MUSORO WO KUJIJA WO 19
“Mambo wo ka Njikazi” pa Mukuvo Wokupejisira
“Pakupejisira mambo wo ka kusi anozorhwa naye [mambo wo ka njikazi].”—DANIELI 11:40.
NDUMBO 150 Kuitira Ruponeso Hwenyu
ZVATICAJIJA *
1. Zviporofita zvo Bhaibheri zvinotibesera kuti tizivenyi?
ZVICINYI zvicazoitika no vandhu va Jehovha sambiri pano? Mupinguro wakona tinouziva. Itusu tino zviporofita zvo mu Bhaibheri. Bhaibheri rinotivhunja zviro zvinosisira zvinozoitika sasambi no mapsasire azvinozoita umwe nga umwe wedu. Cimwe co zviporofita izvi, cinotiita kuti tivone zvinozoita majimambo amweni ano simba o pasi pano. Izvi zvinowanika pa ciporofita ca Dhanieri cipauko 11. Ciporofita ici, cinobhuya ngo majimambo maviri anohwisana ngocao. Majimambo aya, anodanijwa kuti: Mambo wo ka njikazi na mambo wo kakusi. Divi guru ro ciporofita ici rapera kukwanirisika. Ngokudaro, tinova no cokwadi co kuti divi rasararo rinozokwanirisikavo.
2. Mukuzwirana na Genesi 3:15 na Apokalipsi 11:7; 12:17, ngozvapi zvatinodikana kuziva kuti tizwisise ciporofita ca Dhanieri?
2 Kuti tizwisise ciporofita ca Dhanieri cipauko 11, tinodikana kuziva kuti, icona cinobhuya ngo pamusoro po majimambo no utongi waihwisa vandhu va Mwari. Ngo zvokadi kuti, vashandiri va Mwari kuvhira kare mbhera wari, vari cikwata cidoko mukusiyana no vandhu mu nyika yese. Pikija zvakadaro, ivona vanoteverehwa maningi ngo utongi. Ngenyi? Ngokuti Sathana no vandhu vake vanoda kuparaja vandhu vanoshandira Jehovha na Jesu. (Verenganyi Genesi 3:15; Apokalipsi 11:7; 12:17.) Mukuengejera, ciporofita ca Dhanieri cinodikana kuzwirana no zviporofita zvimweni zvinonangwa mu Bhaibheri. Kunasa kunanga, tinozokwanisa kuzwisisa ciporofita ca Dhanieri mu njira kwayo, kudari tikaciezanisa no vhesi jimweni jo mu Bhaibheri.
3. Tinozovonenyi pamusoro uno no unoteverera?
3 Tecisotesesa zvaperari kunangwa, wari, ngatibhuye ngo pamusoro pa Danieli 11:25-39. Tinozoziva kuti mambo wo kanjikazi wakava ani zve mambo wo kakusi wakavavo ani mu makore o 1870 mbhera 1991. Tinozovonazve kuti ngenyi zvinosisira kucinja kuzwisisa kwedu ngo pamusoro po divi rimwe ro ciporofita ici. Pa jijo inotevera, tinozobhuya ngo pamusoro pa Danieli 11:40–12:1, iyona inozovonesa kuti divi rondhoro ro ciporofita rinonangenyi ngo pamusoro po zvakaitika kutangira 1991 mbhera panozovia hondo yo Armagedhoni zve mativi api o kuzwisisa kwedu anodikana kucinjwa ngo pamusoro po ciporofiteco. Pamunonga mecijija musoro muviri iji, zvinozomubesera kudari mukavona pakatahwa kuti: “Majimambo Acikazwani pa Mukuvo wo Kupejisira.” Cokutanga, ngatende tivone kuti ndiani majimambo maviri anonangwa pa ciporofita.
TINGAZIVISA KUDINI MAMBO WO KA NJIKAZI NO WO KAKUSI?
4. Ngo zvapi zviro zvitatu zvinotibesera kuziva mambo wo kakusi na mambo wo kanjikazi?
4 Cokutanga, zina rokuti “mambo wo kanjikazi” raipuwa majimambo aitonga nyika jo Vaiziraeri yo kanjikazi zve zina rokuti “mambo wo kakusi” raipuwa majimambo aitonga nyika jo Vaiziraeri yo kakusi. Tinozvizivisa kudini? Tinozviziva ngokuti Dhanieri wakavhunjwa kudari ngo ngirozi: “Ndavia kuzokuzivisa bzinozoitika ku vandhu vako pa kupera ko mukuvo.” (Danieli 10:14) Ngovapi vainga vandhu va Mwari? Mbhera pa Pentekoste yo gore ro 33, rainga jinja ro Iziraeri. Pakupera ko Pentekoste, Jehovha wakanasa kujekesa kuti vajiji vakagondeka va Jesu ndivona vakava vandhu vake. Ngo iyo ndava, divi guru ro ciporofita ca Dhanieri aciripi kunangira jinja ro Iziraeri, asi ciri kunangira vateveri va Kristu. (Maitiro o Vapostori 2:1-4; VaRoma 9:6-8; VaGalàsia 6:15, 16) Pa kufamba ko nguva, utongi huzinji wakashanda inga mambo wo kanjikazi no mambo wo kakusi. Pikija zvakadaro, tinokwanisa kuvaziva ngo zviro zvitatu zvainga zvakavabatanija: (1) ivona vakateverera vandhu va Mwari; (2) vakavonesa kuti vaivenga Mwari wo kadi-kadi, Jehovha, ngo matajire ovaita vandhu vake; zve (3) vakahwisana ngocavo ngo ndava yo utongi.
5. Kureva kuti zvaikwanisika kuziva kuti ndiani wainga mambo wo kanjikazi na mambo wo kakusi kuvhira muzana ro makore Jesu Aviya mbhera mu gore ro 1870 here? Sananguranyi.
5 Pakupera ko zana ro makore Jesu Aviya. ungano yo Cikristu yakazova no Makristu mazinji okunyepa vaivisa majijisiro okunyepa no kuviga cokwadi co Soko ra Mwari. Kuvhira pondhopo mbhera 1870, apacainga no cikwata cakarongwa co vashandiri va Mwari pasi pano. Civerengo co makristu okunyepa cakazoengejeka zvokuti zvakanesa kuda kuziva Makristu okadi-kadi. (Mateu 13:36-43) Waro ngenyi zvinosisira kuziva izvi? Izvi zvinokhombija kuti painga pacina majimambo aitonga inga mambo wo kanjikazi kana mambo wo kakusi kuvhira mu zana ro makore Jesu Aviya. mbhera 1870. Pa mukuvo wondhowo, apacainga no cikwata cakarongeka co vashandiri va Mwari, kuti vahwiswe ngo majimambo ondhoo. * Asi, no papera makore akati kuti, zvakakwanisika kuzivazve kuti ndiani mambo wo kanjikazi na mambo wo kakusi. Ngenyi?
6. Vandhu va Mwari vakatangazve rini kuva cikwata cakarongeka? Sananguranyi.
6 Kuvhira mu gore ro 1870, vashandiri va Mwari vakatanga kuva cikwata cakarongeka. Hama Charles Taze Russell no vadoni vavo vakaumba cikwata co kujija Bhaibheri mu gore rondhoro. Ivona no vadoni vavo vaidari inga ‘ndhumwa kuti vanasirire gwanja’ kuitira Umambo hwa Mesia. (Malakia 3:1) Kwaingazve kwaano cikwata cakarongeka caishandira Jehovha mu njira yakarungama. Pa mukuvo uwu, kwainga no utongi waihwisa vashandiri va Mwari here? Ngatende tivone zviro zvinganani.
NDIYANI MAMBO WO KAKUSI?
7. Pa Hondo yo Kutanga yo Nyika Yese, ndiani wainga mambo wo kakusi?
7 Mu gore ro 1870, nyika yo Gra-Bretanya yakava mutongi wo pasi pese zve yainga no masoca ainga no simba maningi. Muporofeta Dhanieri wakananga kuti utongi uwu, waidari inga nyanga dokowane yaizonyisa nyanga jimweni ndhatu, jakadari inga ndi Fransa, Espanya no Horanda. (Danieli 7:7, 8) Nyika yo Gra-Bretanya yakatonga inga mambo wo kakusi pa Hondo yo Kutanga yo Nyika Yese. Pa mukuvo wondhowo, Estadhus Unidhus yo Amerika yakava nyika yakakhupuka yo nyika yese zve yakatanga kubatana no nyika yo Gra-Bretanya.
8. Kuvhira pa Hondo yo Kutanga yo Nyika Yese, ndiani ari kushanda inga mambo wo kakusi?
8 Pakati po Hondo yo Kutanga yo Nyika Yese, Estadhus Unidhus no Gra-Bretanya vakaita vese hondo zve vakava no simba maningi. Pa mukuvo wondhowo, nyika mbiri iji jakabatana jodanwa Utongi wo Nyika Jese wo Anglo-Amerikana. Ciporofita ca Dhanieri cinonangira utongi uhwu inga mambo anounganija ‘masoca akawanda zve akavanga.’ (Danieli 11:25) Pa mukuvo wo mazuva okupejisira, utongi uhwu unoshanda inga mambo wo kakusi. * Waro, ndiani ari kushanda inga mambo wo kanjikazi?
NDIYANI MAMBO WO KANJIKAZI?
9. Mambo wo kanjikazi wakatangazve kuvoneka rini zve Danieli 11:25 yakazajisika kudini?
9 Inga zvataperari kuvona, cikwata co kujija Bhaibheri cakaumbhwari ndi Hama Russell no vamweni, cakabuda mu gore ro 1870. Mu gore ro 1871, mambo wo kanjikazi wakatangazve kuvoneka. Mu gore rondhoro, majimambo akasiana-siana o pakati po Europa akabatana oumba utongi wo Aremanya. * Mu makore akatevera, Aremanya yakava no simba maningi. Iyona yakatanga kutonga nyika jakasiyana-siyana jo ku Afrika no jo Oseyano Pasifiko zve yakatanga kuhwisa utongi hwo Gra-Bretanya. (Verenganyi Danieli 11:25.) Utongi hwo Aremanya wakava no masoca akavanga maningi zve masoca o mukumwa o utongi uhu, akaguma pa kuva ocipiri ano simba pa nyika, pa mukuvo wondhowo. Hondo yo Kutanga yo Nyika Yese payakatanga, Aremanya yakashandisa masoca ondhoo kuti ihwise vavengi vayo.
10. Danieli 11:25b, 26 yakakwanirisika kudini?
10 Sure kwazvo, Dhanieri wakananga zvakazoitika no utongi wo Aremanya no masoca ahwo anosimba. Ciporofita cinoti: “Aazokwanisi kumucijikira.” Ngenyi? “Ngokuti vanozomuitira njimba. Vaya vaiha naye pa tafura vanozoita ndava yo kumupeja.” (Danieli 11:25b, 26a) Mu njiku ja Dhanieri vaya vaiha ‘zvokuha . . . zvaivha ku tafura’ ra mambo vainga vandhu vaimushandira. (Danieli 1:5) Ciporofita ici cirikubhuya ngo pamusoro paani? Ciri kubhuya ngo pamusoro po vandhu vano simba vo utongi wo Aremanya, kubatanijavo no vatungamiriri va mambo no zvipangamazano zvo hondo. Vandhu ava vakaita kuti mambo aruze simba raainga naro no kuita kuti Aremanya itamezve kuva nyika inotongwa ngo mundhu umwe mbhera kufa kwake. * Ciporofita ca Dhanieri acizivi kubhuya basi ngo kuwa ko umambo wo Aremanya, asi cakabhuyavo ngo muviyo waizovepo ngo hondo yavakaita na mambo wo kakusi. Ciporofita cinonanga kudari ngo pamusoro pa mambo wo kanjikazi: “Masoca ake anozopejwa no mazinji anozourawa.” (Danieli 11:26b) Ndizvona zvakaitika pa Hondo yo Kutanga yo Nyika Yese. Masoca o Aremanya ‘akapejwa’ zve vazinji ‘vakaurawa.’ Pa hondo iyi, pakafa vandhu vakawanda zvokuti azvizivi kumboitikazve kuvhira kare.
11. Mambo wo kanjikazi na mambo wo kakusi vakaitenyi?
11 Ciporofita cinobhuya ngo zvakaitika Hondo yo Kutanga yo Nyika Yese isati yatanga. Danieli 11:27, 28 inonanga kuti mambo wo kanjikazi no wo kakusi “vanozovereketa vecinyepa pa tafura pamwepo.” Ciporofita cinonangazve kuti mambo wo kanjikazi waizounganija “upfumi hwakawanda.” Ciporofita ici cakakwanirisikazve. Aremanya no Gra-Bretanya vaivhunjana ngo cavo kuti vaida runyararo, asi hondo payakatanga mu gore ro 1914, zvakavonesa kuti zvainga zvokunyepa. Gore iri ricito raguma, Aremanya yakava nyika yo cipiri yainga yakakhupuka mu nyika yese. Inga zvinonangwa pana Danieli 11:29, 30a, Aremanya yakahwisana na mambo wo kakusi, asi yakanyiswa.
MAJIMAMBO ANOHWISANA VANDHU VA MWARI
12. Zvicinyi zvakaitwa ndi mambo wo kanjikazi no wo kakusi pa Hondo yo Kutanga yo Nyika Yese?
12 Kuvhira mu gore ro 1914, majimambo maviri akatanga kuhwisanazve umwe no umweni zve vakahwisa vandhu va Mwari. Inga muezaniso, pa Hondo yo Kutanga yo Nyika Yese, Aremanya no Gra-Bretanya, vakateverera vashandiri va Mwari ngokuti ivona vairamba kuhwisana pa hondo. Zve utongi wo Estadhus Unidhus, hwakasunga hama jaitungamirira basa ro kucumaera. Kuteverehwa uku, kwakakwanirisa ciporofita cinowanika pana Apokalipsi 11:7-10.
13. Zvicinyi zvakaitwa ndi mambo wo kanjikazi kutangira mu gore ro 1930 maningi-ningi pa Hondo yo Cipiri yo Nyika Yese?
13 Kutangira mu gore ro 1930 maningi-ningi pa Hondo yo Cipiri yo Nyika Yese, mambo wo ka njikazi wakahwisa vandhu va Mwari acikarumiri nyoka. Pa mukuvo iwonawo, partidhu Nazista, yakatanga kutonga Aremanya zve Hitle no vabeseri vake, vakarambija basa raiitwa ngo vandhu va Mwari. Zvapupu zva Jehovha zvinokwedera kuita 1.500, vakaurawa zve vazinji vakapinda kodihwa ku ndau yaidihwa vasungwi. Zviitiko zvese izvi, zvakanangwa ndi Dhanieri. Ciporofita cinonanga kuti mambo wo ka njikazi ‘waizongoresa ngome’ zve ‘waizopeja [mudiro] yo njiku jese.’ Izvo zvakaitika, Aremanya poyakarambisa mukuperera basa ro kucumaera. (Danieli 11:30b, 31a) Hitle, mutungamiriri wo utongi pa nguva iya, wainga wakatopika kuuraya vandhu vese va Mwari ku Aremanya.
MAMBO MUPSA WO KANJIKAZI
14. Pa Hondo yo Cipiri yo Nyika Yese, ndiani wakava mambo wo ka njikazi? Sananguranyi.
14 Papera Hondo yo Cipiri yo Nyika Yese, pakabuda mambo umweni wo kanjikazi. Ndharaundha jaivonerehwa ngo Aremanya, jakazovonerehwa ngo União Soviética. Utongi Soviético waitongavo inga Aremanya Nazista. Iwona waivangirija vandhu kuti vazwire utongi basi. Ngo kudaro, vaikheta kuzwira Mwari pokutanga, vainyenywa ngo utongi.
15. Mambo wo kanjikazi wakaitenyi pakupera ko Hondo yo Cipiri yo Nyika Yese?
15 Pakupera ko Hondo yo Cipiri yo Nyika Yese, mambo mupsa wo kanjikazi, União Soviética, yakahwisa vandhu va Mwari. Apokalipsi 12:15-17, inoezanisa kuteverehwa ko vandhu va Mwari no “murambo.” Mukuzwirana no ciporofita ici, mambo wo kanjikazi wakarambisa basa redu ro kucumaera zve wakavangirija vashandiri vakawanda va Jehovha kuti vaende ku Sibheriya. Kuvhira pondhopo, mambo wo kanjikazi ari kuengejera kuteverera kwake vandhu va Mwari, asi aaripi kukwanisa kuimisa basa ravo. *
16. União Soviética yakakwanirisa kudini ciporofita ciri pana Danieli 11:37-39?
16 Verenganyi Danieli 11:37-39. Ciporofita cinonanga kuti mambo wo kanjikazi aacaizotaja “bzimwari bzo majibaba ake.” Zvakakwanirisika kudini izvi? União Soviética, yaida kupeja zviyara zvese, ngo kudaro, yakaeja kuita kuti zviyara zvitamezve kugara no simba. Kuti vakwanise kuita izvi, utongi Soviético wakabudisa mutemo mu gore ro 1918, wainanga kuti kucikora kwaidikana kuijijiswa kuti Mwari aako. Ciro cimweni cinonangwazve ngo ciporofita ca Dhanieri, ngo co kuti mambo wo kanjikazi “waizoromberera cimwari co marusingo.” Zvakaitisa kudini izvi? União Soviética yakamosha mare yakawanda ngo kunasirira masoca no kuita nvuti jakakura kuti iengejere simba rayo. Mambo wo kanjikazi na mambo wo kakusi vakakwanisa kuva no nvuti jinokwana kuti vauraye zviuru no zviuru zvo vandhu!
MAJIMAMBO MAVIRI ANOSHANDA PAMWEPO
17. Icinyi “cipserujo co cinyangajo”?
17 Mambo wo kanjikazi na Mambo wo kakusi vakashanda vese pa basa rinosisira maningi. Ivona ‘vakazonghwinisa cipserujo co cinyangajo.’ (Danieli 11:31) “Cipserujo co cinyangajo” ici ndi ONU, Organização das Nações Unidas.
18. Ngenyi Nações Unidas inodanijwa “cipserujo co cinyangajo”?
18 Nações Unidas inodanijwa “cipserujo co cinyangajo” ngokuti iyona inonanga kuti inokwanisa kuita zviro zvingaitwa ngo Umambo hwa Mwari basi, kuviisa runyararo pasi pese. Ciporofita ici, cinonanga kuti cipserujo co cinyangajo ‘cinoparaja’ ngokuti Nações Unidas inozohwisa no kuparaja zviyara zvese zvo manyepo.—Vonanyi pakatahwa kuti: “Majimambo acikazwani pa mukuvo wo kupejisira.”
NGENYI TINODIKANA KUZIVA ZVESE IZVI?
19-20. (a) Ngenyi tinodikana kuziva zvese izvi? (b) Muvhunjo wapi unozodavihwa pa jijo inozotevera?
19 Tinodikana kuziva zvese izvi ngokuti kuvhira mu gore ro 1870 mbhera 1990, ciporofita ca Dhanieri ngo pamusoro pa mambo wo kanjikazi na mambo wo kakusi cakakwanisirisa. Izvi zvinotiita kuti tithembe kuti zviporofita zvimweni zvese zvinozokwanirisika.
20 Mu gore ro 1991, União Soviética aizivi kuvepozve. Waro ndiani mambo wo kanjikazi nyamasi uno? Jijo inotevera inozodavira muvhunjo uwu.
NDUMBO 128 Kucungirira Mbhera Kumagumo
^ ndim. 5 Bhuku ra Dhanieri rino ciporofita ngo pamusoro pa “mambo wo ka njikazi” na “mambo wo kakusi.” Tino cokwadi co kuti ciporofita ici cicandokwanirisika. Tingavisa kudini no cokwadi nazvo? Zve ngenyi tinodikana kuzwisisa zvinobatanijwa pa ciporofita ici?
^ ndim. 5 Ngo ndava yo zvaperari kusananguhwa pa ndima iyi, azvivoneki inga kuti mambo wo Ciroma waizwi Aureliano (wakatonga mukati mo makore 270 mbhera 275 Jesu Aviya) wainga “mambo wo kanjikazi.” Azvivonekizve inga kuti mambo wokaji waizwi Zenobhia (wakatonga mukati mo makore 267 mbhera 272 Jesu Aviya) wakashanda inga “mambo wo kakusi.” Izvi zvinocinja zwisiso yedu yakanangwaya mu cipauko 13 na 14 yo bhuku Fungisisa Uprofita hwaDhanieri!
^ ndim. 8 Vonanyi bhokiso rinoti: “ Utongi wo Nyika Jese wo Anglo-Amerikana mu zviporofita zvo Bhaibheri.”
^ ndim. 9 Kuti muwane masoko mazinji ngo pamusoro po kuumbhwa ko utongi wo Aremanya, vonanyi bhuku rinoti Fungisisa Uprofita hwaDhanieri!, mu cipauko 15, ndima 3 no 4.
^ ndim. 10 Ivona vakaita zviro munjira jakasiyana-siyana kuti utongi wo Aremanya uwe. Inga muezaniso, ivona avazivizve kubesera mambo, vakandhandhanisa masoko akafisika ngo pamusoro po hondo zve vakavangirija mambo kuti abude pa cigaro.
^ ndim. 15 Danieli 11:34 inokhombija kuti Makristu aitongwa ngo umambo wo kanjikazi vaizojizwa vakasujunuka mbhera pakati kuti, pa kuteverehwa ko vaisongana nako. Izvi zvakazoitika União Soviética poyakawa mu gore ro 1991.
