LAHATSORATSE FIANARAGNE 43
HIRA 90 Andao Isika Hifampahery
Ino ty Toko’e Hatao’o Naho Misy Raha Mampisalasala Azo?
“Hamaregno soa iaby ze kila raha.”—1 TES. 5:21.
TY HOTREA ATO
Ino ty toko’e hatao naho misy raha mampisalasala antikagne va’e hisy voka’e amy ty fanompoantikagne i Jehovah?
1-2. a) Inogne iaby ty raha va’e hampisalasala o mpanompo i Jehovah-o? b) Ino ty hodinehentikagne amy ty lahatsoratse toy?
MISY fotoagne tikagne iaby va’e hisalasala. a Va’e hieretseretse ohatse ty tanora Vavolombelogne raike tie tena midare aze vao ty Jehovah. Noho ze raha zay, le marikarike ty hatao badisa reke. Eretsereto ka ty rahalahy raike nifily ty hanao voalohan-draha ty fanompoagne i Jehovah tamy tie reke mbe nitanora fa tsy nifofotse nipay vola bey tamy ty tontolo toy eto. Fa antetse reke tie amy izao, sady ty vola tsahatse hoahy ty keleia’e avao ty anagna’e. Va’e hisalasala reke tie nimete vao ty fanapahan-kevetse nirambese’e. Eretsereto ka ty rahavave raike fa antetse sady fa tsy le managne hery loatse. Va’e ho kivy reke satria tsy afake manao ty raha nifatao’e taloha. Fa nisy fotoagne vao rehe nieretseretse hoe izao: “Mba mivazoho ahy vao ty Jehovah? Tena sarobily vao ty sorogne nataoko hoahy i Jehovah? Mbe azo i Jehovah ampiasaegne vao raho?’
2 Va’e hahavy antika hijanogne tsy hanompo i Jehovah o fagnonteneagne rehoe, naho tsy fantantikagne ty vale’e. Hodinehentikagne amy ty lahatsoratse toy tie akore ty agnampea ty toro lala ty Baiboly antikagne naho misalasala tika tie 1) midare antikagne vao ty Jehovah, 2) nimete vao ty fanapahan-kevetse nataontika taloha 3) mbe azo i Jehovah ampiasaegne vao tikagne.
INO TY HAGNAMPE ANTIKA NAHO MISALASALA TIKA?
3. Ino ty toko’e hataontika naho misy raha mampisalasala antikagne?
3 Naho misy raha mampisalasala antikagne, le tena soa naho mipay ty vale’e agnate Baiboly ao tika. Naho manao izay tikagne, le tena hatanjake ty finoantika sady handroso ara-pagnahy naho “hioregne mafe amy ty finoagne” ka tika.—1 Kor. 16:13.
4. Akore ty ‘hagnamaregnantika soa ze kila raha?’ (1 Tesalonianina 5:21)
4 Vakio ty 1 Tesalonianina 5:21. Mandrisike antikagne “hagnamaregne soa ze kila raha” ty Baiboly. Akore ty hanoantika izay? Naho misy raha mampisalasala antikagne, le toko’e hagnente ty raha rehafe ty Baiboly miomba izay tikagne. Eretsereto i tanora nirehafegne taloha teoy. Nampisalasala aze tie tena sarobily aman’Andrianagnahare vao reke. Midika vao zay fa tsy midare aze vata’e ty Andrianagnahare kanao reke misalasala? Oho’o, toko’e ‘hohamaregne’e soa’ amy Baiboly ao ty fomba fivazohoa i Jehovah aze.
5. Akore ty hahatreavantika ty vale ty raha mampisalasala antikagne?
5 Naho fa mamaky ty Saontsin’Andrianagnahare tika, le hoe “mitsanogne” i Jehovah misaontsy amantikagne. Ampe vao ty manao izay mba hahafantarantika ty fivazohoa’e antikagne? Aha’a, misy raha hafa ka toko’e hatao. Toko’e hagnente ze andinin-teny mifandrambe amy i raha mampisalasala antikagney tika, le mianatse izay. Afake manao fikarohagne amo o boke aman-gazeteo tikagne mba hahavitagne izay. (Ohab. 2:3-6) Toko’e hivavake amy i Jehovah ka tika, le hangatake aze hagnampe antikagne hahatrea ty vale i raha mampisalasala antikagney. Le avy eo mipay toro lala ty Baiboly naho fagnazavagne mifandrambe amy i raha mampisalasala antikagney. Magnampe ka ty mamaky ty tantara ty mpanompo i Jehovah tsy nivalike nanagne eretseretse naho fihetseham-po mitovy amantika amy Baiboly ao.
6. Nagnino o fivoriagneo ro magnampe antikagne naho fa misy raha mampisalasala antikagne?
6 “Mitsanogne” i Jehovah misaontsy amantika ka tikagne naho fa am-pivoriagne agne. Naho fa mivory tsy tapake tikagne, le maharey lahajaka ndra toin-drehake va’e ho vale i raha mampisalasala antikagney. (Ohab. 27:17) Andao areke handineke ty raha azontika atao naho fa misy raha ila’e mampisalasala antikagne.
AKORE NAHO TSY TENA MATOKY REHE TIE MIDARE AZO TY JEHOVAH?
7. Ino ty raha va’e hoeretserete ty ila’e?
7 Fa nieretseretse vao rehe tie: ‘Mba vazoho i Jehovah avao v’irahò?’ Naho mahatsapa ho tsy misy dika’e rehe, le va’e hieretseretse tie tsy ho afake ty ho nama i Mpamorogne ze kila rahay. Va’e fa nieretseretse hoe izay ka ty Davida Mpanjaka. Tsy nampino aze tie midare o ndatio ty Jehovah. Hoe reke: “O Jehovah! Inogne moa o ndatio ro hahaliagne azo, sady ino moa o ana o ndaty mete mateo ro karakarae’o?” (Sal. 144:3) Aia ty hahatreava’o ty vale o fagnonteneagne iohoe?
8. Arake ty 1 Samoela 16:6, 7, 10-12, ino ty raha vazohoe i Jehovah amo o ndatio?
8 Ampianare ty Baiboly fa voamare i Jehovah o ndaty tsy misy dika’e amy ty hafao. Nagnirake i Samoela ho mbamy ty keleia i Jese mbeo ohatse ty Jehovah, mba hagnosotse ty raike amy i ana-dahi’e rey ho mpanjaka o Israelio amy ty hoavy. Nitokave i Jese ho mbamy i Samoela mbeo ty fito amy i ana-dahi’e valo rey faie tsy nitokave’e ty Davida, i faralahi’ey. b Faie i Davida ty finily i Jehovah. (Vakio ty 1 Samoela 16:6, 7, 10-12.) Nivazoho i Jehovah ty maha ie i Davida sady nioni’e tie tena tea aze reke.
9. Nagnino rehe ro afake matoky tie midare azo ty Jehovah? (Henteo i sarey.)
9 Eretsereto ty fomba fa nanoroa i Jehovah tie voamare’e rehe. Magnomey torohevetse tena mifagnentagne soa amy ty raha iaigna’o reke. (Sal. 32:8) Ho afake nanao izay vao reke naho tsy nahafantatse azo soa? (Sal. 139:1) Naho fa mampihatse ty toroheve i Jehovah rehe sady trea’o tie tena nagnampe azo i torohevetsey, le manjare rese lahatse rehe tie midare azo vata’e reke. (1 Tan. 28:9; Asa. 17:26, 27) Vazoho i Jehovah iaby ze kezake atao’o amy ty fanompoagne aze. Vazoho’e ka ty toetse soa’o, le te hiragnetse ama’o reke. (Jer. 17:10) Tena fale reke naho magneke ty ho nama’e rehe.—1 Jaona 4:19.
“Naho mipay aze [Jehovah] rehe, le hatao’e ze hahatreava’o aze.”—1 Tan. 28:9 (Fehentsoratse 9) c
AKORE NAHO TSY TENA MATOKY REHE TIE NIMETE TY FANAPAHAN-KEVETSE NATAO’O?
10. Naho fa mandineke ty fanapahan-kevetse nataontikagne taloha tika, inogne iaby ty fagnonteneagne va’e hoeretseretentika?
10 Va’e handineke ty fanapahan-kevetse natao’e taloha ty ila’e amantikagne, le hisalasala tie nimete vao i fanapahan-kevetsey. Va’e niala tamy ty asa soa karama ndra varotse tena nandeha iareo mba hampitomboa’e ty fanompoa’e, am-polo’e taogne lasa zay. Faie misy ndaty hafa tsy nanao izay, le trea iareo manam-bola sady milamigne ty fiaigna’e. Voka’e, mieretseretse amy izay iareo tie: ‘Mba nimete avao vao i fanapahan-kevetse nirambesekoy? Ndra ke toko’e ho nanao i asay avao raho amy izay mba nanam-bola bey?’
11. Nagnino i mpanoratse ty Salamo 73-oy ro nikivy?
11 Naho mieretseretse hoe izay rehe, le saintsaigno ty raha nitsapa i mpanoratse ty Salamo 73-oy. Trea’e tie salama soa, manan-karena sady tsisy raha mahaore aze o ndaty tsy manompo i Jehovah-o. (Sal. 73:3-5, 12) Naho fa nahatrea ty fiadana i ndaty tsy manompo i Jehovah rey reke, le nanjare nahatsapa tie montso antoke ty kezake natao’e mba hanompoagne i Jehovah. “Niatreke olagne tagnate ty tontolo andro” reke noho ty fieretseretagne izay. (Sal. 73:13, 14) Ino areke ty natao’e mba hiatrehagne izay?
12. Arake ty Salamo 73:16-18, ino ty nagnampe i mpanao salamoy tsy ho kivy sasa?
12 Vakio ty Salamo 73:16-18. Nandeha tamy i toeragne masy i Jehovah-y agne i mpanao salamoy. Afake nandineke soa reke naho fa tagne. Nitaka’e naho fa niavy eo fa ndra tie nilamigne aza ty fiaigna i ndaty rey, le tsy nanan-draha tamaegne miomba ty hoavy iareo. Tsy nikivy sasa areke reke sady nitaka’e fa ty manao i Jehovah voalohan-draha amy ty fiaignagne avao ro fara izay ty soa. Voka’e, tapa-kevetse ty hanohy hanompo i Jehovah avao reke.—Sal. 73:23-28.
13. Naho misalasala miomba ty fanapahan-kevetse natao’o taloha rehe, ino ty hagnampe azo tsy ho kivy? (Henteo i sarey.)
13 Tsy ho kivy ka rehe naho manao ty raha natao i Mpanao Salamoy. Amy ty fomba akore? Dineho ty hasarobily ty raha anagna’o naho ampitahaegne amy ty raha anagna i ndaty tsy manompo i Jehovah rey. Managne harena an-dagnitse agne rehe, zane hoe mahazo ty fankasitraha i Jehovah fa iareo tsy hoe izay. Ty hanagne fiaignagne milamigne amy ty tontolo toy eto ty tena lahibey amy iareo satria tsy manan-draha tamaegne miomba ty hoavy iareo. Faie tsy hoe izay rehe satria fanta’o fa mampitamà ty Jehovah tie hagnomey fitahiagne maro mandikoatse ty eretserete’o amy ty hoavy. (Sal. 145:16) Dineho ka zao: Tsy fantatse tie ho nanao akore ty fiaigna’o tie amy izao naho tsy nanompo i Jehovah rehe. Faie izao ty azo antoke: Tsy ho oren-draha soa ze ndaty mandrambe fanapahan-kevetse noho ty hatea’e an’Agnahare naho ty ndaty hafa.
Saintsaigno mateteke i fitahiagne nampitamae i Jehovah rey (Fehentsoratse 13) d
AKORE NAHO TSY TENA MATOKY REHE TIE MBE AZO I JEHOVAH AMPIASAEGNE?
14. Manao akore ty raha iaigna ty mpanompo i Jehovah ila’e, le ino ty fagnonteneagne va’e hoeretserete iareo?
14 Maro amy ty mpanompo i Jehovah ro tsy afake manao bey arake ty irie’e amy ty fanompoagne noho iareo fa antetse, marare ndra noho ty sakagne hafa. Va’e hahavy iareo hahatsapa zay tie tsy sarobily amy i Jehovah iareo. Va’e hieretseretse hoe izao iareo: ‘Mbe azo i Jehovah ampiasaegne avao v’irahò?’
15. Ino ty natokisa ty mpanoratse ty Salamo 71?
15 Nahatsapa hoe izay ka ty mpanoratse ty Salamo 71. Izao ty vavake natao’e: “Ko afoe raho naho fa mihegne ty heriko.” (Sal. 71:9, 18) Ndra tie nahatsapa ho maleme aza i mpanao salamoy, le nirese lahatse reke fa naho tsy mivalike, le hanohagne aze avao ty Jehovah. Nitaka i mpanao salamoy tie fale ty Jehovah naho fa manao ze fara’e soa amy ty fanompoagne Aze ty ndaty raike ndra tie voafetra avao aza ty raha vita’e.—Sal. 37:23-25.
16. Akore ty ahatreavagne tie mbe azo i Jehovah ampiasaegne o ndaty antetseo? (Salamo 92:12-15)
16 Naho fa antetse rehe tie amy izao, le ty fomba fivazohoa i Jehovah azo ro ifantoho. Hagnampe azo hahavita tsy hivalike reke ndra tie voafetra avao aza ty raha azo’o atao. (Vakio ty Salamo 92:12-15.) Ndra aleo mifantoke amy ze raha azo’o atao, ta tie amy ty raha fa tsy ho vita’o. Magnampe ty hafa ohatse rehe naho tsy mivalike sady maneho fiheveragne iareo. Afake rehafe’o amy iareo ty fomba nanohagna i Jehovah azo amparake izay naho ty fitahiagne fa tsy ligne’o amy ty hoavy. Ko haligno fa tena lahibey ty vavake atao’o hoahy ty hafa. (1 Pet. 3:12) Ndra inogn’ino ty raha iaignantika, le sambe managne raha homeagne i Jehovah naho ty hafa tikagne.
17. Nagnino tikagne ro tsy toko’e hampitaha ty raha vitantikagne amy ty ahy ty hafa?
17 Naho soregne rehe satria tsy afake manao raha maro amy ty fanompoagne i Jehovah, le matokia fa sarobily ama’e ze raha vita’o. Va’e hampitaha ty raha vita’o amy ty vita ty hafa rehe. Faie ko manao izay! Ino ty anto’e? Satria ty Jehovah tsy mba mampitaha antikagne amy ty hafa zao. (Gal. 6:4) Menake magnitse lafo vily ohatse ty natao i Maria fagnomezagne hoahy i Jesosy. (Jaona 12:3-5) Faie vola fara izay ty madineke roe ty natao i ampela vantotsey fagnomezagne tamy i tempolỳ tao. (Lioka 21:1-4) Ndra tie teo zay, le tsy nampitaha i fagnomeza iareoy ty Jesosy. Ama’e, le sambe manam-pinoagne ty Maria naho i ampela vantotsey. Tena nanahake an-dRae’e ty Jesosy. Afake matoky areke rehe tie vazoho i Jehovah ze raha atao’o ho aze satria mino naho tea aze rehe. Sarobily ama’e zay ndra tie hoe kede aza ty fahatsapa’o aze.
18. Ino ty hagnampe antikagne tsy hisalasala? (Henteo ty efajoro tihoe “ Afake Magnampe Azo Tsy Hisalasala ty Saontsy i Jehovah.”)
18 Misy fotoagne tikagne iaby va’e hisalasala. Faie nianarantikagne teo fa afake magnampe antikagne hiatreke irey ty Baiboly. Anò ze azo’o atao mba hahavy azo ho rese lahatse fa tsy hisalasala, amy izay rehe tsy minekoneko. Mahafantatse antikagne tsikiraidraike ty Jehovah. Tena lahibey ama’e ze fanapahan-kevetse natao’o mba hanoagne voalohan-draha ty zoton’arofo’e amy ty fiaigna’o. Hamale soa azo reke arake ty fa nampitamae’e. Matokia areke fa tena teà i Jehovah ty mpanompo’e tsikiraidraike sady karakarae’e.
HIRA 111 Maro ny Antony Mahafaly Antsika
a FAGNAZAVAGNE: Amy ty lahatsoratse toy, le ty fisalasalagne mahavy antika tsy hatoky ty maha sarobily antika agnatreha i Jehovah eo ndra fisalasalagne amy ty fanapahan-kevetse nirambesentikagne taloha ty hodinehentika. Rehafe ty Baiboly tie amantaragne ty tsy finoa ty ndaty raike i Jehovah naho ty fampitamà’e ty fisalasalagne. Faie tsy io i fisalasalagne rehafegne atoagney.
b Ndra tie tsy rehafe ty Baiboly aza tie fire taogne ty Davida tamy i Jehovah nifily aze ho mpanjakay, le afake matoky tikagne fa mbe nitanora reke ty tamy izay.—Henteo ty Fitalakesan-davitse 1 Septambra 2011, p. 29, feh. 2.
