1-3. (a) Otyitateka patyi ankho tyatumbuka meumbo lia Abigaili? (b) Oityi matulilongesila komukai oo wakolela?

 ABIGAILI wamona omukuendye watila owoma. Ankho ukahi nokuteketa, ankho una ehunga ewa. Ankho kuna ovita ovinene vikahi nokuya. Omafualali 400 ankho ekahi nokuya okuipaa ovanthu aveho vakala meumbo lia Nabale, omulume wa Abigaili. Omokonda yatyi?

² Wetyihimbika o Nabale. Wapenya nokualinga omutomba, ngetyi alinga-lingale. Mahi hono waleva omutumini wahanyanenua, una omafualai emutavela nokualongeswa nawa ovita. Omukuendye umwe omuundapi wa Nabale tyafuile omunthita ukahi nokuovola Abigaili, okusoka okuti hamwe una etyi apondola okulinga opo ayovole ombunga. Mahi omukai wike oityi malingi embamba liovita?

³ Tete, matulilongesa konthele yomukai oo wakolela. Abigaili omunthu patyi? Oñgeni otyitateka otyo tyehimbika? Iya oityi tupondola okulilongesila kekolelo liae?

4. Nabale ankho omunthu patyi?

⁴ Abigaili na Nabale ankho kavatokalele okulinepa. Abigaili ankho omukai wovituwa oviwa unene, mahi Nabale ankho omulume wovituwa ovivi. Ankho omulume una onombongo, otyo elitalela ngatyina akolela unene. Mahi ankho oñgeni vakuavo vemutala? Tyafuile Mombimbiliya mutupu omulume watiua una ovituwa ovivi ngetyi tyapopiwa Nabale. Enyina liae ankho lihangununa okuti “utupu onondunge” ine “elai.” Katyiiwe inkha ovohe vemuluka enyina olio ine welilukua etyi ekula. Tyilinge otyo ine  hatyoko, mahi evi alinga ankho vielikuata nenyina liae. Nabale ankho una “ovituwa ovivi nokuhetavela”. Mokonda yonya nokunwa unene, ankho ovanthu vemutila owoma nokuhemuhande.​—1 Sam. 25:2, 3, 17, 21, 25.

5, 6. (a) Oityi ove usoka konthele yovituwa via Abigaili? (b) Tyafuile oityi Abigaili anepelwa nomulume uhasilivila?

⁵ Abigaili ankho welikalela unene na Nabale. Enyina liae lihangununa okuti “Tate Wanthyambukiswa.” Ovohe ovanyingi vahambukwa unene tyina vena omona omuwa, ovohe ovanongo vahambukua vali unene tyina vena omona una onondunge. Haunene, ovanthu tyina ovawa kavakala novituwa vionondunge, nounongo, nokupama omutima, nekolelo. Mahi Abigaili ankho kekahi ngotyo. Ombimbiliya yati Abigaili ankho omuwa nokuna onondunge.​—Tanga 1 Samuel 25:3.

⁶ Vamwe hono vapondola okulipula okuti, oñgeni omuhikuena omunongo akanepwa nomulume uhesilivila. Hinangela okuti kohale ovana ankho vaovolelwa novohe una mavanepe. Alo umwe inkha ha vohe vemuovolela, mahi ovanthu ankho vahanda okupandwa novohe. Okuti ovohe ya Abigaili vanepesa omona wavo ku Nabale mokonda yomalumono? Okuti ankho vahepa, nokuakuluminyua? Tyilinge otyo ine hatyoko, onombongo kambakalesile Nabale omulume omuwa.

7. (a) Oityi ovohe hono velityilika inkha vahanda okulongesa ovana vavo okuhumba otyinepo? (b) Oityi Abigaili atokola okulinga?

⁷ Ovohe ovanongo valongesa ovana vavo okuhumba otyinepo. Kavakuluminya ovana okunepwa mokonda yonombongo ine okuovola onomphunga tyina nkhele vehenekole pala okulinga ovilinga vilingwa novakulu. (1 Cor. 7:36) Anthi, Abigaili ankho utupu vali omuvo wokusoka konthele yovipuka ovio. Namphila tuhetyii omokonda yatyi, mahi ankho wanepua na Nabale, nokuatokola okulinga etyi tyaviuka namphila tyihapepukile.

8. Olie Nabale aleva, iya omokonda yatyi upopila okuti ankho utupu onondunge?

⁸ Nabale waetela Abigaili otyitateka tyalema. Ankho waleva David omunthu ahanoñgonokele nawa. David ankho omuumbili wekolelo wa Jeova walembulua nomuuli Samuele, okulekesa okuti David ankho waholovonua na Huku opo apinge ohamba Saulu. (1 Sam. 16:1, 2, 11-13) David ankho ukahi nokuholama Ohamba Saulu ankho umulwa onkhi uhanda okumuipaa, moluotyo ankho ukala mohika nomafualali ae 600.

9, 10. (a) Omonkhalelo patyi yomuenyo David nomafualali ae ankho vavasiwa? (b) Omokonda yatyi Nabale ñgeno ankho apandulila etyi David nomafualali ae valinga? (Tupu tala okatoi kopalagrafu 10.)

 ⁹ Nabale ankho ukala ko Maon, mahi tyafuile ankho undapa momapia ae popepi no Karmelu. a Omapundaumbo oo ankho ekahi pokati konomphunda mbelihandya mbutavela okutekula onongi, okukutikinyamo mba Nabale ankho mbuna 3.000. Mahi onohika ononkhuavo ankho mbukahi popepi nomapembe. Kokumbili ankho kuna epembe litiwa Paran. Koutundilo ankho kuna elunga litiwa Salgado, ankho kuna ohika ina omilola, nomaleva nokuhayele ovikuna. Okukala pomphangu oyo ankho tyepuiya ku David nomafualali ae. Opo valie ankho vayeva ovinyama iya otyo ankho katyapepukile.

¹⁰ Oñgeni omafualali oo ankho atekula ovanthita? Mahi inkha vahandele okukuata onongi ankho katyivepuiya, mahi kavetyilingile. Mahi ankho vayunga oviunda novaundapi va Nabale. (Tanga 1 Samuel 25:15, 16.) Onongi novanthita ankho vakala novitateka ovinene. Pomuvo opo ankho kuna unene omahunyu. Tupu, mokonda ankho onondimbu mbo Isilayeli mbukahi popepi, ankho kuna ovimphulu novanthu vapunda ovipako. b

11, 12. (a) Oñgeni David alekesa okuti ankho una onthilo monondaka atuma ku Nabale? (b) Oityi tyapenga monkhalelo Nabale akumbulula David?

¹¹ Ankho tyepwiya unene okuvasa okulia pala ovanthu ovo aveho momaluhandya. Moluotyo, David atumu ovalume ekwi okuita Nabale emukuateseko. David waholovona omuvo omuwa. Ankho omuvo wokuteta omainya onongi, iya pomuvo opo ankho ovanthu vakala vali notyali nokulinga ovipito. David tupu ankho waholovona nawa onondaka, okupopia nonthilo. Alo umwe wapopia nae okuti “omona wove David,” tyafuile ankho okulekesa onthilo yokuti Nabale omukulu. Otyo tyakalesile ñgeni Nabale?​—1 Sam. 25:5-8.

¹² Nabale anumana! Omukuendye wapopiwa ponthyimbi wapopila Abigaili okuti Nabale “wapopia navo nomutomba.” Omulume oo wokunumina ahimbika okuñgoñga mokonda yovilia viae, nomaande, nohitu. Apenye David, okumuihana okuti kasilivila nokumueleka nomunthu omuholami. Onkhalelo Nabale ankho atala David yelifwa noya Saulu ankho uyele David. Ovanthu ankho  kavasoko nga Jeova, ankho uhole David. Huku ankho kemutale ngatyina omphuki, ankho umutala okuti makala ohamba yo Isilayeli.​—1 Sam. 25:10, 11, 14.

13. (a) Oñgeni tete David akala etyi alewa na Nabale? (b) Oityi onondonga mbukahi mu Tiago 1:20 mbutulongesa konthele yetyi tyakalele David?

¹³ Etyi ovanthu vae vakondoka nonondaka mbapopia Nabale, David anumana unene. Atumu omafualali ae okuti “manekei omitunga vienyi!” David nomafualali ae 400 avakatuka opo vakalwe. David ankho waana okuipaa ovanthu aveho vekahi meumbo lia Nabale. (1 Sam. 25:12, 13, 21, 22) Ankho katyapengele David okunumana, mahi onkhalelo alekesa onyengo yae kayaviukile. Ombimbiliya yati: “Onyengo yomunthu kaiyeta ouviuki wa Huku.” (Tia. 1:20) Mahi oñgeni Abigaili mayovola eumbo liae?

14. (a) Oityi tete Abigaili alinga opo atetulule ovipengi Nabale alinga? (b) Oityi tulilongesila konkhalelo yelikalela ya Nabale na Abigaili? (Tala okatoi.)

¹⁴ Tuetyimona oityi Abigaili ahimbika okulinga opo atetulule otyitateka otyinene. Tyelikalela nomulume wae, Abigaili ankho uhanda okutehelela. Omukuendye omupika wapopia okuti: “Nabale omunthu umwe uhasilivila unene pala okupopia nae.” c (1 Sam. 25:17) Mokonda ankho Nabale ulitala okuti wavilapo unene, ankho ketavela etyi vakuavo vapopia. Alo umwe hono kuna ovanthu ovanyingi vena omutomba ngoo. Mahi omukuendye una ankho utyii okuti Abigaili welikalela, otyo emupopilila otyitateka otyo.

15, 16. (a) Oñgeni Abigaili alekesa okuti welifwa nomukai omuna-ndunge wapopiwa mo Proverbio? (b) Omokonda yatyi etyi Abigaili alinga katyilekesa okuti watyitukilapo omulume wae?

¹⁵ Abigaili wasoka, alingi liwa-liwa. Tutanga okuti “Abigaili wakuluminya liwa-liwa.” Ehipululo eli lipopia ovikando vikuana okupopia omukai oo okuti “wakuluminya”. Wafuiika liwa-liwa etyi makaavela David, novanthu vae. Ankho tyati nonombolo, novinyu, nohitu yonongi, nononkhange, nomungome. Tyimoneka nawa okuti Abigaili ankho wii nawa etyi ena okulinga iya ankho omukai omuwa onthunge  yeumbo wahonekwa konyima mu Proverbio. (Pro. 31:10-31) Atumu ovaumbili vae vapite komutwe nonkhuta, konyima alandulako aike. “Mahi” ngetyi tuatanga, “kapopile natyike komulume wae Nabale.”​—1 Sam. 25:18, 19.

¹⁶ Otyo tyilekesa okuti Abigaili watomba omulume wae? Au. Nabale ankho walinga omapita omulembulwa wa Jeova. Otyo ankho tyipondola okuipaesa ovanthu ovanyingi vahalingile natyike otyivi meumbo lia Nabale. Okuti inkha Abigaili kalingile natyike ñgeno wavelwa onombei ngomulume wae? Moluotyo, ankho una okutavela tete ku Huku tyipona komulume wae.

17, 18. Oñgeni Abigaili afuena ku David, iya oityi apopia, iya oñgeni aholovona onondaka onongwa?

¹⁷ Pakala vala katutu, Abigaili elivasi na David nomafualali ae. Otyikando etyi vali, akanyauka okutuluka kotyimbulu elinyongamena kolupala lwa David. (1 Sam. 25:20, 23) Tupu, aikula omutima wae, okuita unene opo David akale nokankhenda nomulume wae novanthu vomeumbo liae. Omokonda yatyi onondaka mbae mbakalesa nawa David?

¹⁸ Welipaka potyitateka tyatumbukila meumbo liae nokuita otyiponyo ku David. Abigaili walekesa nawa okuti omulume wae otyova ngetyi tyihangununa enyina liae. Tyafuile wemupopila okuti okuhitisa omulume oo matyitepulula omunkhima wa David. Alekesa okuti wayumba onthumbi mu David omulembulwa wa Jeova okuimbuka okuti David ukahi nokulwa “menyina lia Jeova.” Tupu walekesa okuti wii omulao wa Jeova konthele ya David nouhamba wae, etyi apopia okuti: “Jeova . . . mekuholovona opo uhongolele ova Isilayeli.” Tupu waita David opo ahalinge etyi tyipondola okumuetesa onkhali yohonde ine okulekesa okuti konyima tyipondola okumuetela ovitateka, ovilinga viae “avihaende nawa mokonda” yomutima waihama. (Tanga 1 Samuel 25:24-31.) Tyotyili onondaka ombo onongwa nokuhika komutima!

19. Oñgeni David alinga etyi eiva onondaka mba Abigaili, iya onondaka patyi emupandula nambo?

¹⁹ Iya David wakala ñgeni? Wetavela otyiawa tya Abigaili, ati: “Jeova, Huku yo Isilayeli ahivilikwe, wekutuma kuame monthiki ino. Onondunge mbove mbupandwe, nove umupandwa mokonda hono wanthyilika okulinga onkhali yohonde.” David wemupandula etyi alekesa okuti wakola omutima etyi eya okupopia nae nokuemutyilika okukala nonkhali yohonde. David ati: “Enda nombembwa keumbo liove,” nokueliola omutima ayawisako okuti: “Netavela ondaka yove.”​—1 Sam. 25:32-35.

20, 21. (a) Oityi ove watala tyikuhuvisa konthele yonkhalelo Abigaili apopia nomulume wae? (b) Oñgeni Abigaili alekesa okuti wakola omutima nokuaholovona nonondunge omuvo apopia na Nabale?

²⁰ Pokukondoka keumbo tyafuile Abigaili wasokolola kuetyi velivasa na David. Tyipondola wetyimona okuti David omulume wekolelo nomuwa-tima okumueleka nomulume omphuki anepwa nae. Mahi katuaileko okusoka kuotyo. Tutanga okuti: “Konyima Abigaili aende alo ku Nabale.” Tyotyili, wakondoka komulume wae okukalinga ovilinga viae ngetyi alinga-lingale. Abigaili ankho uhanda okupopila Nabale ovipuka aavela David novanthu vae. Nabale ankho una okutyipopilwa. Tupu ankho una okupopilwa otyiponga tyatyilikwa ankho tyikahi nokuya meumbo liae, eheketyiva kovanthu vokondye, otyo ñgeno tyakundisa vali. Mahi ankho nkhele katyitavela okumupopila. Nabale ankho nkhele wakolua unene, nokunyana ngetyi tyilinga onohamba.​—1 Sam. 25:36.

²¹ Walekesa vali okuti wakola omutima nokuna onondunge, wakevela alo kuatya, tyina omulume wae akololokwa. Nabale ankho utyivila vali okunoñgonoka etyi mapopilwa, mahi tupu ankho upondola okunumana vali unene. Mahi nongotyo, Abigaili wapita alo pu Nabale emupopila atyiho. Anthi, Abigaili ankho ukevela okuti manumana nokumukandukila. Mahi, Nabale ahiliya, eheliviyi.​—1 Sam. 25:37.

22. Oityi tyapita na Nabale, iya oityi tulilongesa konthele yokutekula onya ombunga?

²² Oñgeni omulume oo akala? Ombimbiliya yati: “Omutima mokati kae aunkhi, akala ngemanya.” Tyipondola waambuka. Mahi konyima yononthiki ekwi onthyulilo yae aiya, ankho pena vali etyi tyaendapo tyipona vala otyitateka tyekongoko. “Jeova wavanga Nabale, iya ankhi.” (1 Sam. 25:38) Nehitiso olio liaviuka, otyinepo tya Abigaili tyavituka. Namphila hono Jeova kaipaa ovanthu komahuviso, otyo tyituhinangelesa okuti na hono ukahi nokutala ovanthu vatekula onya ombunga. Tyina omuvo aholovona wamehikipo, Jeova makoyesa ovanthu ovo.​—Tanga Lucas 8:17.

23. Ononkhano patyi onongwa Abigaili avasa, iya oñgeni alekesa okuti etyi aitwa opo akanepwe na David katyapilululile ovituwa viae?

²³ Abigaili wayovokele motyinepo otyivi, nokumona vali ondyambi onkhuavo. Etyi David eiva okuti Nabale wankhia, atumu ovanthu vae okukapola Abigaili opo emunepe. Abigaili akumbulula okuti: “Ame mupika wove  wokukoha onomphai mbovaumbili vomuhona wange.” Tyimoneka nawa okuti okukanepwa na David katyapilululile ovituwa viae, weliava opo akale omupika wovapika vae! Okulandulako, tutanga vali okuti Abigaili akanyauka, mahi pahe okulifuiika opo ekelivase na David.​—1 Sam. 25:39-42.

24. Abigaili wali nonkhalelo omphe yepuiya yomuenyo, mahi oñgeni omulume wae na Huku yae ankho vemutala?

²⁴ Mahi otyo ankho hapeho matyieta omuenyo omuwa, Abigaili okulinepa na David ankho katyapepukile. David ankho wanepale Ainoa iya oluvale lueta ovitateka kovakai vekolelo. Iya David ankho nkhele kaumbila Jeova ngohamba, mahi nkhele ankho ukahi movilwa novitateka ovinyingi. Mahi tyina Abigaili akuatesako nokuyemba ku David momuvo wokuepuiya, alo vatyita omona, oe wetyimona okuti una omulume umuhumba nokumuamena. Nthiki imwe wemuamenene komakongombanda! (1 Sam. 30:1-19) Ngotyo, David wahetekela Jeova Huku, uhole ovakai vonondunge, nokuapama omutima, nokuna ekolelo.