1-2. Inogne iaby ty raha va’e hahavy antikagne hitagny?

 VA’E FA nisy fotoagne tikagne iaby nitagny. Kindraike tikagne po-dranomaso naho fa misy raha mahafale antika. Va’e hitagny ka rehe naho nisy raha tena lahibey ndra niambake niseho tamy ty fiaigna’o. Va’e niterake ohatse rehe, ndra nisy raha tena nahafale azo tsiaro’o ndra nifankatrea amy ty nama’o fa ela tsy nitrea’o.

² Faie ty alahelo naho ty fijaleagne mateteke ty mahavy antika tomagny. Va’e hitagny ohatse tikagne naho fa nisy ndaty natokisantika nandisò tamà antikagne. Va’e hitagny ka tikagne naho fa marare, le manaintaigne agnate ty fotoagne lava ndra naho fa misy ndaty teantikagne nimate. Naho fa miseho ty raha hoe ireo, le va’e hahatsapa manahake ty nitsapa i Jeremia tamo o Babilonianao nandrava i Jerosalemay tikagne. Hoe ty Jeremia: “Misy rano mikosasake boake amy ty masoko ... Mirorogne tsy misy fiatoa’e ty ranomasoko, sady tsy mitofa.”​—Fitom. 3:48, 49.

3. Ino ty tsapa i Jehovah naho fa mahavazoho o mpanompo’eo mijale? (Isaia 63:9)

³ Ony i Jehovah tie impire tikagne ty tomagny naho fa misy raha mampahore antikagne. Magnomey toky antikagne ty Baiboly fa ony i Jehovah ze raha mampahore o mpanompo’eo sady mijanjigne ty fihalaleagne atao iareo ama’e reke. (Sal. 34:15) Faie tsy mivazoho naho mijanjigne avao ty Jehovah. Babantikagne reke sady tena tea’e tika. Naho fa tomagny tika, le tena ore reke sady le avy le magnampe antikagne.​—Vakio ty Isaia 63:9.

4. Ty ohatse miomba an’ia ty hodinehentikagne, le ino ty hianarantikagne miomba i Jehovah boake amy izay?

⁴ Treantikagne agnate ty Saontsi’e ao ty raha tsapa i Jehovah naho ty fomba nagnampea’e o mpanompo’eo naho fa tomagny  iareo. Hahatrea izay tikagne naho fa mandineke ty raha niseho tamy i Hana, i Davida naho i Hezekia Mpanjaka. Ino ty raha nampitagny iareo? Akore ty nagnampea i Jehovah iareo naho fa nangatake fagnampeagne tama’e iareo? Nagnino ty ohatse nenga iareo ro mampionogne antikagne naho fa tomagny tika satria malahelo, nisy namitake ndra tsisy raha tamaegne?

TOMAGNY SATRIA MALAHELO

5. Ino ty nitsapa i Hana amy i raha niaigna’e rey?

⁵ Niatreke olagne maro nampalahelo naho nampitagny aze ty Hana. Agnisa ty raha sarotse natrehe’e tihoe, nampirafese i vali’e amy i Penina reke, ie amy izao tena tsy tea aze o rafe’e iohoe. Tsy vita izay fa tsy nanagn’anake ty Hana, faie i Penina nanagn’anake maro. (1 Sam. 1:1, 2) Nitsikike i Hana avao areke ty Penina noho ireke betsiterake. Ino ty nitsapa’o naho niaigne ty raha hoe izay rehe? Nalahelo mafe ty Hana, le “nitagny naho tsy nahatelen-kanegne,” sady nanjare “niore mafe.”​—1 Sam. 1:6, 7, 10.

6. Ino ty natao i Hana mba hahavy aze hahazo fampionognagne?

⁶ Ino ty natao i Hana mba hahavy aze hahazo fampionognagne? Agnisa ty nagnampe aze ty nifandehana’e tamy i foibey ty fivavahagne maregney agne, zane hoe tamy i tempolỳ agne. Naho fa niavy agne reke, zane hoe va’e naho fa narine ty fidiragne amy ty kiririsa i tempolỳ teo, le “nivavake tamy i Jehovah sady nitoreotoreo ty tagny.” Izao ty raha nangatahe’e tamy i Jehovah: ‘Vazohò ty haorea ty mpanompo’o toy sady tsiarovo raho.’ (1 Sam. 1:10b, 11) Nabora i Hana tamy i Jehovah tamy ty alala ty vavake ty raha tsapa’e. Azo antoke fa tena nampikoretse ty arofo i Jehovah ty nahavazoho ty tagny o anak’ampela’e tena tea’e iohoe!

7. Nanao akore ty Hana naho fa boake namborake ze am-po’e ao tamy i Jehovah?

⁷ Nanao akore ty Hana naho fa boake namborake ze tam-po’e ao tamy i Jehovah sady nahazo fagnomezan-toky boake amy i Ely Mpisorom-bey? Hoe ty Baiboly: “Nandeha tamy ze nandena’e tagne reke sady nihinan-kanegne, le trea tamy ty tarehe’e fa tsy nalahelo bey sasa reke.” (1 Sam. 1:17, 18) Ndra tie mbe tsy niova aza i raha nampalahelo niaigna’ey, le fa naivankivagne ty Hana. Napetra’e tamy i Jehovah ze raha nagnavesatse aze tam-po’e tao. Trea tie nahavazoho ty raha nampalahelo aze sady nijanjigne i tagni’ey ty Jehovah. Nampea’e areke ty Hana, le nanagn’anake naho fa tafara tatoy.​—1 Sam. 1:19, 20; 2:21.

8-9. Arake ty Hebreo 10:24, 25, nagnino tikagne ro toko’e hanao ze azontikagne atao mba hagnatrehagne fivoriagne? (Henteo i sarey.)

⁸ Lesogne. Miatreke raha sarotse mampitagny azo vao rehe tie amy izao? Va’e malahelo mafe rehe satria nisy amy ty keleia’o ndra ty nama’o nimate. Ara-dalàna naho te hitokagne  irerike rehe naho fa zoe ty raha hoe izay. Faie treantikagne teo fa nahazo fampionognagne naho fampaherezagne ty Hana naho fa nandeha tamy i tempolỳ tagne. Hahazo fampionognagne ka areke rehe naho fa magnatreke fivoriagne ndra tie mbe rokake naho malahelo aza. (Vakio ty Hebreo 10:24, 25.) Mitsanogne andinin-teny mampionogne boake amy Baiboly ao tikagne naho fa am-pivoriagne agne. Izay ty fomba agnampea i Jehovah antikagne mba tsy hieretseretse raha va’e hahavy antika halahelo. Hahavy antikagne hahay hifehe ty fihetseham-pontikagne zay ndra tie mbe tsy le avy le miova eo naho eo aza i raha iaignantikagney.

⁹ Mampahery sady mampiseho hatea amantikagne ka o rahalahy naho o rahavave am-pivoriagne agneo. Mahatsapa maivankivagne tikagne naho fa miarake amy iareo. (1 Tes. 5:11, 14) Dineho ty raha niaigna ty rahalahy mpisava lalagne manokagne nimate valy toy. Hoe reke: “Kindraike raho te ho irerike satria lava nitagny avao. Faie naho fa mandeha mivory raho, le mahazo ty fampaherezagne ilaeko. Tena nampahery ahy ty rehake mamy naho ty toin-drehake natao o rahalahy naho o rahavaveo. Ndra tie ninekoneko aza raho taloha ty niaviako am-pivoriagne ao, le mahatsapa ho maivankivagne naho fa ao.” Afake mampiasa o rahalahy naho o rahavaventikagneo areke ty Jehovah mba hagnampe antika naho fa am-pivoriagne agne.

10. Akore ty azontikagne anahafagne ty ohatse nenga i Hana naho fa malahelo tikagne?

¹⁰ Nahazo fampionognagne ka ty Hana naho fa namborake ze tam-po’e tao tamy i Jehovah tamy ty alala ty vavake. “Apetraho ama’e [i Jehovah] iaby ze raha mampinekoneko” azo, le matokia fa hijanjigne azo reke. (1 Pet. 5:7) Nivonoe ty malaso ty valy ze rahavave raike zay. Hoe reke: “Nieretseretse raho tie tsy ombia ho fale satria tena nalahelo. Faie mahazo fampionognagne naho mahatsiaro maivankivagne raho isake tie mivavake amy i Jehovah, i Babako bey hatea an-dagnitse agney. Kindraike, le tsy haiko ty fomba hirehafako ama’e ty raha tsapako faie mahatakatse soa izay reke. Naho fa tena malahelo sady minekoneko raho, le mivavake ama’e mba ho tony. Le avy le tony raho afara izay, le afake manao ze raha toko’e hataoko amy i androy.” Naho fa abora’o amy i Jehovah ze raha mampalahelo azo, le malahelo ka reke sady tsapa’e soa ze raha tsapa’o. Ndra tie mbe tsy voavaha aza i raha mahazo azoy, le fa mampionogne naho magnampe azo mba ho tony ty Jehovah. (Sal. 94:19; Fil. 4:6, 7) Hamale soa o mpanompo’e tsy mivalikeo reke noho iareo miaretse.​—Heb. 11:6.

TOMAGNY SATRIA NISY NAMITAKE

11. Ino ty nitsapa i Davida naho fa nampijalé o ndatio reke?

¹¹ Niatreke raha maro nagnoho-doza ty fiai’e ty Davida, tagnate ty androm-piaigna’e. Nahavy aze hitagny ze raha natrehe’e zay. Maro ty ndaty nalaigne aze, le ndra ty nama’e naho ty keleia’e aza namitake aze. (1 Sam. 19:10, 11; 2 Sam. 15:10-14, 30) Nisy fotoagne reke niatreke raha tena sarotse, le nanoratse hoe izao: “Rokake ty mifoaigne raho, feno ty ranomasoko i fandreakoy amy i halegney. Legne ty ranomasoko i farafarakoy.” Nagnino ty Davida ro nahatsapa hoe izay? Hoe reke: “Noho ty raha atao o mampijale ahikeo.” (Sal. 6:6, 7) Tena nalahelo ty Davida naho fa nisy nampijale, le nahavy aze hangoihoy ty tagny zay.

12. Arake ty Salamo 56:8, rese lahatse amy ty ino ty Davida?

¹² Ndra tie niatreke raha sarotse aza ty Davida,  le natoky fa tena tea aze ty Jehovah. Izao ty nisorate’e: “Ho ony i Jehovah ty tagniko.” (Sal. 6:8) Nisy fotoagne ty Davida nanoratse i rehake fanjaka treantikagne amy i Salamo 56:8 aoy. (Vakio.) Treantikagne boake amy ty rehake amo o andinin-teny iohoe ao, fa tena tea naho mitretré antika ty Jehovah. Tsapa i Davida fa hoe nitamirie i Jehovah agnate siny ao i ranomaso’e rey ndra sinora i Jehovah amy ty boke. Natoky reke fa vazoho i Jehovah sady tsiaro’e i alahelo’e rey. Nirese lahatse ka ty Davida fa tsy tihoe vazoho i Baba’e bey hatea an-dagnitse agney avao ty raha sarotse manjò aze fa tena misy voka’e ama’e ka.

13. Ino ty toko’e ho tadidientikagne naho mandiso tamà antikagne ty ndaty hafa? (Henteo i sarey.)

¹³ Lesogne. Malahelo vao rehe tie amy izao satria diso tamà ndra finita ty ndaty natokisa’o? Va’e marare ty fo’o satria nienga azo i ndaty nieretserete’o ho valiegney ndra nisarake ama’o ty vali’o, ndra nijanogne tsy nanompo i Jehovah sasa ty ndaty tea’o. Nijanganjanga ty valy ty rahalahy raike sady nienga aze. Hoe i rahalahỳ: “Tsy nino raho tie hanjò ahy ty raha hoe izao. Nalahelo naho niboseke vaho nahatsapa ho tsy nisy dika’e raho.” Naho nisy ndaty namitake azo ndra nandiso tamà azo, le matokia fa tsy ombia hienga azo ty Jehovah. Hoe i rahalahỳ: “Tonga saigne raho tie va’e hivalike amantikagne o ndatio faie azontikagne atokisagne lognandro ty Jehovah. Ndra inogn’ino raha atrehentikagne, le vognogne hagnampe antika avao reke. Tsy hienga ty ndaty tsy mivalike ama’e reke.” (Sal. 37:28) Ko haligno ka fa ambone lavitse noho ty hatea o ndatio ty hatea i Jehovah. Malahelo tikagne naho nandiso tamà antikagne ty ndaty raike teantikagne. Faie tsy hampiova ty hatea i Jehovah antikagne zay. (Rom. 8:38, 39) Izao ty hevetse mila tadidiegne: Ndra inogn’ino ty atao o ndatio ama’o, le ko haligno fa tea azo i Baba’o an-dagnitse agney.

14. Ino ty fagnomezan-toky treantikagne amy Salamo 34:18 ao?

¹⁴ Hampahery azo ty Salamo 34:18, naho nisy ndaty namitake azo. (Vakio.) Misy boke raike zay magnazava tie, tihoe “torotoro fo,” le va’e hanondro “ze ndaty tsy manan-draha soa ho tamanegne.” Akore ty agnampea i Jehovah ze ndaty mahatsapa hoe izay noho ireke nisy namitake? “Marine” antikagne manahake ty rae aman-drene bey hatea manazoke sady manambetambe ty ana’e tomagny reke. Naho fa malahelo areke tikagne satria nisy ndaty nienga ndra namitake antika, le ko haligno fa malahelo ka ty Jehovah sady le avy le magnampe antikagne reke. Vognogne hampionogne naho hampahery antikagne reke  naho fa mahatsapa ho tsy misy dika’e tikagne. Magnomey raha tamaegne fanjaka maro ho antikagne ka reke, mba hagnampe antikagne hiaretse ze raha sarotse atrehentikagne amy izao.​—Isaia 65:17.

TOMAGNY SATRIA TSISY RAHA TAMAEGNE

15. Ino ty raha natrehe i Hezekia le nahavy aze nitagny?

¹⁵ Naho fa ni-39 taogne ty Hezekia Mpanjaka, le narare mafe. Nirehake hafatse boake amy i Jehovah ty Isaia mpaminany tie ho mate ty Hezekia. (2 Mpanj. 20:1) Tena tsy nanan-draha tamaegne ty Hezekia. Nangoihoy ty tagny areke reke naho fa naharey ze vaovao raty zay sady nihalale mafe tamy i Jehovah.​—2 Mpanj. 20:2, 3.

16. Ino ty natao i Jehovah hoahy i Hezekia naho fa nitagny reke?

¹⁶ Nahaferenaigne i Jehovah ty nahavazoho i Hezekia nitagny, le nisaontsy ama’e hoe izao taman-kasoa fagnahy reke: “Reiko i vavake natao’oy sady treako i ranomaso’o rey. Hositragneko rehe.” Nampitamà i Hezekia tamy ty alala i Isaia ty Jehovah tie, hiampe ty andro hiveloma’e sady hagnavotse i Jerosalema an-tagna o Asirianao eo reke.​—2 Mpanj. 20:4-6.

17. Akore ty agnampea i Jehovah antikagne naho fa marare mafe tikagne? (Salamo 41:3) (Henteo i sarey.)

¹⁷ Lesogne. Azo ty aretegne hoe fa tsy ho sitragne sasa vao rehe? Mivavaha amy i Jehovah. Hijanjigne azo reke ndra tie tomagny aza rehe naho fa mivavake ama’e. Magnomey toky antikagne ty Baiboly fa hampionogne antikagne amy ze raha sarotse manjò antika i ‘Rae ty fitretrézagne naho i Andrianagnahare ze kila fampionognagney.’ (2 Kor. 1:3, 4) Ie aloha tsy mitamà tikagne tie amy izao tie, hafaha i Jehovah iaby ze raha sarotse manjò antikagne. Faie afake matoky tikagne fa hanohagne antikagne reke. (Vakio ty Salamo 41:3.) Hagnomey antikagne hery, fahendreagne naho fiadanan-tsaigne amy ty alala i fagnahi’e masigney ty Jehovah. (Ohab. 18:14; Fil. 4:13) Mampionogne antikagne amy ty alala i fampitamaegne fanjaka tihoey reke tie, tsy hisy sasa ty aretegne amy ty hoavy.​—Isaia 33:24.

18. Ino ty andinin-teny mampahery azo naho fa miatreke raha sarotse rehe? (Henteo ty efajoro tihoe “ Andinin-teny Mampahery Naho fa Tomagny Tikagne.”)

¹⁸ Nampionogne i Hezekia ty Saontsy i Jehovah. Hahazo fampionognagne ka tikagne naho fa mitsanogne ty Saontsi’e amy Baiboly ao. Naho fa malahelo tikagne, le hampionogne sady hagnampe antikagne ho tony ty saontsy i Jehovah. (Rom. 15:4) Mateteke nitagny ze rahavave raike nivoa ty kansera an’Afrika Ahandrefagne agne zay. Hoe reke: “Agnisa ty andinin-teny mampahery ahy ty Isaia 26:3. Ndra tie tsy azontika afahagne aza ty raha sarotse manjò antikagne, le mampitamà o andine’e iohoe fa magnampe antikagne ho tony  sady hiaretse izay ty Jehovah.” Misy andinin-teny tena mampahery azo ka vao naho fa miatreke raha hoe tsy misy vahaolagne zay rehe?

19. Hoavy manao akore ty mandigne antikagne?

¹⁹ Miaigne amy ty tapa’e fara’e amy ty andro fara’e tikagne, le vao mainke hitombo ty raha sarotse va’e hampitagny antika. Fa ampoizentika zay. Faie nitreantikagne amy ty ohatse miomba i Hana, i Davida naho i Hezekia Mpanjaka, fa vazoho i Jehovah tikagne naho fa mitagny le malahelo reke. Sarobily ama’e tikagne noho itika tsy mivalike ndra tie miatreke raha sarotse mampitagny aza. Aboraho amy i Jehovah amy ty alala ty vavake areke ze am-po’o ao naho fa miatreke raha sarotse rehe. Lonike tikagne tsy hivibìke, fa hiharoharo amo o rahalahy naho o rahavaventikagne bey hatea amo o fiangonagneo reo avao. Lonike ka tika hazoto hamaky Baiboly avao, amy izay mahazo fampionognagne boake amy i Jehovah. Afake matoky tikagne tie hamale soa antikagne ty Jehovah naho miaretse avao tikagne sady tsy mivalike. Toe fa nampitamà reke tie amy ty hoavy, le hamafa ty ranomasontikagne noho itikagne malahelo, nifitahegne naho diso tamà. (Apok. 21:4) Amy ze fotoagne zay, le ho ranomasom-pifaleagne ty ranomasontika.