Ko Hai ʻa e Tangata Koloaʻiá mo Lāsalosi?
Tali ʻa e Tohi Tapú
Ko e tangata koloaʻiá mo Lāsalosi ko e taha ia ʻi he ngaahi talanoa fakatātā naʻe fai ʻe Sīsū. (Luke 16:19-31) ʻI he talanoá, naʻe fakafofongaʻi ʻe he ongo tangatá ni ha ongo kulupu ʻo ha kakai: (1) ko e kau taki lotu Siu pōlepole ʻi he taimi ʻo Sīsuú mo e (2) kakai lāuvale loto-totonu naʻa nau tali ʻa e pōpoaki ʻa Sīsuú.
ʻI he kupu ko ení
Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e tangata koloaʻiá mo Lāsalosí?
ʻOku poupouʻi ʻe he talanoa ko ení ʻa e tokāteline ʻo e afi ʻo helí?
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa ki he tangata koloaʻiá mo Lāsalosí?
Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e tangata koloaʻiá mo Lāsalosí?
ʻI he Luke vahe 16, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ha ongo tangata naʻá na hokosia ha liliu lahi ʻi hona tuʻungá.
Ko e fakanounou eni ki he talanoa ʻa Sīsuú: Naʻe ʻi ai ha tangata koloaʻia naʻá ne moʻui tuʻumālie. Pea mo ha tangata kolekole ko hono hingoá ko Lāsalosi naʻá ne nofo ʻi he veʻe ʻā ʻo e tangata koloaʻiá; naʻá ne fakaʻamu ke ne maʻu ha momoʻi meʻakai naʻe ngangana mei he tēpile ʻa e tangata koloaʻiá. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe mate ʻa Lāsalosi pea naʻe fata ia ʻe he kau ʻāngeló ki he tafaʻaki ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe mate foki mo e tangata koloaʻiá pea naʻe tanu ia. ʻI he talanoá, naʻe fakatātaaʻi ʻa e ongo tangatá naʻe hangē ia naʻá na lāuʻilo ki he meʻa naʻe hoko takatakai ʻiate kinauá, hili ʻena maté. Naʻe fakamamahiʻi ʻa e tangata koloaʻia naʻe maté ʻi ha afi kakaha pea naʻá ne kole kia ʻĒpalahame ke fekau ʻa Lāsalosi ke ne fakamokomoko hono ʻeleló ʻaki ha tulutā vai mei he tuhu ʻo Lāsalosí. Naʻe ʻikai ke tali ʻe ʻĒpalahame ʻa e kole ʻa e tangata koloaʻiá pea naʻá ne pehē ko e tuʻunga ʻo e ongo tangatá naʻe liliu fakaʻaufuli pea kuo fokotuʻu ha fuʻu vanu ʻi hona vahaʻá ke ʻoua naʻá na lava ʻo feʻaluʻaki.
Naʻe hoko moʻoni ʻa e talanoa ko ení?
ʻIkai. Ko e talanoa fakatātā eni naʻe fai ʻe Sīsū ke akoʻi ai ha lēsoni. Naʻe lāuʻilo ki ai ʻa e kau mataotaó ko ha talanoa fakatātā eni. Ko e fakatātaá, ko e kaveinga tokoni ʻo e pulusinga Tohi Tapu ʻa Lūteló ʻi he 1912 ʻoku fakahaaʻi ai ko e talanoa fakatātā eni. Pea ʻi he Jerusalem Bible ʻa e Katoliká, ʻoku pehē ai ʻi ha fakamatala ʻi lalo ko e “talanoa fakatātā ko ení ko ha talanoa faʻu ia ʻo ʻikai ko ha kakai moʻoni ʻi he hisitōliá.”
Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ha ngaahi lēsoni fekauʻaki mo e moʻui hili ʻa e maté? Naʻá ne ʻuhingá ʻe faingataʻaʻia ha kakai ʻe niʻihi ʻi he afi ʻo helí ʻi heʻenau maté pea ko ʻĒpalahame mo Lāsalosí naʻá na ʻi hēvani? ʻOku fakahaaʻi ʻe ha ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻe ʻikai ko e tuʻungá ia.
Ko e fakatātaá:
Kapau naʻe ʻi ha feituʻu moʻoni naʻe fakamamahiʻi ʻa e tangata koloaʻiá ʻi ha afi kakaha, ʻikai nai ʻe mimisi ʻe he afí ʻa e vaí mei he tuhu ʻo Lāsalosí?
ʻE lava nai ʻe ha tulutā vai ʻo ʻomai ha fakafiemālie tuʻuloa ki he tangata koloaʻiá mei heʻene faingataʻaʻia ʻi he afí?
ʻE lava fēfē ke moʻui ʻa ʻĒpalahame ʻi hēvani, hili hono fakahaaʻi mahino ʻe Sīsū aʻu mai ki he taimi naʻá ne fai ai ʻa e talanoa fakatātaá naʻe ʻikai ha taha te ne ʻalu ki hēvani?—Sione 3:13.
ʻOku poupouʻi ʻe he talanoa ko ení ʻa e tokāteline ʻo e afi ʻo helí?
ʻIkai. Neongo ʻoku ʻikai ko ha talanoa moʻoni eni, ko e niʻihi ʻoku nau fakakikihi ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e foʻi fakakaukau ʻoku ʻalu ʻa e kakai leleí ki hēvani pea ko e kakai koví ʻoku fakamamahiʻi ʻi he afi ʻo helí. a
ʻOku ʻuhinga lelei ʻa e fakamulituku ko ení? ʻIkai.
Ko e akonaki ʻo e afi ʻo helí ʻoku ʻikai ke fehoanaki ia mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi ai ko e kotoa ʻo e kakai lelei ʻoku nau maté ʻoku nau fiefia ʻi hēvani pea ʻoku fakamamahiʻi ʻa e kakai koví ʻi he afi ʻo helí. ʻI hono kehé, ʻoku fakahaaʻi māʻalaʻala ʻe he Tohi Tapú: “Ko e kau moʻuí ʻoku nau ʻiloʻi te nau mate, ka ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.”—Tangata Malanga 9:5.
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa ki he tangata koloaʻiá mo Lāsalosí?
ʻOku fakahaaʻi ʻi he talanoá naʻe teu ke liliu fakaʻaufuli ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai ha kulupu ʻe ua.
Ko e tangata koloaʻiá naʻe hā mahino naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e kau taki lotu Siú, “a ia ko e kau ʻofa ki he paʻangá.” (Luke 16:14) Naʻa nau fanongo ki he lea ʻa Sīsuú, ka naʻa nau fakafepakiʻi ʻene pōpoakí. Ko e kau taki lotu ko ení naʻa nau siolalo ki he kakaí.—Sione 7:49.
Naʻe fakafofongaʻi ʻe Lāsalosi ʻa e kakai lāuvalé ʻa ia naʻa nau tali ʻa e pōpoaki ʻa Sīsuú neongo naʻe fehiʻanekinaʻi kinautolu ʻe he kau taki lotu Siú.
Ko e liliu ʻi he ongo tuʻunga ʻo e ongo kulupú, naʻe mafatukituki.
Naʻe fakakaukau ʻa e kau taki lotu Siú naʻa nau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe hangē ia naʻa nau maté ʻi hono talitekeʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá mo ʻenau founga lotú koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau tali ʻa e pōpoaki ʻa Sīsuú. Pea naʻe ʻai kinautolu ʻe he pōpoaki naʻe malangaʻi ʻe Sīsū mo hono kau muimuí ke nau mamahi.—Mātiu 23:29, 30; Ngāue 5:29-33.
Ko e kakai lāuvalé—naʻe fuoloa hono liʻaki kinautolu ʻe he kau taki lotú—naʻa nau maʻu ʻa e hōifuá. Ko e tokolahi naʻa nau tali ʻa e pōpoaki Fakatohitapu naʻe akoʻi ʻe Sīsuú pea naʻa nau maʻu ʻaonga mei ai. Kuo nau maʻu ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata.—Sione 17:3.
a Ko e ngaahi liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e foʻi lea “heli” ke fakamatalaʻi ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e tangata koloaʻiá ʻi he hili ʻene mate. Kae kehe, ko e muʻaki foʻi lea (Hētesi) naʻe ngāueʻaki ʻi he Luke 16:23 ʻoku ʻuhinga pē ia ki he faʻitoka anga-maheni ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.