Skip to content

Al lor tablo konteni

“Mo attaché ar to bann rappel”

“Mo attaché ar to bann rappel”

“Tou bann kitsoz ki finn ecrire longtemps, finn ecrire pou nou l’instruction.”—ROMAINS 15:4.

1. Couma Jéhovah donne nou bann rappel, ek kifer nou bizin sa?

 JÉHOVAH donne so bann serviteur bann rappel pou aide zot faire face ar bann pression ki ena dan nou lepok difficile. Nou trouve certain parmi sa bann rappel-la kan nou lire la Bible personnellement, ek kan nou tann bann commentaire ou-soit bann discours dan reunion. La plupart kitsoz ki nou lire ou-soit ki nou tendé, zot pa nouveau pou nou. Surement, nou ti deja konn sa avant. Mais couma nou ena tendance blié, nou bizin touletan ré-rappel bann projet Jéhovah, so bann la-loi ek so bann l’instruction. Nou bizin apprecié bann rappel Bondié. Sa bann rappel-la encourage nou pou nou pa blié bann raison ki’nn pousse nou pou ena enn conduite ki faire Bondié plaisir. C’est pou sa ki enn psalmiste ti chante sa cantik-la pou Jéhovah: “Mo attaché ar to bann rappel.”—Psaume 119:24.

2, 3. (a) Kifer Jéhovah finn garde bann zistoire ki raconte la vie certain dimoune dan la Bible, ziska nou lepok? (b) Ki bann zistoire ki sorti dan la Bible nou pou examiné dan sa lartik-la?

2 Mem si sa faire plusieurs siecle depuis ki finn ecrire la Bible, sa livre-la encore toujours ena mem pouvoir. (Hébreux 4:12) Li raconte nou exactement seki finn arrivé dan la vie bann dimoune ki finn vrai-mem existé. Mem si zordi bann coutume ek bann mentalité finn changé depuis lepok biblik, souvent nou bizin faire face ar mem qualité difficulté ki ti existé dan sa lepok-la. Beaucoup zistoire finn ecrire dan la Bible pou nou profit, ek zot montré nou l’exemple bann dimoune ki ti content Jéhovah ek ki ti servi Li avek fidelité malgré bann difficulté. Ena lezot zistoire ki montré nou ki qualité conduite Bondié detesté. Jéhovah finn faire ecrire zistoire tou sa bann dimoune-la, ki zot bon ou-soit mauvais, pou rappel nou bann leson bien important. L’apotre Paul ti ecrire: “Tou bann kitsoz ki finn ecrire longtemps, finn ecrire pou nou l’instruction, pou ki par nou l’endurance ek par consolation ki nou gagné dan bann l’Écriture, nou ena enn l’espoir.”—Romains 15:4.

3 Anou examine trois zistoire ki sorti dan la Bible: nou pou guette fason ki David ti agir avek Saül, zistoire Ananias ek Sapphira ek zistoire Joseph ek femme Potiphar. Chaque zistoire enseigne nou bann leson bien important.

Fidel envers bann disposition Bondié

4, 5. (a) Ki situation ti existé entre le roi Saül ek David? (b) Couma David ti reagir devant la haine Saül?

4 Le roi Saül ti vinn infidel envers Jéhovah ek li ti nepli digne pou li règne lor So peuple. Alors Jéhovah ti rejette li ek ti dire prophete Samuel al choisir David pou li vinn prochain le roi en Israël. Le peuple ti loué David parski li ti enn bon soldat ki ti ena enn grand capacité. Kan Saül ti tann sa, li ti commence considere David couma enn rival. Plusieurs fois, li ti rod touye David. Mais a chaque fois, David ti reussi sauvé parski Jéhovah ti avek li.—1 Samuel 18:6-12, 25; 19:10, 11.

5 Pendant plusieurs l’année, David ti obligé cachiette pou li vive. Chaque fois ki li ti gagne l’occasion pou touye Saül, so bann camarade ti encourage li pou pa rate sa l’occasion-la. Zot ti dire li ki c’est Jéhovah ki ti pé livré so l’ennemi dan so la-main. Pourtant, David ti refusé, parski li ti fidel envers Jéhovah ek li ti respecté position ki Saül ti ena en tant ki le roi ki Jéhovah finn choisir pou dirige So peuple. Eski c’est pa Jéhovah ki finn installe Saül couma le roi en Israël? Alors, c’est Jéhovah Li-mem ki ti pou tire li kan l’heure ti pou arrivé. David ti comprend ki c’est pa li ki ti pou bizin faire kitsoz kont Saül. Apré ki li’nn faire tou seki li ti kapav pou calmé la haine ki Saül ti ena envers li, li ti tire sa conclusion-la: “Jéhovah Li-mem pou faire kitsoz kont li, soit li pou mort kan so jour pou arrivé, soit li pou al la-guerre ek bannla pou touye li. Mais, devant Jéhovah, mo pa kapav maziné pou mette mo la-main lor kikenn ki Jéhovah finn choisir!”—1 Samuel 24:3-15; 26:7-20.

6. Kifer li important ki nou examine seki ti arrivé entre David ek Saül?

6 Ena enn leson important dan sa zistoire-la. Eski ou finn deja demann ou-mem kifer certain problem developpé dan congregation? Li possible ki enn chrétien pé agir dan enn fason ki pa bon. Kitfois li pa pé faire enn peché grave, mais kan-mem so conduite troublé ou. Ki ou pou faire? Ou kapav decidé pou al koz avek li dan enn bon fason, avek l’intention pou reglé problem-la. Ou pou faire sa surtout dan so l’interet ek parski ou fidel envers Jéhovah. Mais ki ou pou faire si problem-la contigné? Apré ki ou finn faire tou seki ou kapav, surement ou pou prefere laisse tou dan la-main Jéhovah. C’est seki David ti faire.

7. Pareil couma David, couma eski nou bizin reagir si nou pé souffert a cause bann l’injustice ou-soit bann prejugé?

7 Mais li possible aussi ki ou pé souffert a cause l’injustice ki ena dan la societé, ou-soit a cause bann prejugé lor ou religion. Surement ou pa kapav faire nanyin asterla. Kitfois sa situation-la bien difficile pou ou supporté, mais fason ki David ti faire face ar l’injustice enseigne nou enn grand leson. Bann psaume ki li ti ecrire touche nou beaucoup, parski zot montré bann la-priere sincere ki li ti faire pou ki Bondié protege li kont bann l’attak Saül. Mais aussi zot montré fidelité ki David ti ena envers Jéhovah ek so desir pou trouve nom Jéhovah glorifié. (Psaume 18:1-6, 25-27, 30- 32, 48-50; 57:1-11) David ti reste fidel envers Jéhovah mem si Saül ti contigne agir dan enn fason injuste avek li pendant plusieurs l’année. Nou aussi nou bizin reste fidel envers Jéhovah ek envers so l’organisation malgré n’importe ki l’injustice ki nou bizin supporté, ek malgré seki lezot faire. Nou kapav sur ki Jéhovah konn bien seki pé passé.—Psaume 86:2.

8. Couma bann Témoins de Jéhovah dan Mozambique ti reagir kan zot fidelité ti menacé?

8 Dan nou lepok, nou ena l’exemple bann chrétien dan Mozambique ki’nn reste attaché ar Jéhovah malgré bann grand l’epreuve. En 1984, plusieurs fois bann dimoune armé ki ti kont gouvernement, ti vinn attak zot village. Zot ti kokin, zot ti brule bann lakaz ek zot ti touye bann dimoune. Bann vrai chrétien pa ti kapav faire preské nanyin pou defann zot-mem. Enn group militaire ti rod faire bann habitant sa l’endroit-la rente dan zot mouvement, ou-soit ti force zot pou soutenir zot partie dan lezot fason. Mais pou bann Témoins de Jéhovah, sa pa ti en accord avek zot position lor neutralité. Zot ti refuse pou cooperé ek sa ti faire bann membre sa mouvement-la bien en colere. Pendant sa period difficile-la, environ 30 Témoins de Jéhovah ti perdi la vie. Mais mem si zot la-vie ti menacé, zot ti garde zot fidelité. a Pareil couma David, zot ti endure bann l’injustice, mais finalement zot ti gagne la victoire.

Enn rappel ki nou bizin prend compte

9, 10. (a) Ki nou aprann dan certain l’exemple ki sorti dan la Bible? (b) Ki pa ti bon dan seki Ananias ek Sapphira ti faire?

9 La vie certain dimoune ki mentionné dan la Bible rappel nou ki qualité conduite nou bizin rejeté. La Bible koz lor la vie beaucoup dimoune, parmi ena aussi bann serviteur Bondié, ki finn faire le mal ek finn gagne bann mauvais consequence. (1 Corinthiens 10:11) Anou guette l’exemple Ananias ek Sapphira, so femme, ki ti forme partie dan congregation Jérusalem, dan premier siecle.

10 Apré la Pentecôte l’an 33 n.l., bann nouveau disciple ki ti’nn reste Jérusalem pou zot kapav profite compagnie bann zapotre, ti bien bizin l’aide lor plan materiel. Certain membre congregation ti vann zot di-bien pou ki personne pa mank nanyin. (Actes 2:41-45) Ananias ek Sapphira ti vann enn terrain ek zot ti donne bann zapotre zis enn partie l’argent. Mais, zot ti pretann ki zot inn donne tou seki zot ti gagné. Li vrai ki Ananias ek Sapphira ti gagne droit donne seki zot ti envie. Mais zot ti ena bann mauvais mobile ek zot ti malhonnete. Zot ti envie faire enn bon l’impression ek faire croire ki zot ti pé donne plus ki seki zot ti pé donné en realité. Grace a l’esprit saint, l’apotre Pierre ti demaské zot ek ti montré ki en realité zot ti malhonnete ek hypocrite. Apré sa, Jéhovah ti faire zot mort.—Actes 5:1-10.

11, 12. (a) Cite certain rappel ki nou gagné lor l’honneteté. (b) Ki bienfait nou gagné kan nou honnete?

11 Si enn jour nou tenté pou deforme la verité pou ki lezot dimoune ena enn bon l’opinion lor nou, anou rappel seki ti arrive Ananias ek Sapphira, ek pa faire pareil couma zot. Kitfois nou kapav embete bann dimoune, mais nou pa kapav embete Jéhovah. (Hébreux 4:13) Plusieurs fois la Bible encourage nou pou reste honnete envers nou prochain, parski kan Bondié pou tire l’injustice lor la terre, pa pou ena place pou bann menteur. (Proverbes 14:2; Révélation 21:8; 22:15) Fodé pa nou blié kifer Bondié pou faire sa. Parski c’est Satan le Diable ki derriere tou seki fausse.—Jean 8:44.

12 Kan nou touletan honnete dan la vie, sa faire nou gagne beaucoup bienfait. Parmi, nou ena enn bon conscience ek nou satisfait parski lezot dimoune faire nou confiance. Dan beaucoup cas, bann chrétien finn gagne travail ou-soit finn garde zot travail parski zot ti honnete. Mais pli grand bienfait ki nou gagné c’est l’amitié Jéhovah, nou grand Bondié Tout-Puissant.—Psaume 15:1, 2.

Garde-nou pur

13. Ar ki situation Joseph ti bizin faire face, ek couma li ti reagir?

13 Kan Joseph, garson Jacob ti ena 17 an, so bann frere ti vann li couma enn esclave. Apré sa, li ti travail dan lakaz Potiphar, enn officié égyptien ki ti pé travail pou le roi. Madame Potiphar ti interessé ar Joseph, ki ti enn joli garson ek li ti envie gagne bann relation sexuel avek li. Toulé-jour li ti fatigue Joseph ek ti dire li: “Dormi ar moi!” Joseph ti loin ar so famille ek li ti dan enn pays kot personne pa ti konn li. Li ti bien kapav gagne relation sexuel avek sa femme-la sans ki personne koné. Pourtant, kan finalement femme Potiphar ti attrape li, Joseph ti sauvé.—Genèse 37:2, 18-28; 39:1-12.

14, 15. (a) Kifer zistoire Joseph interesse-nou? (b) Kifer enn chrétienne pa regretté ki li’nn prend compte bann rappel Bondié?

14 Joseph ti grandi dan enn famille ki ti ena la crainte pou Bondié. Li ti comprend ki li pa bon ki deux dimoune gagne relation sexuel sans ki zot marié. Li ti dire: “Couma eski mo kapav faire sa mauvais kitsoz-la ek vrai-mem faire peché kont Bondié?” Si li ti tire sa conclusion-la, c’est surement parski li ti konn principe monogamie ki Bondié ti etabli dan jardin Éden, setadir ki enn missié bizin ena enn sel madame ek enn madame, enn sel missié. (Genèse 2:24) Li pou bon ki bann serviteur Jéhovah medite lor fason ki Joseph ti reagir dan sa situation-la. Dan certain pays, bann dimoune considere gagne bann relation sexuel avek n’importe kisannla couma enn kitsoz bien banal. Alors, kan certain jeune refuse commette l’immoralité, zot bann camarade bouffonne zot. Li bien commun ki bann adulte gagne relation sexuel avek enn lot dimoune ki pa zot conjoint. A cause sa, zistoire Joseph li enn bon rappel pou nou lepok zordi. Bondié toujours considere fornication ek l’adultere couma bann peché. (Hébreux 13:4) Beaucoup ki finn commette l’immoralité sexuel, reconette ki ena bann bon raison pou pa faire sa. Parmi bann mauvais consequence ki zot gagné, zot ena sentiment ki zot nepli ena valeur, enn conscience troublé, jalousie, grossesse, ou-soit enn maladie sexuel. Pareil couma la Bible rappel nou, enn dimoune ki commette fornication, “li pé faire enn peché kont so prop lekor.”—1 Corinthiens 5:9-12; 6:18; Proverbes 6:23-29, 32.

15 Stéphanie, b enn Témoin de Jéhovah ki encore celibataire pa regretté ki li’nn prend compte bann rappel Bondié. Dan so travail, enn joli garson finn commence interessé ar li. Mais kan li finn trouvé ki Stéphanie pa ti interessé, garson-la finn doublé so zeffort pou montré so l’interet. Stéphanie dire: “Mo ti bizin faire bann grand zeffort pou reste pur, parski en general enn tifi senti-li flatté kan enn garson prend li compte.” Mais Stéphanie ti rann-li compte ki sa garson-la ti pé zis envie ajoute li lor la liste tou bann tifi avek ki li finn gagne relation. Kan Stéphanie ti senti-li faible ek ki li ti nepli ena la force pou resisté, li ti supplie Jéhovah pou aide li reste fidel. Li ti faire bann recherche dan la Bible ek dan bann publication, ek li ti trouvé ki seki li ti aprann ti couma bann rappel ki ti aide li pou reste lor so garde. Enn parmi sa bann rappel-la ti concerne justement zistoire Joseph ek femme Potiphar. Li tire sa conclusion-la: “Tant ki mo pou contigne rappel ki quantité mo content Jéhovah, jamais sa pa pou vinn dan mo l’esprit pou commette sa mauvais kitsoz-la, ek faire enn peché kont Li.”

Prend compte bann rappel Bondié!

16. Ki profit nou kapav tiré si nou relire la vie bann dimoune ki mentionné dan la Bible ek si nou medite lor la?

16 Si nou faire zeffort pou comprend kifer Jéhovah finn garde certain zistoire dan la Bible pou nou, sa kapav augmente nou reconnaissance pou so bann principe. Ki sa bann zistoire-la enseigne nou? Ki qualité ou-soit ki tendance sa bann personnage biblik-la finn manifesté, ki nou bizin imité ou-soit evité? Avredir, la Bible raconte la vie plusieurs centaine dimoune. Tou dimoune ki content l’enseignement Jéhovah, pou gagne bann bienfait si zot contigne developpe enn desir pou gagne la sagesse ki donne la vie. Bann leson ki nou tiré dan bann l’exemple ki ena dan la Bible forme partie dan sa sagesse-la. La Tour de Garde finn souvent publié bann lartik lor bann personnage biblik, ek nou kapav aprann beaucoup lor zot la-vie. Kifer eski ou pa prend lé-temps pou relire sa bann lartik-la?

17. Ki ou ressenti pou bann rappel Jéhovah, ek kifer?

17 Nou vrai-mem bien reconnaissant pou l’interet ki Jéhovah manifesté envers bann dimoune ki faire zeffort pou faire so volonté! Pareil couma bann zom ek bann femme mentionné dan la Bible, nou aussi nou pa parfait. Seulement, seki la Bible dire lor zot, ena enn grand valeur pou nou. Kan nou prend compte bann rappel Jéhovah, nou kapav evite faire bann grave erreur, ek nou kapav imite bon l’exemple bann dimoune ki’nn faire seki droite. Si nou faire sa, nou pou kapav chante ensam avek ecrivain Psaume 119: “Heureux bann dimoune ki obeir bann rappel [Jéhovah]; zot pé contigne rod Li avek tou zot leker. Mo nâme finn garde to bann rappel, ek mo extra content zot.”—Psaume 119:2, 167.

[Note]

a Guette l’Annuaire des Témoins de Jéhovah 1996, page 160-2.

b Nou finn change sa nom-la.

Couma ou pou reponn?

• Ki nou kapav aprann ar l’attitude ki David ti ena envers Saül?

• Ki nou aprann dan zistoire Ananias ek Sapphira?

• Kifer zistoire Joseph concerne nou encore plus dan nou lepok?

[Question pou l’étude]

[Zimage, page 18]

Kifer David ti refuse pou faire touye Saül?

[Zimage, page 19]

Ki nou aprann dan zistoire Ananias ek Sapphira?

[Zimage, page 20]

Ki ti pousse Joseph pou rejette proposition pou commette l’immoralité?