Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke ʻIloʻi ʻa Sihova ʻo Hangē ko Noa, Taniela, mo Siopé?

ʻOkú Ke ʻIloʻi ʻa Sihova ʻo Hangē ko Noa, Taniela, mo Siopé?

“ʻOku ʻikai ke mahino ki he kau tangata faikoví ʻa e fakamaau totonú, ka ko e faʻahinga ʻoku nau kumi kia Sihová ʻoku lava ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē.”​—PAL. 28:5.

HIVA: 43, 49

1-3. (a) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki faitōnunga ki he ʻOtuá lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení? (e) Ko e hā te tau ako ʻi he kupu ko ení?

 ʻOKU tau moʻui ʻi he ʻahó ni ʻo ofi ki he ngataʻanga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku tau sio ki he ʻalu ke toe tokolahi ange ʻa e kakai fulikivanú. ʻOku nau ‘tupu ʻo hangē ko e vaó.’ (Saame 92:7) Ko ia ʻoku ʻikai ke tau ʻohovale ʻi he talitekeʻi ʻe he kakai tokolahi ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku totonú. Naʻe tala ʻe Paula ki he kau Kalisitiané: “Hoko ko e fānau iiki ʻi he fekauʻaki mo e koví,” kae “hoko ʻo matuʻotuʻa ʻi hoʻomou mahinó.” (1 Kol. 14:20) ʻE lava fēfē ke tau fai eni?

2 ʻOku tau maʻu ʻa e talí ʻi he konga tohi ʻo ʻetau kaveingá, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko e faʻahinga ʻoku nau kumi kia Sihová ʻoku lava ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē.” (Pal. 28:5) ʻOku ʻuhinga ení ʻoku lava ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu koeʻuhi ke nau fakahōifuaʻi ʻa Sihová. ʻOku toe akoʻi mai ʻi he Palōveepi 2:7, 9 ʻoku foaki poto ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ko hono olá, ʻoku malava ke nau “mahinoʻi leva ʻa e māʻoniʻoní mo e totonú pea mo e faitotonú, ʻa e ʻalunga fakakātoa ʻo e meʻa ʻoku leleí.”

3 Naʻe maʻu ʻe Noa, Taniela, mo Siope ʻa e poto fakaʻotua ko ení. (ʻIsi. 14:14) Pea ʻoku pehē pē mo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní. Fēfē koe? ʻOkú ke maʻu ha poto fakaʻotua? Ke ke ‘mahinoʻi ʻa e meʻa kotoa pē’ ʻoku fiemaʻu kiate koe koeʻuhi ke ke fakahōifuaʻi ai ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi lelei ia. Ko ia ʻi he kupu ko ení, te tau ako ai ki he (1) founga naʻe hoko ai ʻa Noa, Taniela, mo Siope ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, (2) founga naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, mo e (3) founga ʻe lava ke tau fakatupulekina ai ʻa e tui ʻo hangē ko ʻenau tuí.

ʻAʻEVA ʻA NOA MO E ʻOTUÁ ʻI HA MĀMANI FULIKIVANU

4. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Noa ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová, pea naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ia ʻe heʻene ʻiloʻi lelei ʻa e ʻOtuá?

4 Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Noa ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová? Mei he taimi naʻe kamata maʻu fānau ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe ako ʻa e kakaí fekauʻaki mo Sihova ʻi he founga ʻe tolu: Fakafou ʻi heʻene fakatupú, mei he kau sevāniti faitōnunga kehe ʻa e ʻOtuá, pea mei hono hokosia ʻa e ngaahi ʻaonga ʻi heʻenau talangofua kiate iá. (ʻAi. 48:18) ʻI he tokanga ki he fakatupú, naʻe malava ke sio ai ʻa Noa ki he fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá pea lava foki ai ke ne ako fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá. Ko hono olá, naʻe mahinoʻi ai ʻe Noa ko Sihová ʻoku mālohi pea ko ia toko taha pē ʻa e ʻOtua moʻoní. (Loma 1:20) Ko ia ai, naʻe ʻikai ke tui pē ʻa Noa ki he ʻOtuá, ka naʻá ne toe fakatupulekina ʻa e tui mālohi kiate ia.

5. Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻilo ʻa Noa fekauʻaki mo e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá mei he faʻahinga ʻo e tangatá?

5 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻoku toki tui pē ha tangata ʻi he hili ʻene fanongo,” ʻa ia ʻoku ʻuhinga iá ko e meʻa ʻoku tau fanongo ai mei he niʻihi kehé ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e tuí. (Loma 10:17) ʻOku ngalingali naʻe fanongo ʻa Noa fekauʻaki mo Sihova mei hono kāingá. Ko ʻene tamaí, ʻa Lēmeki, naʻá ne tui ki he ʻOtuá pea naʻe fanauʻi ia ki muʻa ʻi he mate ʻa ʻĀtamá. (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) Ko ʻene kui tangatá ʻa Mētuisela, mo ʻene kui-tolú ko Sēleti, naʻe mate ʻi he taʻu ʻe 366 hili hono fanauʻi ʻa Noá. a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (Luke 3:36, 37) Mahalo pē ko e ongo tangata ko iá mo hona uaifí naʻa nau akoʻi kia Noa ko Sihova naʻá ne fakatupu ʻa e tangatá pea naʻá Ne fiemaʻu ke nau maʻu fānau, fakafonu ʻa e māmaní, pea tauhi kiate Ia. Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Noa naʻe talangataʻa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi kia Sihova, pea naʻe lava ke ne sio ki he ngaahi nunuʻa kovi ʻo ʻena filí. (Sēn. 1:28; 3:16-19, 24) Naʻe ʻofa ʻa Noa ʻi he meʻa naʻá ne akó, pea naʻe ueʻi ai ia ke ne tauhi kia Sihova.​—Sēn. 6:9.

6, 7. Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe he ʻamanakí ke mālohi ʻa e tui ʻa Noá?

6 Ko e ʻamanakí ʻokú ne ʻai ke mālohi ʻa e tuí. Sioloto atu ki he anga hono ʻai ke mālohi ʻa e tui ʻa Noá ʻi heʻene ʻiloʻi ko hono hingoá ʻoku ʻuhinga iá ko e “Mālōlō” pe “Fakafiemālie,” ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e fakakaukau ʻo e ʻamanaki. (Sēn. 5:29, fakamatala ʻi lalo) Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Lēmeki ke ne lea fekauʻaki mo hono foha ko Noá: “Ko e tokotahá ni te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakafiemālie mei heʻetau ngāué pea mei he fakaongosia mamahi ʻa hotau nimá koeʻuhí ko e kelekele kuo fakamalaʻiaʻi ʻe Sihová.” Ko ia naʻe ʻamanaki ʻa Noa ʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻá ke toe lelei ange. ʻI he hangē ko ʻĒpeli mo ʻĪnoké, naʻá ne tui ʻe fakavolu ʻe ha ‘hako’ ʻa e ʻulu ʻo e ngatá.​—Sēn. 3:15.

7 Naʻe ʻikai ke mahinoʻi kakato ʻe Noa ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 3:15. Ka naʻá ne mahinoʻi ko e kikité ni naʻe ʻomai ai ʻa e ʻamanaki ki he kahaʻú. Naʻe malangaʻi ʻe ʻĪnoke ha pōpoaki meimei tatau, ʻi heʻene pehē ʻe fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e fulikivanú. (Sute 14, 15) Ko e moʻoni, ko e pōpoaki ʻa ʻĪnoké, ʻa ia ʻe hoko kotoa ʻi ʻĀmaketoné, ʻoku pau pē naʻá ne ʻai ke mālohi ʻa e tui mo e ʻamanaki ʻa Noá!

8. Naʻe anga-fēfē hono maluʻi ʻa Noa ʻi heʻene ʻiloʻi lelei ʻa e ʻOtuá?

8 Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻa Noa ʻe he ʻilo totonu ki he ʻOtuá? Koeʻuhi ko e ako ʻa Noa fekauʻaki mo Sihová, naʻá ne fakatupulekina ai ʻa e tui mo e poto fakaʻotuá. Naʻe maluʻi ia ʻe he meʻá ni, tautefito mei hono fai ha meʻa pē te ne ʻai ke loto-mamahi ai ʻa Sihova. Anga-fēfē? Naʻe loto ʻa Noa ke ne hoko ko e kaumeʻa ʻo e ʻOtuá, ko ia naʻe ʻikai te ne kaungāmeʻa mo e faʻahinga naʻe ʻikai te nau tui kia Sihova pea nau siʻaki iá. ʻI he ʻikai ke hangē ko kinautolú, naʻe ʻikai ke kākaaʻi ʻa Noa ʻe he fanga tēmeniō ko ia naʻa nau haʻu ki he māmaní. Naʻe toʻoa ʻa e loto ʻo e kakaí ʻi he fanga tēmeniō mālohí pea naʻe aʻu nai ʻo nau feinga ke lotu kiate kinautolu. (Sēn. 6:1-4, 9) Pehē foki, naʻe ʻiloʻi ʻe Noa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e tangatá ke nau maʻu fānau pea fakafonu ʻa e māmaní. (Sēn. 1:27, 28) Ko ia ʻi he taimi naʻe maʻu uaifi ai ʻa e fanga tēmenioó pea maʻu ʻa e fānau mo kinautolú, naʻe ʻiloʻi ʻe Noa naʻe hala ʻa e meʻá ni. Naʻe hoko ʻo toe hā mahino ange ia ʻi he taimi naʻe tupu ai ʻa e fānau ko iá ʻo lalahi ange mo mālohi ange ʻi he fānau kehé kotoa. Naʻe faifai pē pea tala ʻe Sihova kia Noa te ne ʻomi ha lōmaki ke ne fakaʻauha ʻa e kakai fulikivanú kotoa. Koeʻuhi ko e tui ʻa Noa ki he fakatokanga ʻa Sihová, naʻá ne langa ʻa e ʻaʻaké, pea naʻe fakahaofi ai ia mo hono fāmilí.​—Hep. 11:7.

9, 10. ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e tui ʻo hangē ko Noá?

9 ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e tui hangē ko Noá? ʻOku mahuʻinga ke ako fakalelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ke ʻofa ʻi he meʻa ʻoku tau akó, pea ke ngāueʻaki ia ke fai ha ngaahi liliu mo ha ngaahi fili lelei ʻi heʻetau moʻuí. (1 Pita 1:13-15) Ko e tuí leva mo e poto fakaʻotuá te na maluʻi kitautolu mei he ngaahi kākā ʻa Sētané pea mei he tākiekina ʻa e māmani ko ení. (2 Kol. 2:11) Ko e kakai tokolahi ʻi he māmaní ʻoku nau ʻofa ʻi he fakamālohí mo e ʻulungaanga taʻetāú pea muimui ʻi heʻenau ngaahi holi fehālaakí. (1 Sio. 2:15, 16) ʻOku nau tukunoaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku tau ofi ki he ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení. Kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha tui mālohi, ʻe lava foki ke tau kamata fakakaukau peheni. ʻOua naʻa ngalo ʻi hono fakahoa ʻe Sīsū hotau taimí ki he taimi ʻo Noá, naʻe ʻikai te ne talanoa ʻo fekauʻaki mo e fakamālohí pe ʻulungaanga taʻetāú ka naʻe fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ʻo fakaleluʻi mei he tauhi ki he ʻOtuá.​—Lau ʻa e Mātiu 24:36-39.

10 ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku fakahaaʻi ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ou ʻiloʻi moʻoni ʻa Sihova? ʻOku ueʻi au ʻe heʻeku tuí ke u fai ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku totonú pea akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke nau faí?’ Ko hoʻo tali ki he ongo fehuʻi ko ení ʻe tokoniʻi ai koe ke ke ʻiloʻi pe ʻokú ke ʻaʻeva foki mo e ʻOtua moʻoní ʻo hangē ko Noá.

FAKAHĀHĀ ʻE TANIELA ʻA E POTO FAKAʻOTUÁ ʻI HE FONUA PANGANI KO PĀPILONÉ

11. (a) Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he ʻofa ʻa e talavou ko Tanielá ki he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo ʻene ongo mātuʻá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Taniela te ke saiʻia ke maʻú?

11 Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Taniela ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová? ʻOku pau pē naʻe akoʻi ʻa Taniela ʻe heʻene ongo mātuʻá ke ne ʻofa kia Sihova mo ʻene Folofolá. Pea naʻe fai pehē ʻa Taniela ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Naʻa mo ʻene taʻumotuʻá, naʻá ne kei ako fakamātoato pē ʻa e Folofolá. (Tan. 9:1, 2) Naʻe ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻe Taniela ʻa Sihova. Naʻá ne toe ʻiloʻi foki ʻa e meʻa kotoa naʻe fai ʻe Sihova maʻá e kau ʻIsilelí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e meʻá ni ʻi he lotu anga-fakatōkilalo mo loto-moʻoni ʻa Taniela ʻi he Taniela 9:3-19. Lau ʻa e lotú ni, pea fakakaukau fakalelei ki ai. ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate au ʻe he lotú ni fekauʻaki mo Tanielá?’

12-14. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Taniela ʻa e poto fakaʻotuá? (e) Naʻe anga-fēfē hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e loto-toʻa mo e mateaki ʻa Tanielá?

12 Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻa Taniela ʻi heʻene ʻiloʻi lelei ʻa e ʻOtuá? Naʻe ʻikai faingofua ki ha Siu faitōnunga ke ne tauhi ki he ʻOtuá ʻi he fonua pangani ko Pāpiloné. Ko e fakatātaá, naʻe tala ʻe Sihova ki he kau Siú: “Mou kumi ki he melino ʻa e kolo ʻa ia kuó u ʻave fakamālohi kimoutolu ki aí.” (Sel. 29:7) Ka, naʻá ne toe fekauʻi kinautolu ke nau lotu kiate ia pē ʻaki honau lotó kotoa. (ʻEki. 34:14) Naʻe lava fēfē ke talangofua ʻa Taniela ki he ongo fekaú fakatouʻosi? Ko e poto fakaʻotuá naʻá ne tokoniʻi ʻa Taniela ke ne ʻiloʻi naʻe pau ke ne ʻuluaki talangofua kia Sihova, pea toki hoko ki he kau pule fakaetangatá. ʻI he taʻu ʻe lauingeau ki mui ai, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau.​—Luke 20:25.

13 Fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe Taniela ʻi he pehē ʻe ha lao heʻikai lava ke lotu ha taha ki ha ʻotua pe ko ha toe tokotaha tuku kehe pē ʻa e tuʻí ʻi he ʻaho ʻe 30. (Lau ʻa e Taniela 6:7-10.) Naʻe mei lava pē ke ne fai ha kalofanga ʻo pehē: ‘Ko e foʻi ʻaho pē ʻe 30.’ ʻI hono kehé, naʻe fakafisi ʻa Taniela ke fakaʻatā ha lao fakaetangata ke hoko ʻo mahuʻinga ange ia ʻi heʻene lotu ki he ʻOtuá. Naʻe mei lava pē ke lotu ʻa Taniela kia Sihova ʻi ha feituʻu fakapulipuli. Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe sio ʻa e kakai tokolahi kiate ia ʻi heʻene lotu ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko ia neongo naʻe fakatuʻutāmaki, naʻe hokohoko atu ʻa e lotu ʻa Tanielá ʻi he feituʻu naʻe lava ke sio ange ai ʻa e kakaí kiate iá, he naʻe ʻikai te ne loto ke fakakaukau ʻa e kakaí kuo tuku ʻene tauhi kia Sihová.

14 Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e fili loto-toʻa mo e mateaki ʻa Tanielá. Naʻá ne fakahoko ha mana ʻo fakahaofi ai ʻa Taniela mei hono tāmateʻi ʻe he fanga laioné. Ko hono olá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe he kakai ʻi he kotoa ʻo e ʻEmipaea Mītia-Pēsiá ʻa Sihova!​—Tan. 6:25-27.

15. ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e tui ʻo hangē ko Tanielá?

15 ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e tui ʻo hangē ko Tanielá? Ke maʻu ʻa e tui mālohí, ʻoku ʻikai feʻunga pē ʻa hono lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ke tau mahinoʻi ia. (Māt. 13:23) ʻOku tau loto ke ʻilo ʻa e anga ʻo e fakakaukau mo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻá. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau laú. ʻOku toe mahuʻinga foki ke tau lotu maʻu pē, tautefito ʻi he taimi ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi palopalemá. ʻE lava ke tau tui ʻe foaki nima-homo mai ʻe Sihova ʻa e poto mo e mālohi ʻoku tau lotu ʻo kolé.​—Sēm. 1:5.

NGĀUEʻAKI ʻE SIOPE ʻA E TEFITOʻI MOʻONI FAKAʻOTUÁ ʻI HE TAIMI LELEÍ MO E KOVÍ

16, 17. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Siope ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová?

16 Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Siope ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová? Ko Siopé naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli ia. Ka ko hono kāinga mamaʻo ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope, pea naʻe akoʻi kinautolu ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo ia tonu pea mo e meʻa naʻá ne fiemaʻu ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe toe ako ʻe Siope ʻi ha founga ʻa e lahi ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga ko iá. (Siope 23:12) Naʻá ne pehē kia Sihova: “Kuo fanongo ʻa hoku telingá ʻo fekauʻaki mo koe.” (Siope 42:5) Pea ko Sihova tonu naʻá ne pehē naʻe tala ʻe Siope ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Ia.​—Siope 42:7, 8.

ʻOku toe mālohi ange ʻetau tuí ʻi heʻetau sio ki he fakatupú mo ako lahi ange ki he ʻulungaanga ʻo Sihová (Sio ki he palakalafi 17)

17 Naʻe toe hoko ʻo ʻiloʻi ʻe Siope ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová ʻi heʻene sio ki he fakatupú. (Siope 12:7-9, 13) Naʻe fakatou ngāueʻaki ʻe ʻIlaiū mo Sihova ʻa e fakatupú ke akoʻi kia Siope ʻa e siʻisiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi hono fakahoa ki he ʻOtuá. (Siope 37:14; 38:1-4) Naʻe maongo ʻa e lea ʻa Sihová kia Siope pea ʻai ai ia ke ne lea ʻi he anga-fakatōkilalo ki he ʻOtuá: “ʻOku ou ʻilo eni ʻokú ke malava ke fai ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻokú ke finangalo ke fai ʻe taʻemalava kiate koe.” Naʻá ne toe pehē: “ʻOku ou fakatomala ʻi he efu mo e efuefu.”​—Siope 42:2, 6.

18, 19. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Siope naʻá ne ʻiloʻi moʻoni ʻa Sihová?

18 Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻa Siope ʻi heʻene ʻiloʻi lelei ʻa e ʻOtuá? Naʻe mahinoʻi lelei ʻaupito ʻe Siope ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. Naʻá ne ʻiloʻi moʻoni ʻa Sihova, pea naʻe ueʻi ia ʻe he meʻá ni ke ne ngāue ʻi he founga totonú. Ko e fakatātaá, naʻe ʻiloʻi ʻe Siope heʻikai lava ke ne pehē ʻokú ne ʻofa ki he ʻOtuá kapau ʻokú ne taʻeʻofa ki he niʻihi kehé. (Siope 6:14) Naʻe ʻikai te ne fakakaukau ʻokú ne lelei ange ʻi he niʻihi kehé, ka ʻi hono kehé, naʻá ne fakafeangai kiate kinautolu ʻo hangē pē ko hano fāmilí, ʻo tatau ai pē pe naʻa nau koloaʻia pe masiva. Naʻe pehē ʻe Siope: “ʻIkai ko e Tokotaha naʻá ne ngaohi au ʻi he manavá naʻá ne ngaohi foki mo kinautolu?” (Siope 31:13-22) Naʻa mo e taimi naʻe koloaʻia ai mo mālohi ʻa Siopé, naʻe ʻikai te ne hīkisia pea naʻe ʻikai te ne vakai ki he niʻihi kehé ʻoku siʻi honau mahuʻingá ʻiate ia. ʻOku kehe ʻaupito ia mei he tōʻonga ʻa e kakai tokolahi ʻoku nau koloaʻia mo mālohi ʻi he ʻaho ní.

19 Naʻe ʻikai ke fiemaʻu ʻe Siope ke mahuʻinga ange kiate ia ha toe meʻa ʻia Sihova, ʻo kau ai ʻa e meʻa fakamatelié. Naʻá ne ʻiloʻi kapau ʻe hoko ia, te ne talitekeʻi ai “ʻa e ʻOtua moʻoni ʻi ʻolungá.” (Lau ʻa e Siope 31:24-28.) Pehē foki, naʻe vakai ʻa Siope ki he nofo malí ko ha palōmesi toputapu ia ʻa ha husepāniti mo e uaifi. Naʻe aʻu ʻo ne palōmesi kiate ia tonu heʻikai te ne sio ʻi ha founga taʻetaau ki ha fefine. (Siope 31:1) ʻOku mātuʻaki fakaueʻiloto ia, he naʻe moʻui ʻa Siope ʻi he taimi naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ke maʻu ʻe he kau tangatá ha uaifi tokolahi. Ko ia naʻe mei lava pē ke maʻu ʻe Siope ha uaifi ʻe ua kapau naʻá ne loto ki ai. Ka kuo pau pē nai naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻuluaki nofo mali naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sihová naʻe hoko ia ʻi he vahaʻa ʻo e tangata ʻe taha mo e fefine ʻe taha, pea naʻe fili ʻa Siope ke ne moʻui ʻo fakatatau ki he founga ko iá. b (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (Sēn. 2:18, 24) Ko hono moʻoní, ʻi he taʻu nai ʻe 1,600 ki mui ai, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau, ko e fehokotaki fakasinó mo e nofo malí ʻoku fiemaʻu ke ʻi he vahaʻa ʻo e husepāniti ʻe taha mo e uaifi ʻe taha.​—Māt. 5:28; 19:4, 5.

20. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe hono ʻiloʻi lelei ʻa Sihova mo ʻene ngaahi tuʻungá ke tau fili ʻa e ngaahi kaumeʻa mo e fakafiefia totonú?

20 ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e tui ʻo hangē ko Siopé? ʻOku toe fiemaʻu ke tau ʻiloʻi lelei ʻa Sihova pea tuku ke tākiekina ʻe he ʻilo ko ení ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau faí. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko Sihová “ʻokú ne fehiʻa ʻi ha taha pē ʻoku ʻofa ki he fakamālohí” pea ʻoku ʻikai totonu ke tau fakamoleki ʻa e taimi mo e kakai ʻoku nau fufū ʻa e meʻa ʻoku moʻoní. (Lau ʻa e Saame 11:5; 26:4.) ʻEke hifo leva: ‘Ko e hā ʻoku tala mai kiate au ʻe he ongo konga Tohi Tapu ko ení fekauʻaki mo e anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihová? ʻOku totonu ke kaunga fēfē ia ki he meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí? ʻOku totonu ke fēfē ʻene kaunga ki he meʻa ʻoku ou sio ai ʻi he ʻinitanetí, faʻahinga ʻoku ou fili ke hoko ko hoku kaumeʻá, mo e meʻa ʻoku ou fili ki he fakafiefiá?’ Ko hoʻo talí ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ai pe ʻoku lelei fēfē hoʻo ʻiloʻi ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke tau loto ke tākiekina kitautolu ʻe he māmani fulikivanu ko ení. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau akoʻi ʻetau “ngaahi mafai ʻiloʻiló,” ʻa ia, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻi he meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá mo e meʻa ʻoku fakapotopotó mo ia ʻoku taʻefakapotopotó.​—Hep. 5:14; ʻEf. 5:15.

21. Ko e hā ʻe tokoni ke ‘mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē’ ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi koeʻuhi ke fakahōifuaʻi ai ʻa Sihová?

21 Koeʻuhi naʻe fai ʻe Noa, Taniela, mo Siope ʻa e meʻa kotoa naʻa nau malavá ke ʻiloʻi lelei ʻa Sihova, naʻá ne tokoni ke “mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē” naʻe fiemaʻu koeʻuhi ke fakahōifuaʻi ai iá. Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ko hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová ʻoku taki atu ia ki ha moʻui lavameʻa. (Saame 1:1-3) Ko ia ʻeke hifo, ‘ʻOku ou ʻiloʻi lelei ʻa Sihova ʻo hangē ko Noa, Taniela, pea mo Siopé?’ Ko hono moʻoní, ʻoku lava ʻi he ʻahó ni ke tau ʻiloʻi ʻo toe lelei ange ʻa Sihova ʻi he kau tangata faitōnunga ko iá he kuó ne ʻomai ʻa e fakamatala lahi ange ʻo fekauʻaki mo ia tonu. (Pal. 4:18) Ko ia ako fakalelei ʻa e Tohi Tapú. Fakakaukau lahi ʻo fekauʻaki mo ia. Pea lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Heʻikai leva ai ke tākiekina koe ʻe he māmani fulikivanu ko ení. Ka, te ke ngāueʻaki ʻa e poto fakaʻotuá pea hoko ʻo toe ofi ange ai ki hoʻo Tamai ʻi hēvaní.​—Pal. 2:4-7.

a Ko e kui-ua ʻa Noa ko ʻĪnoké foki naʻá ne ‘hanganaki ʻaʻeva mo e ʻOtua moʻoní.’ Ka naʻá ne mate ʻi he taʻu ʻe 69 ki muʻa ke fanauʻi ʻa Noá.​—Sēn. 5:23, 24.

b Naʻe fai ʻe Noa ʻa e meʻa tatau. Naʻá ne maʻu ʻa e uaifi pē ʻe taha, neongo naʻe kamata ke maʻu ʻe he kakai tangatá ʻa e uaifi tokolahi ʻi he hili ʻa e talangataʻa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá.​—Sēn. 4:19.