Idi na sadržaj

9. VELJAČE 2016.
JUŽNA KOREJA

UN-ov Odbor za ljudska prava traži da Južna Koreja prizna prigovor savjesti

UN-ov Odbor za ljudska prava traži da Južna Koreja prizna prigovor savjesti

Dana 3. studenoga 2015, nakon detaljnog razmatranja izvještaja koji govori o odnosu Južne Koreje prema ljudskim pravima, UN-ov Odbor za ljudska prava donio je zaključna zapažanja o stanju u toj zemlji. Odbor je priznao pozitivne korake koje je Južna Koreja poduzela u pravcu poštivanja ljudskih prava, ali je utvrdio da još uvijek nije provela u djelo odluke Odbora o tome da je prigovor savjesti opravdani razlog za odbijanje služenja vojnog roka.

Sloboda savjesti i vjeroispovijedi

Iako je prigovor savjesti na služenje vojnog roka u cijelom svijetu priznat kao temeljno ljudsko pravo, Južna Koreja i dalje kažnjava one koji zbog svoje savjesti odbijaju služiti vojsku. Od 1950. južnokorejski sudovi osudili su više od 18 000 Jehovinih svjedoka na gotovo 36 000 godina zatvora.

U izvještaju UN-ovog Odbora za ljudska prava navodi se da južnokorejske vlasti trebaju napraviti sljedeće:

  • Smjesta iz zatvora pustiti sve osobe koje su uložile prigovor savjesti na služenje vojnog roka.

  • Izbrisati sve osobe koje su uložile prigovor savjesti iz evidencije osuđivanih, dati im adekvatnu kompenzaciju za nanesenu štetu te se pobrinuti da njihovi osobni podaci ne procure u javnost.

  • Zakonski priznati pravo na ulaganje prigovora savjesti i osobama koje ulažu taj prigovor osigurati mogućnost obavljanja civilne službe.

Južna Koreja dužna je poštivati Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima

Od 2006. UN-ov Odbor za ljudska prava donio je pet gledišta kojima je osudio vladu Južne Koreje zato što nije usvojila zakone kojima bi zaštitila pravo na prigovor savjesti i zato što kažnjava osobe koje ulažu prigovor savjesti na služenje vojnog roka. * Posljednji izvještaj Odbora još jednom poziva južnokorejske vlasti da “formiraju pravne mehanizme i usvoje postupke koji će omogućiti potpuno provođenje gledišta Odbora”, što uključuje i potpunu implementaciju već donesenih gledišta Odbora.

Nakon objavljivanja tog izvještaja Seong-ho Lee, predsjedatelj Državnog povjerenstva za poštivanje ljudskih prava, priznao je da je njegova zemlja prekršila ljudska prava o kojima se govori u izvještaju. U izjavi kojom je južnokorejsku vladu potaknuo na provođenje preporuka Odbora gospodin Lee zaključio je sljedeće: “Vlada je dužna u potpunosti poštovati Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.”

Budući da je Južna Koreja potpisnica tog ugovora, dužna je štititi prava zajamčena Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. UN-ov Odbor za ljudska prava, koji nadgleda primjenu tog pakta i priznaje pravo na prigovor savjesti, zaključio je da će Južna Koreja početi poštovati odredbe tog pakta tek kad počne provoditi gledišta i preporuke Odbora.

Posljednji izvještaj UN-ovog Odbora za ljudska prava još je jedan snažan apel međunarodne zajednice koja negoduje zbog postupaka južnokorejskih vlasti prema osobama koje ulažu prigovor savjesti. Mnogi u Južnoj Koreji i drugdje sa zanimanjem čekaju reakciju vlasti i pitaju se hoće li Južna Koreja početi izvršavati obveze koje je preuzela.

^ odl. 10 UN-ov Odbor za ljudska prava donosi gledišta kad procjenjuje je li neka država prekršila prava zajamčena Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. U pet gledišta Odbora utvrđeno je da je Južna Koreja prekršila 18. članak tog pakta, koji jamči “slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi”. To su gledišta: Br. 1321-1322/2004, Yeo-bum Yoon i Myung-jin Choi protiv Republike Koreje, 3. studenoga 2006; Br. 1593-1603/2007, Eu-min Jung i drugi protiv Republike Koreje, 23. ožujka 2010; Br. 1642-1741/2007, Min-kyu Jeong i drugi protiv Republike Koreje, 24. ožujka 2011; Br. 1786/2008, Jong-nam Kim i drugi protiv Republike Koreje, 25. listopada 2012; Br. 2179/2012, Young-kwan Kim i drugi protiv Republike Koreje, 15. listopada 2014.