1–3. (a) Što će se dogoditi kad plane Jehovin gnjev? (Vidi ilustraciju na početku poglavlja.) (b) Što ćemo razmatrati u ovom poglavlju?

MUŠKARCI, žene i djeca stoje jedni uz druge i pjevaju teokratsku pjesmu. Nakon toga jedan se starješina usrdno moli Jehovi za zaštitu. Braća i sestre uvjereni su da će se Jehova brinuti za njih, ali svejedno im treba utjeha i ohrabrenje. Izvana dopiru zaglušujući zvukovi borbe koja se vodi na ulicama. Započeo je Harmagedon! (Otkr. 16:14, 16).

² Tijekom Harmagedona Jehova neće svoju presudu izvršiti hladnokrvno, bez ikakvih osjećaja, nego u velikom gnjevu. (Pročitaj Ezekijela 38:18.) Svoj usplamtjeli gnjev neće usmjeriti protiv jedne vojne sile ili jednog naroda, nego protiv nebrojenih pojedinaca diljem svijeta. Da, Jehova će u taj dan pobiti ljude “od jednog kraja zemlje do drugoga” (Jer. 25:29, 33, bilješka).

³ Što će navesti Jehovu, Boga koji je “milosrdan i samilostan, strpljiv, pun vjerne ljubavi”, da se toliko razgnjevi? (Izl. 34:6; 1. Ivan. 4:16). Odgovor na to pitanje može nas jako  utješiti, uliti nam hrabrost i potaknuti nas da gorljivo propovijedamo.

4, 5. Po čemu se Božji gnjev razlikuje od gnjeva nesavršenih ljudi?

⁴ Prije svega, trebamo imati na umu da postoji velika razlika između Jehovinog gnjeva i gnjeva nesavršenih ljudi. Kad se čovjek razbjesni, često se dogodi da izgubi kontrolu nad sobom i to obično ne završi dobro. Tako se, naprimjer, prvi Adamov sin Kajin “silno razljutio” jer je Jehova njegovu žrtvu odbacio, a Abelovu prihvatio. Do čega je to dovelo? Kajin je ubio svog pravednog brata (Post. 4:3–8; Hebr. 11:4). Prisjetimo se i Davida, za kojega se u Bibliji kaže da je bio Jehovi po volji (Djela 13:22). No čak je i taj dobar čovjek zamalo počinio strašan zločin kad je čuo da je bogati zemljoposjednik Nabal izvrijeđao njega i njegove ljude. David i njegovi vojnici žestoko su se razgnjevili i pripasali mačeve s namjerom da ubiju ne samo nezahvalnog Nabala nego i sve muškarce u njegovom domu. Nasreću, Nabalova žena Abigajila uspjela je uvjeriti Davida i njegove ljude da odustanu od osvete (1. Sam. 25:9–14, 32, 33). Jehova je doista s razlogom nadahnuo Jakova da napiše: “Čovjekova ljutnja ne vodi do pravednosti kakvu Bog zahtijeva” (Jak. 1:20).

⁵ Za razliku od ljudi, Jehova uvijek kontrolira svoj gnjev i uvijek je jasno zašto se razgnjevio. On postupa pravedno čak i kad je silno gnjevan. Kad god je izvršavao svoju presudu, nikada nije pogubio “pravednike zajedno sa zlima” (Post. 18:22–25). Osim toga, Jehova se gnjevi samo iz opravdanih razloga. U nastavku ćemo razmotriti dva takva razloga i vidjet ćemo što to znači za nas.

6. Kako Jehova reagira kad se sramoti njegovo ime?

⁶ Razlog: Sramoti se Jehovino ime. Oni koji tvrde da zastupaju Jehovu, a čine zlo, prikazuju ga u lošem svjetlu. Jehova se s pravom gnjevi na takve ljude (Ezek. 36:23). Kao što smo vidjeli u prethodnim poglavljima ove knjige, izraelski narod nanio je veliku sramotu Jehovinom imenu. Zato ne čudi što su njihovi stavovi i postupci izazvali Jehovin gnjev. No on nikad ne gubi kontrolu nad sobom. Stoga je kaznio svoj narod samo onoliko koliko je bilo potrebno, ne više od toga (Jer. 30:11). A kad je kazna ispunila svoju svrhu, Jehova se prestao ljutiti i više nije bio ogorčen na njih (Psal. 103:9).

7, 8. Što učimo iz načina na koji se Jehova ophodio s Izraelom?

⁷ Pouke: Trebamo se ozbiljno zamisliti nad tim kako se Jehova ophodio s drevnim Izraelcima. I mi poput njih imamo čast nositi Jehovino ime. Mi smo Jehovini svjedoci (Iza.  43:10). Naše riječi i postupci izravno utječu na to kako ljudi gledaju na Boga kojem služimo. Mi nipošto ne želimo namjerno činiti zlo i sramotiti Jehovino ime. Takvo licemjerno ponašanje sigurno bi izazvalo Jehovin gnjev i on bi, prije ili kasnije, poduzeo sve što je potrebno da zaštiti svoj dobar glas (Hebr. 3:13, 15; 2. Petr. 2:1, 2).

⁸ Kao što smo vidjeli, Jehova se može žestoko razgnjeviti. Treba li nas to spriječiti da mu se približimo? Nipošto! Mi znamo da je Jehova strpljiv i da rado oprašta (Iza. 55:7; Rim. 2:4). No isto tako znamo da ga osjećaji ne mogu zaslijepiti i da nije previše popustljiv. Ustvari, mi osjećamo zdrav strah pred njim jer znamo da će se razgnjeviti na one koji uporno čine grijeh i da im neće dopustiti da ostanu dio njegovog naroda (1. Kor. 5:11–13). Jehova nam je jasno rekao što ga ljuti, a na nama je da se klonimo stavova i postupaka koji izazivaju njegov gnjev (Ivan 3:36; Rim. 1:26–32; Jak. 4:8).

9, 10. Kako Jehova reagira kad je njegov vjerni narod u opasnosti? Navedi primjere.

⁹ Razlog: Jehovinom vjernom narodu prijeti opasnost. Jehovin gnjev plane kad neprijatelji napadnu njegove vjerne sluge koji traže njegovu zaštitu. Naprimjer, nakon što su Izraelci otišli iz Egipta, faraon i njegova moćna vojska krenuli su u potjeru za tim naizgled bespomoćnim narodom koji se na obali Crvenog mora našao u stupici. No kad su ti moćni ratnici pojurili za Izraelcima preko suhog morskog dna, Jehova je zbacio kotače s njihovih bojnih kola i pobacao u more cijelu egipatsku vojsku. “Nijedan Egipćanin nije preživio” (Izl. 14:25–28). Zašto je Jehova iskalio svoj gnjev na Egipćanima? Zbog vjerne ljubavi koju je osjećao prema svom narodu. (Pročitaj Izlazak 15:9–13.)

¹⁰ Slično tome Jehova je iz ljubavi prema svom narodu poduzeo odlučne korake u danima kralja Ezekije. Na Jeruzalem je došla asirska vojska, najmoćnija i najokrutnija vojna sila tog vremena. Jehovinim vjernim slugama prijetila je opsada zbog koje bi stanovnici umirali u teškim mukama (2. Kralj. 18:27). Kako je Jehova reagirao? Poslao je jednog anđela, koji je pobio 185 000 neprijateljskih vojnika u jednoj jedinoj noći! (2. Kralj. 19:34, 35). Zamisli kako je sljedećeg jutra izgledao asirski tabor: Koplja, štitovi i mačevi ležali su netaknuti. Nije se čuo zvuk trube ni glas zapovjednika. Šatori su stajali nepomično. Sablasna tišina nadvila se nad tabor prekriven leševima.

11. Koji se osjećaji javljaju u nama kad čitamo kako Jehova reagira kad netko napadne njegov narod?

¹¹ Pouke: Ti primjeri pokazuju kako Jehova reagira kad neprijatelji zaprijete njegovom narodu. Ujedno pružaju snažno  upozorenje našim neprijateljima jer “strašno je upasti u ruke živog Boga” (Hebr. 10:31). A nama ti isti primjeri pružaju utjehu i ulijevaju hrabrost. Tješi nas spoznaja da naš glavni neprijatelj, Sotona, neće uspjeti u svom naumu. Uskoro će isteći i ono “malo vremena” što mu je preostalo (Otkr. 12:12). A dotad ćemo hrabro služiti Jehovi, uvjereni da nas nijedan čovjek, organizacija ni vlast ne mogu spriječiti da vršimo njegovu volju. (Pročitaj Psalam 118:6–9.) Apostol Pavao izrazio je to uvjerenje sljedećim nadahnutim riječima: “Ako je Bog uz nas, tko će biti protiv nas?” (Rim. 8:31).

12. Što će Jehovu navesti da se razgnjevi tijekom velike nevolje?

¹² U predstojećoj velikoj nevolji Jehova će nas zaštititi, baš kao što je zaštitio Izraelce kad su ih kod Crvenog mora okružili Egipćani i Židove u Jeruzalemu kad su ih opkolili Asirci. Kad nas naši neprijatelji pokušaju uništiti, Jehova će se zbog duboke ljubavi koju osjeća prema nama žestoko razgnjeviti na njih. Oni koji budu toliko bezumni da nas napadnu, zapravo  će dirnuti zjenicu Jehovinog oka! On će reagirati brzo i odlučno (Zah. 2:8, 9). To će dovesti do najvećeg krvoprolića u ljudskoj povijesti. No Božji neprijatelji ne bi se trebali iznenaditi kad Jehova na njima iskali svoj gnjev. Zašto?

13. Na što je Jehova upozoravao?

¹³ Jehova je strpljiv i nebrojeno je puta upozoravao da će uništiti one koji mu se protive i koji ugrožavaju njegov narod (Izl. 34:6, 7). On je preko proroka kao što su Jeremija, Ezekijel, Danijel i Isus Krist te preko apostola Petra, Pavla i Ivana upozoravao da predstoji velika odlučujuća bitka. (Vidi okvir “Jehova upozorava da predstoji velika bitka”.)

14, 15. Što sve Jehova čini i zašto?

¹⁴ Jehova je ta upozorenja dao zapisati u svojoj Riječi. Osim toga, pobrinuo se da Biblija bude najprevođenija i najraširenija knjiga u ljudskoj povijesti. On širom svijeta ima cijelu vojsku dobrovoljaca koja pomaže ljudima da se pomire  s njim i upozorava ih na predstojeći “veliki Jehovin dan” (Sef. 1:14; Psal. 2:10–12; 110:3). Potaknuo je svoje sluge da prevode biblijske publikacije na stotine jezika. Pored toga, oni svake godine provode stotine milijuna sati razgovarajući s ljudima o obećanjima i upozorenjima zapisanima u njegovoj Riječi.

¹⁵ Jehova sve to čini “jer ne želi da itko pogine, nego da svi dođu do pokajanja” (2. Petr. 3:9). Velika je čast što možemo zastupati našeg strpljivog Boga punog ljubavi i što možemo dati svoj mali doprinos objavljivanju njegove poruke. No uskoro će biti prekasno za one koji ne obraćaju pažnju Božjim upozorenjima.

16, 17. Kako Jehova zna kad će se dogoditi napad na njegov narod? Objasni.

¹⁶ Jehova je odredio dan za završnu bitku. On već zna kada će se dogoditi napad na njegov narod (Mat. 24:36). Kako Jehova zna kada će njegovi neprijatelji krenuti u napad?

 ¹⁷ Kao što smo vidjeli u 17. poglavlju ove knjige, Jehova će Gogu staviti “kuke u čeljusti” (Ezek. 38:4). Dakle, Jehova će povesti narode u odlučujuću bitku. No to ne znači da će on započeti tu bitku niti da će svojim neprijateljima oduzeti slobodnu volju. Umjesto toga, to znači da Jehova vidi što im je u srcu i da zna kako će oni reagirati u određenim okolnostima (Psal. 94:11; Iza. 46:9, 10; Jer. 17:10).

18. Zašto će se ljudi dovesti u situaciju da se bore protiv Svemogućeg Boga?

¹⁸ Dakle, vidjeli smo da Jehova neće započeti sukob niti će prisiliti svoje neprijatelje da krenu u rat. Pa zašto će se onda obični smrtnici dovesti u situaciju da se bore protiv samog Svemogućeg Boga? Moguće je da će u tom trenutku biti uvjereni da Bog ne postoji ili da se jednostavno ne želi miješati u zbivanja na Zemlji. Možda će tako razmišljati zato što će netom prije toga uništiti sve krive religije na Zemlji. Možda će zaključiti da bi Bog, ako postoji, sigurno zaštitio te religije koje su tvrdile da ga zastupaju. Oni neće biti svjesni da im je zapravo Bog “u srce stavio misao” da  iskorijene religije koje su toliko sramotile njegovo ime (Otkr. 17:16, 17).

19. Što bi se moglo dogoditi nakon uništenja krive religije?

¹⁹ U jednom trenutku nakon uništenja krive religije Jehova će vjerojatno zapovjediti svojim slugama da objavljuju oštru osudu, koja je u Otkrivenju uspoređena s velikom tučom teškom preko 20 kilograma (Otkr. 16:21, bilješka). Možda ćemo objavljivati da uskoro predstoji kraj političkom i ekonomskom sustavu. Ta će objava toliko mučiti ljude da će huliti na Boga. Vjerojatno će upravo ona navesti narode da započnu sveopći napad na Božje sluge kako bi nas ušutkali jednom zauvijek. Mislit će da smo laka meta, da smo potpuno bespomoćni. To će biti kobna greška!

20, 21. Tko je Gog i što će se dogoditi s njim?

²⁰ U 17. poglavlju ove knjige saznali smo da se naziv “Gog iz zemlje Magoga” odnosi na savez svih naroda koji će se udružiti kako bi nas napali (Ezek. 38:2). No jedinstvo tog saveza visjet će o koncu. Premda će se činiti da narodi surađuju, njihov savez ugrožavat će isti problemi koji ih i danas razjedinjuju – suparništvo, ponos i sukob nacionalnih interesa. Stoga Jehovi neće biti teško okrenuti ih jedne protiv drugih, tako da će svatko “podignuti mač na svog brata” (Ezek. 38:21). No to ne znači da će narodi uništiti sami sebe.

²¹ Prije nego što budu uništeni, naši će neprijatelji vidjeti “znak Sina Čovječjeg” – Jehova i Isus vjerojatno će pokazati svoju moć na neki nadnaravan način (Mat. 24:30). Ono što budu vidjeli ispunit će ih neopisivom tjeskobom. Kao što je Isus prorekao, “ljudi će gubiti svijest od straha i očekivanja onoga što će zadesiti svijet” (Luka 21:25–27). Bit će užasnuti kad shvate da je napad na Jehovin narod bio strašna greška. Upoznat će našeg Stvoritelja u ulozi ratnika – saznat će tko je Jehova nad vojskama (Psal. 46:6–11; Ezek. 38:23). Jehova će zasigurno koristiti nebeske vojske i prirodne sile kako bi uništio svoje neprijatelje, a istovremeno zaštitio svoje vjerne sluge. (Pročitaj 2. Petrovu 2:9.)

22, 23. Tko će štititi Božji narod i kako će se vjerojatno pritom osjećati?

²² Nema sumnje, Isus jedva čeka da krene u napad na Božje neprijatelje i da zaštiti one koji vole njegovog Oca i vjerno mu služe. Razmisli malo i o tome kako će se tada osjećati pomazanici. U nekom trenutku prije početka Harmagedona pomazanici koji tada još uvijek budu na Zemlji dobit će svoju nebesku nagradu. Tako će svih 144 000 pomazanika krenuti u bitku zajedno s Isusom (Otkr. 17:12–14). Mnogi pomazanici  sigurno su se jako zbližili s pripadnicima drugih ovaca dok su s njima surađivali tijekom posljednjih dana. U Harmagedonu će pomazanici dobiti ovlasti i moć da brane sve one koji su ih tako vjerno podupirali i bili uz njih u njihovim kušnjama (Mat. 25:31–40).

²³ I anđeli će biti dio Isusove nebeske vojske (2. Sol. 1:7; Otkr. 19:14). Oni su već pomogli Isusu da Sotonu i demone zbaci s neba (Otkr. 12:7–9). Osim toga, anđeli sudjeluju u sakupljanju svih ljudi koji žele štovati Jehovu (Otkr. 14:6, 7). Stoga je posve razumljivo što će Jehova ovlastiti anđele da štite njegove vjerne sluge. A što je najvažnije, svi pripadnici Jehovine vojske imat će čast proslaviti i opravdati njegovo ime. Kako će to učiniti? Tako što će uništiti Jehovine neprijatelje (Mat. 6:9, 10).

24. Kako će reagirati veliko mnoštvo drugih ovaca?

²⁴ Imaju li Jehovine ovce razloga za strah kad će na njihovoj strani biti moćna vojska koja jedva čeka izvršiti Jehovinu volju? Niti najmanje! Kad se sve to počne zbivati, veliko mnoštvo postupit će u skladu s riječima: “Uspravite se i podignite glave jer se približava vaše izbavljenje” (Luka 21:28). Stoga je vrlo važno da prije dolaska Jehovinog dana pomognemo što većem broju ljudi da upozna našeg milosrdnog Oca koji nas želi zaštititi. (Pročitaj Sefaniju 2:2, 3.)

25. O čemu će biti riječi u sljedećem poglavlju?

²⁵ Ratovi koje vode ljudi ostavljaju za sobom kaos i bijedu. Za razliku od toga, nakon Harmagedona posvuda će vladati red, mir i sreća. Kako će svijet izgledati kad se stiša Jehovin gnjev, kad se mačevi vrate u korice i kad utihnu posljednji zvuci velike bitke? U sljedećem poglavlju govorit ćemo o divnoj budućnosti koja nas očekuje.