Sētané?
10. Ko e hā ʻa e hopo fakaefakatātā ʻoku fakamatalaʻi ʻi he vahe 42 ki he 44 ʻo e tohi ʻa ʻAiseá? (ʻAisea 43:9; 44:7-9) (Sio foki ki he fakatātaá.)
10 Ko e mahuʻinga ʻo hotau ngafa ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻoku fakamamafaʻi ʻi he vahe 42 ki he 44 ʻo e tohi ʻa ʻAiseá. Ko e ngaahi vahe ko iá ʻoku fakamatala ai ki ha hopo fakaefakatātā ʻa ia ko e ʻīsiu fekauʻaki mo e tuʻunga ʻOtuá ʻoku fakamāuʻi. ʻOku poleʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau taku ko e ngaahi ʻotuá ke nau fakamoʻoniʻi pe ko e ngaahi ʻotua moʻoni kinautolu. ʻOkú ne toe ui ha kau fakamoʻoni ke nau haʻu ki muʻa pea fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi taukaveʻi ʻa e ngaahi ʻotua ko ení. Ka naʻe ʻikai lava ʻe ha taha!—Lau ʻa e ʻAisea 43:9; 44:7-9.
ʻI he ngaahi founga lahi, ʻoku tau kau ʻi ha hopo fakaefakatātā (Sio ki he palakalafi 10-11)
11. Ko e hā ʻa e fanongonongo ʻoku fai ʻe Sihova ki heʻene kakaí, ʻoku hiki ʻi he ʻAisea 43:10-12?
11 Lau ʻa e ʻAisea 43:10-12. ʻOku pehē ʻe Sihova fekauʻaki mo hono kakaí: “Ko kimoutolú ko ʻeku kau fakamoʻoni, . . . pea ko au ʻa e ʻOtuá.” ʻOku ʻeke ʻe Sihova kiate kinautolu ʻa e fehuʻi ko ení ke nau tali: “ʻOku toe ʻi ai ha ʻOtua tuku kehe au?” (ʻAi. 44:8) Ko ia ai, ko kitautolu, ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke tali ʻa e fehuʻi ko iá. Fakafou ʻi heʻetau ngaahi leá mo e ngāué, ʻoku tau fai ai ha fakamoʻoni ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá. Ko hono huafá ʻoku māʻolunga ʻi he ngaahi hingoa kehe kotoa pē. ʻOku tau fakamoʻoniʻi fakafou ʻi heʻetau ʻalunga moʻuí ʻoku tau ʻofa moʻoni kia Sihova pea ʻoku tau mateaki kiate ia—ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha tenge meia Sētane ʻoku tau fepaki mo ia. ʻI he founga ko ení, ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie ke tokoni ki hono fakamāʻoniʻoniʻi Hono huafá.
12. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e kikite ʻi he ʻAisea 40:3, 5?
12 ʻI heʻetau poupou ki he huafa ʻo Sihová pe ko hono ongoongó, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kia Sīsū Kalaisi. Naʻe toe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ʻe ʻi ai ha tokotaha fakamelomelo te ne “fakaʻataʻatā [pe “teuteu,” fkm. ʻi lalo] ʻa e ʻalunga ʻo Sihová.” (ʻAi. 40:3) Naʻe anga-fēfē hono fakahoko iá? Naʻe teuteu ʻe Sione Papitaiso ʻa e halá kia Sīsū, ʻa ia naʻá ne haʻu ʻi he huafa ʻo Sihová pea lea ʻi he huafa ʻo Sihová. (Māt. 3:3; Mk. 1:2-4; ) ʻI he kikite tatau naʻe pehē ai: “ʻE fakaeʻa ʻa e lāngilangi ʻo Sihová.” ( Luke 3:3-6ʻAi. 40:5) Naʻe anga-fēfē hoko iá? ʻI he haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻá ne fakafofongaʻi haohaoa ʻa Sihova ʻo hangē pē ia ko Sihova tonu naʻe haʻu ki he māmaní.—Sione 12:45.
13. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū?
13 Hangē ko Sīsuú, ko e kau fakamoʻoni kitautolu ʻa Sihova. ʻOku tau fataki ʻa e huafa ʻo Sihová pea tala ki he tokotaha kotoa ʻoku tau fetaulaki mo iá ʻa ʻene ngaahi ngāue fakaofó. Ka ke fakahoko ola lelei ení, kuo pau ke tau toe ʻai ke ʻiloa ʻa e ngafa mātuʻaki mahuʻinga ʻo Sīsū ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. (Ngā. 1:8) Ko Sīsū ʻa e Fakamoʻoni tuʻu-ki-muʻa taha ʻa Sihová, pea ʻoku tau muimui ʻi heʻene tatakí. (Fkh. 1:5) Ka ʻoku totonu ke ʻuhinga fēfē ʻa e huafa ʻo Sihová kiate kitautolu tāutahá?
ʻUHINGA ʻO E HUAFA ʻO SIHOVÁ KIATE KITAUTOLÚ
14. Hangē ko ia ʻoku fakamamafaʻi ʻi he Saame 105:3, ʻoku anga-fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e huafa ʻo Sihová?
14 ʻOku tau pōlepole ʻaki ʻa e huafa ʻo Sihová. (Lau ʻa e Saame 105:3.) ʻOku leleiʻia lahi ʻa Sihova ʻi heʻetau pōlepole ʻaki hono huafá. (Sel. 9:23, 24; 1 Kol. 1:31; 2 Kol. 10:17) Ke “pōlepole ʻia Sihova” ʻoku ʻuhingá ke tau laukauʻaki ʻa Sihova ko hotau ʻOtuá. ʻOku tau vakai ko ha monū ia ke fakalāngilangiʻi hono huafá pea poupou ki hono ongoongó. Kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau mā ke tala ki hotau kaungāngāué, kaungāakó, kaungāʻapí, pea mo e niʻihi kehé ko kitautolú ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova! Ko e Tēvoló ʻokú ne loto ke taʻofi ʻetau talanoa fekauʻaki mo e huafa ʻo Sihová ki he niʻihi kehé. (Sel. 11:21; Fkh. 12:17) Ko hono moʻoní, ko Sētane mo ʻene kau palōfita loí ʻoku nau loto ke ʻai ke ngalo ʻi he kakaí ʻa e huafa ʻo Sihová. (Sel. 23:26, 27) Ka ko ʻetau ʻofa ki he huafa ʻo Sihová ʻokú ne hanganaki ʻai ke tau fiefia ai “ʻi he ʻahó kotoa.”—Saame 5:11; 89:16.
15. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ui ki he huafa ʻo Sihová?
15 ʻOku hokohoko atu ʻetau ui ki he huafa ʻo Sihová. (Sioeli 2:32; Loma 10:13, 14) Ko e ui ki he huafa ʻo Sihová ʻoku kaunga ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono ʻiloʻi pē mo ngāueʻaki ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ko ha Tokotaha, falala kiate ia pea hanga kiate ia ki ha tokoni mo ha tataki. (Saame 20:7; 99:6; 116:4; 145:18) ʻOku tau toe talaki ʻa hono huafá mo e ngaahi ʻulungāngá ki he niʻihi kehé, ʻo enginaki kiate kinautolu ke nau fakatomala pea fai ha ngāue koeʻuhí ke lava ʻo nau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová.—ʻAi. 12:4; Ngā. 2:21, 38.
16. ʻE lava fēfē ke tau fakamoʻoniʻi ko Sētané ko ha tokotaha loi?
16 ʻOku tau loto-lelei ke faingataʻaʻia koeʻuhi ko e huafa ʻo Sihová. (Sēm. 5:10, 11) ʻI he taimi ʻoku tau nofoʻaki mateaki ai kia Sihova ʻi he fehangahangai mo e faingataʻá, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ko Sētané ko ha tokotaha loi. ʻI he ʻaho ʻo Siopé, naʻe fai ʻe Sētane ʻa e tukuakiʻi ko ení ʻi he fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sihová: “ʻE tuku atu ʻe ha tangata ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne maʻú koeʻuhí ko ʻene moʻuí.” (Siope 2:4) Naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ko e kakaí te nau tauhi kia Sihova ʻi he ngaahi taimi leleí pē, pea te nau liʻaki ʻa Sihova kapau te nau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa. Ko Siope faitōnunga naʻá ne fakamoʻoniʻi ko e tukuakiʻi ko iá naʻe loi. Ko kitautolu foki ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke fakamoʻoniʻi neongo pe ko e hā ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ke fakafeʻātungiaʻi kitautolú, heʻikai ʻaupito te tau tafoki meia Sihova. ʻE lava ke tau falala pau kakato ko Sihova te ne tokangaʻi kitautolu koeʻuhi ko hono huafá.—Sione 17:11.
17. Ko e hā ha toe founga kehe ʻe lava ke tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki he huafa ʻo Sihová, hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻi he 1 Pita 2:12?
17 ʻOku tau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he huafa ʻo Sihová. (Pal. 30:9; Sel. 7:8-11) Koeʻuhí ʻoku tau fakafofongaʻi ʻa Sihova pea fataki ʻa hono huafá, ʻe malava ke tau fakalāngilangiʻi ʻa hono huafá pe taʻefakalāngilangiʻi ia. (Lau ʻa e 1 Pita 2:12.) Ko ia ai, ʻoku tau loto ke fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻaki ʻetau leá mo e tōʻongá. ʻI he foungá ni, te tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki hono huafá ʻi he lelei taha ʻo ʻetau ngaahi malava taʻehaohaoá.
18. Ko e hā ha toe founga ʻe lava ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku mahuʻinga ʻa e huafa ʻo Sihová kiate kitautolu? (Sio foki ki he fakamatala ʻi laló.)
18 ʻOku tau tokanga lahi ange ki he huafa ʻo Sihová ʻi hotau ongoongó tonu. (Saame 138:2) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e meʻá ni? Koeʻuhí ko ʻetau ʻofa ki he huafa ʻo Sihová te ne ʻai ai ʻa e niʻihi takatakai kiate kitautolú ke nau leaʻaki ha ngaahi meʻa ʻe maumauʻi nai ai hotau ongoongó. a Naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke pekia ʻi ha mate fakamā ko ha tokotaha faihia kuo fakahalaiaʻi koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. Naʻá ne “tukunoaʻi hono fakamāʻí,” ʻi ha ʻuhinga naʻe ʻikai te ne tokanga pe hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e anga ʻo e fakakaukau atu ʻa e niʻihi kehé kiate iá. (Hep. 12:2-4) Ko e meʻa naʻá ne tokangataha ki aí ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.—Māt. 26:39.
19. ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e huafa ʻo Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?
19 ʻOku tau pōlepole ʻaki ʻa e huafa ʻo Sihová pea ʻoku tau ongoʻi lāngilangiʻia ke ui ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. Koeʻuhí ko ia, ʻoku tau loto-lelei ke kātakiʻi ha luma pē ʻoku tau fehangahangai nai mo ia. Ko e huafa ʻo Sihová ʻoku mahuʻinga ange ia kiate kitautolu naʻa mo hotau ongoongó tonu. Ko ia ʻofa ke tau fakapapauʻi ke hokohoko atu hono fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová neongo pe ko e hā ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ke fakafeʻātungiaʻi kitautolu. ʻI he founga ko ení, te tau fakamoʻoniʻi ai ko e huafa ʻo Sihová ʻoku mahuʻinga taupotu taha kiate kitautolú, ʻo hangē pē ko ia kia Sīsū Kalaisí.
HIVA 10 Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko Hotau ʻOtuá!
a Naʻa mo e tangata faitōnunga ko Siopé naʻe fakahohaʻasi ia ʻi hono ʻohofi ʻa hono ongoongó tonu ʻe hono kaungāmeʻa ʻe toko tolú. ʻI he kamatá, ʻi he mole ʻene fānaú pea mo e kotoa ʻene ngaahi koloá “naʻe ʻikai fai ʻe Siope ha angahala pe tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá ki hono fai ha meʻa ʻoku hala.” (Siope 1:22; 2:10) Kae kehe, ʻi hono tukuakiʻi ʻa Siope ki he faihalá, naʻá ne kau ʻi he “lea taʻefakakaukauʻí.” Naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻa hono taukapoʻi hono ongoongó tonu kae ʻikai ko hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pe ko hono ongoongó.—Siope 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5.