Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 22

ʻUhinga ʻOku ʻIkai Totonu Ai Ke Ta Loí

ʻUhinga ʻOku ʻIkai Totonu Ai Ke Ta Loí

PEHĒ eni ʻoku tala ange ʻe ha kiʻi taʻahine ki heʻene faʻeé: “ʻIo, ko e tuku pē ʻa e akó te u foki vave mai ki ʻapí ni.” Ka neongo ia, ʻoku nofo ia ʻo vaʻinga mo hono ngaahi kaungāmeʻá pea toki tala ange ki heʻene faʻeé: “Naʻe ʻai ʻe heʻeku faiakó ke u nofo ʻi he tuku ʻa e akó.” ʻE sai ke leaʻaki ha meʻa pehē?—

Ko e hā ʻa e meʻa hala naʻe fai ʻe he kiʻi tamasiʻi ko ení?

Pe mahalo ʻoku tala ange ʻe ha kiʻi tamasiʻi ki heʻene tamaí: “ʻIkai, naʻe ʻikai te u ʻakahi ʻa e foʻi pulú ʻi loto fale.” Kae fēfē kapau naʻá ne fai moʻoni ia? ʻE hala ke pehē naʻe ʻikai te ne fai ia?—

Naʻe fakahaaʻi mai ʻe he Faiako Lahí kia kitaua ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ta faí. Naʻá ne pehē: ‘ʻAi hoʻomou lea ʻIó ke ʻIo, mo hoʻomou ʻIkaí, ke ʻIkai; he ko ha meʻa kehe mei ai ʻoku mei he Filí ia.’ (Mātiu 5:37) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú?— Naʻá ne ʻuhingá ʻoku totonu ke ta fai ʻa e meʻa ʻokú ta leaʻakí.

ʻOku ʻi ai ha talanoa ʻi he Tohitapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e mahuʻinga ko ia ke leaʻaki ʻa e moʻoní. ʻOku fekauʻaki ia mo ha ongo meʻa naʻá na pehē ko e ongo ākonga kinaua ʻa Sīsū. Ta sio angé ki he meʻa naʻe hokó.

Siʻi hifo ʻi he māhina ʻe ua mei he pekia ʻa Sīsuú, ʻoku haʻu ʻa e kakai tokolahi mei he ngaahi feituʻu mamaʻó ki Selusalema ki ha kātoanga mahuʻinga ʻa e kau Siú ʻoku ui ko e Penitekosí. ʻOku fai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ha malanga lelei moʻoni ʻa ia ʻokú ne talanoa ai ki he kakaí ʻo fekauʻaki mo Sīsū, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe Sihova mei he maté. Ko e fuofua taimi eni ki he tokolahi ʻo e faʻahinga kuo nau haʻu ki Selusalemá ke nau ako ai ʻo fekauʻaki mo Sīsū. ʻOku nau fiemaʻu he taimí ni ke lahi ange ʻenau ʻiló. Ko ia, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau faí?

ʻOku nau nofo ʻo fuoloa ange ʻi he taimi naʻa nau fakakaukau ki aí. Ka ʻi he hili ha taimi nounou mei ai, ʻoku ʻosi ʻa e paʻanga ʻa e niʻihi ʻo kinautolu, pea ʻoku nau fiemaʻu ha tokoni koeʻuhi ke nau lava ai ʻo fakatau haʻanau meʻakai. Ko e kau ākonga ʻi Selusalemá ʻoku nau loto ke tokoniʻi ʻa e kau ʻaʻahí. Ko ia, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau fakatau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau maʻú pea ʻomi ʻa e paʻangá ki he kau ʻapositolo ʻa Sīsuú. ʻOku foaki leva ʻe he kau ʻapositoló ʻa e paʻangá ki he faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu iá.

Ko ʻAnanaia mo hono uaifí ko Sāfaila, ʻa ia ko e mēmipa kinaua ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi Selusalemá, ʻokú na fakatau atu hona ʻapí. ʻOku ʻikai ke tala ange ʻe ha taha ke na fakatau atu ia. Ko e fili pē ia ʻa kinaua. Ka ko e meʻa ʻokú na faí ʻoku ʻikai fai ia koeʻuhi ko ʻena ʻofa ʻi he kau ākonga foʻou ʻa Sīsuú. Ko hono moʻoní, ʻoku loto ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila ke ʻai ke fakakaukau ʻa e kakaí ko e ongo meʻa lelei kinaua ʻo kehe ia mei hona tuʻunga totonú. Ko ia, ʻokú na fili leva ai ke na pehē, te na foaki kotoa atu ʻa e paʻangá ke tokoni ki he niʻihi kehé. Ko hono moʻoní, te na foaki pē ʻa e konga ʻo e paʻangá ka ʻokú na pehē te na foaki kātoa atu ia. Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he meʻa ko iá?—

Sai, ʻoku haʻu ʻa ʻAnanaia ke sio ki he kau ʻapositoló. ʻOkú ne ʻoange ʻa e paʻangá kia kinautolu. ʻOku ʻiloʻi moʻoni ʻe he ʻOtuá ʻoku ʻikai te ne ʻoange kotoa ia. Ko ia, ʻoku ʻai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻapositolo ko Pitá ke ne ʻilo ʻoku ʻikai ke lea totonu ʻa ʻAnanaia ʻo fekauʻaki mo e meʻá.

Ko e hā ʻa e loi ʻoku tala ʻe ʻAnanaia kia Pitá?

ʻOku pehē atu leva ʻe Pita: ‘ʻAnanaia, ko e hā kuó ke tuku ai ʻa Sētane ke ne ʻai koe ke ke fai ʻa e meʻa ko ení? Ko e ʻapí naʻe ʻaʻau ia. Naʻe ʻikai fiemaʻu ke ke fakatau atu ia. Pea naʻa mo e hili hoʻo fakatau atu ʻa e ʻapí, naʻe ʻaʻau pē ke ke fili ki he meʻa te ke faiʻaki ʻa e paʻangá. Ka ko e hā ʻokú ke fakangalingali ai ke foaki ʻa e paʻangá kotoa kae hili iá ko e konga pē ʻokú ke foakí? ʻI he meʻá ni ʻokú ke loi ai, ʻo ʻikai kia kimautolu pē, ka ki he ʻOtuá.’

Ko ha meʻa mamafa ʻaupito eni. ʻOku loi ʻa ʻAnanaia! ʻOku ʻikai te ne fai ʻa e meʻa naʻá ne pehē te ne faí. ʻOkú ne fakangalingali pē ke fai ia. ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kia kitaua ʻa e meʻa ʻoku hoko atu aí. ʻOku pehē ai: ‘ʻI he fanongo ki he lea ʻa Pitá, ʻoku tō ʻa ʻAnanaia ki lalo ʻo mate.’ ʻOku taaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAnanaia ʻo ne mate! Hili iá, ʻoku fata atu hono sinó ki tuʻa ʻo tanu.

Ko e hā ʻoku hoko kia ʻAnanaia koeʻuhi ko ʻene loí?

ʻI he ʻosi nai mei ai ʻa e houa ʻe tolu, ʻoku hū mai ʻa Sāfaila. ʻOku ʻikai te ne ʻilo ki he meʻa naʻe hoko ki hono husepānití. Ko ia, ʻoku ʻeke ange ʻe Pita: ‘Naʻá mo fakatau atu ʻa e ʻapí ʻi he mahuʻinga ʻo e paʻanga naʻá mo ʻomai kia kimautolú?’

ʻOku tali ʻe Sāfaila: ‘ʻIo, naʻá ma fakatau atu ʻa e ʻapí ʻi he mahuʻinga pē ko iá.’ Ka ko ha loi ia! Naʻá na tauhi maʻanaua ha konga ʻo e paʻanga mei he fakatau atu ʻo e ʻapí. Ko ia, naʻe taaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Sāfaila ʻo ne mate foki.—Ngāue 5:​1-11.

Ko e hā ʻoku totonu ke ta ako mei he meʻa naʻe hoko kia ʻAnanaia mo Sāfailá?— ʻOku akoʻi ai kitaua ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke saiʻia ʻi he faʻahinga ʻoku loí. ʻOkú ne fiemaʻu maʻu pē ke ta tala ʻa e moʻoní. Ka ʻoku pehē ʻe he kakai tokolahi ia ʻoku sai pē ke loi. ʻOkú ke fakakaukau ʻoku tonu ʻa e kakai ko iá?— Naʻá ke ʻilo ko e puke, mamahi mo e mate kotoa pē ʻi he māmaní naʻe hoko iá koeʻuhi ko ha loi?—

Ko hai naʻe pehē ʻe Sīsū naʻá ne fai ʻa e ʻuluaki loí, pea ko e hā ʻa e olá?

Manatuʻi, naʻe loi ʻa e Tēvoló ki he ʻuluaki fefiné, ʻa ʻIvi. Naʻá ne tala kiate ia ʻe ʻikai te ne mate kapau te ne talangataʻa ki he ʻOtuá ʻo kai ʻa e fuaʻiʻakau naʻe pehē ʻe he ʻOtuá ke ʻoua te ne kaí. Naʻe tui ʻa ʻIvi ki he Tēvoló ʻo ne kai ʻa e fuaʻiʻakaú. Naʻá ne fakalotoʻi foki mo ʻĀtama ke ne kai ia. Ko e ongo faiangahala kinaua ʻi he taimi ko ení, pea ko ʻena fānaú kotoa ʻe fanauʻi mai ko e kau angahala. Pea koeʻuhi ko e kau angahala kinautolu, ko e fānau kotoa ʻa ʻĀtamá naʻa nau faingataʻaʻia pea mate. Naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ʻa e faingataʻá ni kotoa?— Naʻe kamataʻaki ha foʻi loi.

ʻOku ʻikai ke fai ha ʻohovale ʻi he pehē ʻe Sīsū ko e Tēvoló ‘ko ha tokotaha loi ia pea mo e tamai ʻo e loí’! Ko ia ʻa e fuofua tokotaha naʻá ne fai ʻa e loí. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe ha tokotaha ha loi, ʻokú ne fai ʻa e meʻa naʻe ʻuluaki fai ʻe he Tēvoló. ʻOku totonu ke ta fakakaukau ki he meʻá ni kapau ʻokú ta ongoʻi ʻi ha taimi ʻoku fakataueleʻi kitaua ke fai ha loi.—Sione 8:⁠44.

Ko fē ʻa e taimi te ke ongoʻi nai ai ʻoku fakataueleʻi koe ke ke fai ha loí?— ʻIkai ko e taimi kuó ke fai ai ha meʻa ʻoku hala?— ʻOkú ke maumauʻi nai ha meʻa neongo ʻoku ʻikai te ke ʻuhinga ke hoko ia. Kapau ʻoku ʻeke atu ia kia koe, ʻoku totonu ke ke pehē naʻe fai ia ʻe ho tokouá, tuofefiné pe tuongaʻané? Pe ʻoku totonu ke ke fakangalingali ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe naʻe anga-fēfē ʻa ʻene hokó?—

Ko fē ʻa e taimi ʻe fakataueleʻi nai ai koe ke ke loí?

Fēfē kapau naʻe totonu ke ke fai hoʻo homueká ka naʻá ke fai ha konga pē ʻo ia? ʻOku totonu ke ke pehē naʻá ke fai kotoa ia, neongo kapau naʻe ʻikai te ke fai pehē?— ʻOku totonu ke ta manatuʻi ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila. Naʻe ʻikai te na tala ʻa e moʻoní kotoa. Pea naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e kovi ʻo e meʻa ko iá ʻaki ʻene taaʻi kinaua ʻo na mate.

Ko ia, tatau ai pē pe ko e hā nai te ta faí, ʻe ʻai maʻu ai pē ke kovi ange ʻa e ngaahi meʻá kapau te ta loi ʻo fekauʻaki mo ia pea ʻoku ʻikai totonu ke ta tala naʻa mo ha konga pē ʻo e moʻoní. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Lea moʻoni.” ʻOku toe pehē ai: ‘ʻOua naʻa mou felohiʻaki.’ ʻOku leaʻaki maʻu pē ʻe Sihova ʻa e moʻoní, pea ʻokú ne ʻamanaki te ta fai ʻa e meʻa tatau.—Efeso 4:25; Kolose 3:​9PM.

ʻOku totonu maʻu pē ke ta tala ʻa e moʻoní. Ko e poini ia naʻe fakahaaʻi ʻi he Ekisoto 20:16; Palovepi 6:​16-19; 12:19; 14:5; 16:6; mo e Hepelu 4:⁠13.