Ko Hai Kinautolu?
Ko Hai Kinautolu?
KO E holi ia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ke hoko ʻo maheni lelei ange mo kinautolu. Kuó ke fetaulaki nai mo kinautolu ʻi he tuʻunga ko e ngaahi kaungāʻapi mo e kaungāngāue pe ʻi he ngaahi meʻa fakaʻaho kehe ʻi he moʻuí. Kuó ke sio nai kiate kinautolu ʻi he halá, ʻi heʻenau tuʻuaki ʻenau ngaahi makasiní ki he faʻahinga ʻoku feʻaluʻakí. Pe kuó ke talanoa nounou nai mo kinautolu ʻi ho matapaá.
Ko hono moʻoní, ʻoku mahuʻingaʻia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻiate koe pea ʻi haʻo lelei. ʻOku nau loto ke nau hoko ko ho ngaahi kaumeʻa pea ke nau talanoa lahi ange kiate koe ʻo fekauʻaki mo kinautolu, ko ʻenau ngaahi tuí, ko ʻenau kautahá, pea mo e anga ʻo ʻenau ongoʻi ʻo fekauʻaki mo e kakaí pea mo e māmani ʻa ia ʻoku tau nofo kotoa aí. Ke fakahoko eni, kuo nau teuteu ai ʻa e polosiuá ni maʻau.
ʻI he ngaahi tuʻunga lahi tahá ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau hangē pē ko e tokotaha kehe kotoa. ʻOku ʻi ai ʻenau ngaahi palopalema anga-maheni—fakaʻekonōmika, fakaesino, mo fakaeongo. ʻOku nau fai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻi ha ngaahi taimi, he ʻoku ʻikai te nau haohaoa, tataki fakamānavaʻi, pe taʻemalava ke hala. Ka ʻoku nau feinga ke ako mei he ngaahi meʻa kuo nau hokosiá pea ako tōtōivi ʻa e Tohitapú ke fai ʻa e ngaahi fakatonutonu ʻoku fiemaʻú. Kuo nau fai ha fakatapui ki he ʻOtuá ke fai hono finangaló, pea ʻoku nau ngāue tōtōivi ʻa kinautolu tonu ke fakahoko ʻa e fakatapui ko ení. ʻI he kotoa ʻo ʻenau ngaahi ngāué ʻoku nau kumi ki he tataki mei he Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo hono laumālie māʻoniʻoní.
ʻOku mātuʻaki mahuʻinga kiate kinautolu ke ʻai ʻenau ngaahi tuí ke makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻo ʻikai ʻi he ngaahi fakamahamahalo fakaetangatá ʻataʻatā pē pe ko e ngaahi tui fakalotú. ʻOku nau ongoʻi ʻo hangē ko e ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene fakahaaʻi ʻe ia tonu ʻi he malumalu ʻo e fakamānavaʻí: “Tuku muʻa ʻoku moʻoni pe ʻa e ʻOtua, kae loi ʻa e kakai kotoa pe.” (Loma 3:4) ʻI heʻene hoko mai ki he ngaahi akonaki ʻoku fai ʻi he tuʻunga ko e moʻoni faka-Tohitapú, ʻoku leleiʻia lahi ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi he ʻalunga naʻe tuli ki ai ʻa e kau Pēleá ʻi he taimi naʻa nau fanongo ai ki he malanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Naʻa nau tali loto lelei ʻaupito ʻa e folofola, ʻo nau kumi [“vakaiʻi,” NW] ʻi he Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pe ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ia.” (Ngāue 17:11) ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e ngaahi akonaki fakalotu kotoa pē ʻoku totonu ke fakamoʻulaloa ia ki he sivi ko eni ʻo e felotoi mo e ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí, pe ko e akonakí ko e fai ʻe kinautolu pe fai ʻe ha taha kehe. ʻOku nau fakaafeʻi koe—fakaʻaiʻai koe—ke fai eni ʻi hoʻo ngaahi fetalanoaʻaki mo kinautolú.
Mei he meʻá ni ʻoku hā mahino ai ʻoku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he Tohitapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau vakai ki heʻene ngaahi tohi ʻe 66 ko e fakamānavaʻi pea ʻoku tonu fakahisitōlia. Ko e meʻa ʻoku ui anga-maheni ko e Fuakava Foʻoú ʻoku nau lave ki ai ko e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiane, pea ko e Fuakava Motuʻá ʻoku nau ui ia ko e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepelū. ʻOku nau falala ki he ongo meʻá ni fakatouʻosi, ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisí mo e Faka-Hepeluú, pea tui fakahangatonu ki ai tuku kehe ʻa e taimi ʻoku hā mahino ai ʻa hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi kupuʻi leá pe ko e ngaahi ʻātakaí ʻoku nau tuʻu fakaefakatātā pe fakaefakaʻilongá. ʻOku nau mahinoʻi ko e lahi ʻo e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú kuo ʻosi fakahoko, ko e niʻihi kehé ʻoku nau ʻi he tuʻunga fakahokó, pea ko e toe niʻihi kehe ʻoku kei tatali ke fakahoko.
KO HONAU HINGOÁ
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova? ʻIo, ko e anga ia ʻo ʻenau lave fekauʻaki mo kinautolú. Ko ha hingoa fakaefakamatala ia, ko hono fakahaaʻi ʻoku nau faifakamoʻoni ʻo fekauʻaki mo Sihova, ko hono Tuʻunga-ʻOtuá, mo ʻene ngaahi taumuʻá. Ko e “ʻOtua,” “ʻEiki,” mo e “Tokotaha-Fakatupú”—hangē ko e “Palesiteni,” “Tuʻi,” mo e “Senialé”—ko e ngaahi hingoa fakalakanga ia pea ʻe lava ke ngāueʻaki nai ia ki ha faʻahinga kehekehe tokolahi. Ka ko e “Sihová” ko ha hingoa fakafoʻituitui ia pea ʻoku ʻuhinga iá ki he ʻOtua māfimafi-aoniú pea mo e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí. ʻOku fakahaaʻi eni ʻi he Sāme 83:18 (PM): “Koeuhi ke ilo e he kakai ko koe, ko ho huafa oou ko Jihova, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.”
Ko e huafa Sihová (pe Iāuē, hangē ko hono ʻomai ʻe he Jerusalem Bible ʻa e Katolika Lomá pea mo e kau mataotao ʻe niʻihi) ʻoku hā meimei tuʻo 7,000 ia ʻi he muʻaki Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi Tohitapú ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi pehē ai ia ka ʻoku fetongiʻaki ia ʻa e “ʻOtua” pe “ʻEiki.” Kae kehe, naʻa mo e ngaahi Tohitapu ko ení, ʻoku faʻa lava ʻe ha taha ke ne tala ʻa e feituʻu ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he muʻaki konga tohi faka-Hepeluú ʻa e Sihová koeʻuhi ʻi he ngaahi feituʻu ko iá ko e ngaahi foʻi lea fetongí ʻoku tohiʻi lalahi mo iiki ia ʻi he ngaahi foʻi mataʻitohi lalahi, ʻo peheni: ʻOTUA, ʻEIKI. Ko e ngaahi liliu fakaeonopooni ʻe niʻihi ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e huafa Sihová pe ko e hingoa Iāuē. Ko ia ai, ʻoku pehē ʻe he Paaki Foʻoú ʻi he Aisea 42:8, “Ko Sihova au; ko hoku hingoa ia.”
vahe hono 43 ʻo e Aiseá. ʻI aí ko e konga ʻo e māmaní ʻoku vakai ki ai ko ha tulama ʻi ha loki fakamaauʻanga: Ko e ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻangá ʻoku fakaafeʻi ke nau ʻomai ʻenau kau fakamoʻoni ke fakamoʻoniʻi ʻenau ngaahi keisi naʻe taukaveʻi ʻoku māʻoniʻoní pe ke fanongo ki he kau fakamoʻoni maʻá e faʻahi ʻa Sihová pea ʻiloʻi ai ʻa e moʻoní. ʻOku talaki ai ʻe Sihova ki hono kakaí: “Ko kimoutolu ʻa e kau fakamoʻoni aʻaku—ko Sihova ia mei he Taʻehamai—mo e sevaniti aʻaku kuo u fili: koeʻuhi ke mou ʻilo au, mo tui mai, ʻo mahino kiate kimoutolu ko au ia; naʻe ʻikai ha ʻotua ʻe faʻu ʻi muʻa ʻiate au, pea hili au ʻe ʻikai. Ko au, ko au pe ʻa Sihova; pea ka tuku au, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku fai fakamoʻui.”—Aisea 43:10, 11.
Ko e fakamatala Fakatohitapu ʻoku ngāueʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki honau hingoá ʻoku ʻi heKo Sihova ko e ʻOtuá naʻe ʻi ai ʻene kau fakamoʻoni ʻi he māmaní lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ʻe laui afe ki muʻa ke ʻaloʻi ʻa Sīsuú. Hili hono fakahokohoko ʻi he Hepelu vahe 11 ʻa e niʻihi ʻo e kau tangata ko ia ʻo e tuí, ʻoku pehē ʻi he Hepelu 12:1: “ʻAua, pea ko e meʻa ʻi he kapuʻi ʻa kitautolu ʻe ha ʻao kau fakamoʻoni ʻoku fuʻu pehe fau, ko ia ke tau huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai, pea tau kitaki atu ʻetau lele he fakapuepue kuo tala humaki mai kiate kitautolu.” Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he ʻao ʻo Ponitō Pailató: “Koia naaku fanauʻi [aí], bea koia naaku haʻu ai ki mamani, koeuhi keu fakamooni ki he mooni.” ʻOku ui ia “ko e Fakamoʻoni Falalaʻanga mo Moʻoni.” (Sione 18:37, PM; Fakahā 3:14) Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni, ʻo ʻikai ʻi Selusalema pe, ka ʻi Siutea kātoa, mo Samelia, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.”—Ngāue 1:8.
Ko ia ai, ko e faʻahinga ʻe toko 6,000,000 nai he ʻahó ni ʻoku nau talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo Sihová ʻia Kalaisi Sīsuú ʻi he ngaahi fonua laka hake he 230 ʻoku nau ongoʻi ʻoku totonu ʻa ʻenau lave fekauʻaki mo kinautolu tonu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Fakamatala ʻi he peesi 4]
ʻOku nau fakatapui ki he ʻOtuá ke fai hono finangaló
[Fakamatala ʻi he peesi 4]
ʻOku nau tui ko e Tohitapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá
[Fakamatala ʻi he peesi 5]
Ko e huafá ʻi hono ngāueʻaki ki ha tulama ʻi ha loki fakamaauʻanga
[Fakamatala ʻi he peesi 5]
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 6,000,000 nai ʻi he ngaahi fonua laka hake he 230
[Fakatātā ʻi he peesi 3]
ʻOku nau mahuʻingaʻia ʻiate koe
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
Ko e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá ʻi he lea faka-Hepelū he kuonga muʻá