9. VELJAČE 2016.
JUŽNA KOREJA
UN-ov Odbor za ljudska prava traži da Južna Koreja prizna prigovor savjesti
Dana 3. studenoga 2015, nakon detaljnog razmatranja izvještaja koji govori o odnosu Južne Koreje prema ljudskim pravima, UN-ov Odbor za ljudska prava donio je zaključna zapažanja o stanju u toj zemlji. Odbor je priznao pozitivne korake koje je Južna Koreja poduzela u pravcu poštivanja ljudskih prava, ali je utvrdio da još uvijek nije provela u djelo odluke Odbora o tome da je prigovor savjesti opravdani razlog za odbijanje služenja vojnog roka.
Sloboda savjesti i vjeroispovijedi
Iako je prigovor savjesti na služenje vojnog roka u cijelom svijetu priznat kao temeljno ljudsko pravo, Južna Koreja i dalje kažnjava one koji zbog svoje savjesti odbijaju služiti vojsku. Od 1950. južnokorejski sudovi osudili su više od 18 000 Jehovinih svjedoka na gotovo 36 000 godina zatvora.
U izvještaju UN-ovog Odbora za ljudska prava navodi se da južnokorejske vlasti trebaju napraviti sljedeće:
Smjesta iz zatvora pustiti sve osobe koje su uložile prigovor savjesti na služenje vojnog roka.
Izbrisati sve osobe koje su uložile prigovor savjesti iz evidencije osuđivanih, dati im adekvatnu kompenzaciju za nanesenu štetu te se pobrinuti da njihovi osobni podaci ne procure u javnost.
Zakonski priznati pravo na ulaganje prigovora savjesti i osobama koje ulažu taj prigovor osigurati mogućnost obavljanja civilne službe.
Južna Koreja dužna je poštivati Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
Od 2006. UN-ov Odbor za ljudska prava donio je pet gledišta kojima je osudio vladu Južne Koreje zato što nije usvojila zakone kojima bi zaštitila pravo na prigovor savjesti i zato što kažnjava osobe koje ulažu prigovor savjesti na služenje vojnog roka. * Posljednji izvještaj Odbora još jednom poziva južnokorejske vlasti da “formiraju pravne mehanizme i usvoje postupke koji će omogućiti potpuno provođenje gledišta Odbora”, što uključuje i potpunu implementaciju već donesenih gledišta Odbora.
Nakon objavljivanja tog izvještaja Seong-ho Lee, predsjedatelj Državnog povjerenstva za poštivanje ljudskih prava, priznao je da je njegova zemlja prekršila ljudska prava o kojima se govori u izvještaju. U izjavi kojom je južnokorejsku vladu potaknuo na provođenje preporuka Odbora gospodin Lee zaključio je sljedeće: “Vlada je dužna u potpunosti poštovati Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.”
Budući da je Južna Koreja potpisnica tog ugovora, dužna je štititi prava zajamčena Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. UN-ov Odbor za ljudska prava, koji nadgleda primjenu tog pakta i priznaje pravo na prigovor savjesti, zaključio je da će Južna Koreja početi poštovati odredbe tog pakta tek kad počne provoditi gledišta i preporuke Odbora.
Posljednji izvještaj UN-ovog Odbora za ljudska prava još je jedan snažan apel međunarodne zajednice koja negoduje zbog postupaka južnokorejskih vlasti prema osobama koje ulažu prigovor savjesti. Mnogi u Južnoj Koreji i drugdje sa zanimanjem čekaju reakciju vlasti i pitaju se hoće li Južna Koreja početi izvršavati obveze koje je preuzela.
^ odl. 10 UN-ov Odbor za ljudska prava donosi gledišta kad procjenjuje je li neka država prekršila prava zajamčena Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. U pet gledišta Odbora utvrđeno je da je Južna Koreja prekršila 18. članak tog pakta, koji jamči “slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi”. To su gledišta: Br. 1321-1322/2004, Yeo-bum Yoon i Myung-jin Choi protiv Republike Koreje, 3. studenoga 2006; Br. 1593-1603/2007, Eu-min Jung i drugi protiv Republike Koreje, 23. ožujka 2010; Br. 1642-1741/2007, Min-kyu Jeong i drugi protiv Republike Koreje, 24. ožujka 2011; Br. 1786/2008, Jong-nam Kim i drugi protiv Republike Koreje, 25. listopada 2012; Br. 2179/2012, Young-kwan Kim i drugi protiv Republike Koreje, 15. listopada 2014.