Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Sedamnaesto poglavlje

“Pade Babilon”!

“Pade Babilon”!

Izaija 21:1-17

1, 2. (a) Što je glavna tema Biblije, no koja se važna popratna tema pojavljuje u Izaiji? (b) Kako se u Bibliji postepeno razvija tema o padu Babilona?

BIBLIJA se može usporediti s jednim opsežnim glazbenim djelom koje ima jednu glavnu temu i više sporednih, koje su uvrštene u djelo da bi osnažile osebujnost cjeline. Slično tome, Biblija ima glavnu temu — opravdanje Jehovine suverenosti posredstvom vladavine Mesijanskog Kraljevstva. No sadrži i druge važne teme koje se ponavljaju. Jedna od njih je pad Babilona.

2 S tom se temom upoznajemo u 13. i 14. poglavlju Izaije. Ona se ponovno javlja u 21, a zatim i u 44. i 45. poglavlju. Jedno stoljeće kasnije Jeremija podrobnije razrađuje istu tu temu, dok je knjiga Otkrivenje privodi zadivljujućem kraju (Jeremija 51:60-64; Otkrivenje 18:1–19:4). Ova važna popratna tema Božje Riječi trebala bi zanimati svakoga tko proučavanje Biblije shvaća ozbiljno. Dvadeset prvo poglavlje Izaije pomaže nam u tom pogledu, jer otkriva zadivljujuće pojedinosti o prorečenom padu ove velike svjetske sile. Kasnije ćemo vidjeti da 21. poglavlje Izaije ističe još jednu važnu biblijsku temu — temu koja nam pomaže uvidjeti koliko smo kao kršćani budni u današnje vrijeme.

“Ljuta vizija”

3. Zašto je Babilon nazvan ‘pustinjom na moru’, i što taj naziv nagovještava o njegovoj budućnosti?

3 Dvadeset prvo poglavlje Izaije započinje u zloslutnom tonu: “Breme pustinji na moru. Kao vihori koji prolaze na jug[u], tako će doći iz pustinje, iz zemlje strašne” (Izaija 21:1). Babilon obuhvaća obje obale rijeke Eufrata, a njegova istočna polovica nalazi se u području između dviju velikih rijeka, Eufrata i Tigrisa. Nalazi se na priličnoj udaljenosti od mora. Zašto je onda nazvan ‘pustinjom na moru’? Zato što je područje Babilona obično svake godine bilo poplavljeno, te bi se stvorilo ogromno močvarno ‘more’. No Babilonci su, izgradivši složeni sustav nasipa, brana i kanala, ovu vodenu pustoš doveli pod kontrolu. Tu vodu domišljato koriste kao dio obrambenog sustava grada. Pa ipak, nikakva ljudska nastojanja neće spasiti Babilon od božanske osude. Pustoš je bio — i opet će biti. Teška mu se nevolja sprema, poput žestokih oluja koje se znaju sručiti na Izrael, dolazeći iz zastrašujuće pustoši na jugu. (Usporedi Zahariju 9:14.)

4. Kako se u viziji iz Otkrivenja “Babilon Veliki” povezuje s “vodama” i ‘pustoši’, i što predstavljaju “vode”?

4 Kao što smo već saznali u 14. poglavlju ove knjige, postoji suvremeni pandan drevnog Babilona — “Babilon Veliki”, svjetsko carstvo krive religije. U Otkrivenju se Babilon Veliki također povezuje s ‘pustoši’ i “vodama”. Apostol Ivan je odnesen u pustoš da bi vidio Babilon Veliki. Rečeno mu je da Babilon Veliki “sjedi na mnogim vodama”, koje predočavaju “narode i mnoštva i nacije i jezike” (Otkrivenje 17:1-3, 5, 15). Podrška većine oduvijek je bila ključ preživljavanja krive religije, no te je “vode” neće zaštititi kada dođe kraj. Poput svog drevnog pandana, Babilon Veliki na koncu će ostati prazan, zapušten i pust.

5. Na koji način Babilon stječe reputaciju kao “izdajica” i “pustošnik”?

5 U Izaijino vrijeme Babilon još uvijek nije dominantna svjetska sila, no Jehova već predviđa da će Babilon, kad dođe njegovo vrijeme, zloupotrebljavati svoju moć. Izaija nastavlja: “Ljuta vizija javi mi se. Nevjernik nevjeru čini [“izdajica izdaje”, “Gru”], pustošnik pustoši” (Izaija 21:2a). Babilon će doista pustošiti zemlje koje osvoji i izdajnički postupati s njima, uključujući i Judu. Babilonci će razoriti Jeruzalem, opljačkati njegov hram, a stanovnike odvesti kao zarobljenike u Babilon. Tamo će izdajnički postupati s ovim bespomoćnim zarobljenicima, ismijavat će ih zbog njihove vjere i neće im pružiti nikakav temelj za nadu da će se vratiti u svoju domovinu (2. Dnevnika 36:17-21; Psalam 137:1-4).

6. (a) Čije će uzdisanje Jehova okončati? (b) Koje će zemlje prema proročanstvu napasti Babilon, i kako se to ispunjava?

6 Da, Babilon potpuno zaslužuje ovu ‘ljutu viziju’, koja će mu donijeti ljuta, odnosno teška, vremena. Izaija nastavlja: “Hodi, Elame; opkoli, Medijo! svemu uzdisanju učiniću kraj” (Izaija 21:2b). Oni koji su trpjeli ugnjetavanje ovog izdajničkog carstva osjetit će olakšanje. Njihovom će uzdisanju konačno doći kraj! (Psalam 79:11, 12). Tko će donijeti to olakšanje? Izaija spominje imena dviju zemalja koje će napasti Babilon: Elam i Mediju. Dva stoljeća kasnije, 539. pr. n. e., Kir Perzijanac povest će udružene snage Perzijanaca i Medijaca u napad na Babilon. Što se tiče Elama, perzijski će vladari posjedovati barem jedan dio te zemlje prije 539. pr. n. e. * Stoga će se među perzijskom vojskom nalaziti i Elamci.

7. Kako vizija djeluje na Izaiju, i što to znači?

7 Zapazi što kaže Izaija, opisujući kako ova vizija djeluje na njega: “Zato bedra moja probadaju grčevi; bolovi me spopadaju k’o trudovi porodilju; od smućenosti ogluših, od straha obnevidjeh. Srce mi dršće, groza me obuze, sumrak za kojim čeznuh postade mi užas” (Izaija 21:3, 4, “St”). Prorok, čini se, voli doba sumraka, ugodno vrijeme kada se čovjek može u miru baviti svojim mislima. No sada je suton izgubio svoju čar, jer donosi samo strah, bol i drhtanje. Izaija osjeća grčeve koji su nalik trudovima žene koja rađa i srce mu “dršće”. Jedan izučavatelj ovu formulaciju prevodi kao “srce mi divlje lupa”, napominjući kako taj izraz ukazuje na “grozničavo i nepravilno pulsiranje”. Čemu takva tjeskobnost? Po svemu sudeći, Izaijini osjećaji imaju proročansko značenje. U noći s 5. na 6. listopada 539. pr. n. e. Babilonci će osjetiti sličnu prestravljenost.

8. Što čine Babilonci, kao što je prorečeno, unatoč tome što se izvan zidina nalaze njihovi neprijatelji?

8 Dok se te kobne noći spušta mrak, Babilonci i ne pomišljaju na strah. Izaija oko dva stoljeća unaprijed predviđa: “Postavi sto, stražar neka straži [“neka se rasporede mjesta za sjedenje”, “NS”]; jedi, pij” (Izaija 21:5a). Da, oholi kralj Baltazar priređuje gozbu. Raspoređuju se mjesta za tisuću njegovih velikaša te za njegove mnoge žene i konkubine (Danijel 5:1, 2). Sudionici ove razuzdane gozbe znaju da se izvan zidina nalazi vojska, no uvjereni su da je njihov grad neosvojiv. Zbog njegovih masivnih zidina i dubokog obrambenog opkopa čini se da ga je nemoguće osvojiti; a i nezamislivo je s obzirom na njegove mnoge bogove. Zato neka se ‘jede i pije’! Baltazar se opija, a vjerojatno nije jedini. Visoki službenici također su se opili, sudeći po tome što ih treba buditi, kao što je vidljivo iz narednih Izaijinih proročanskih riječi.

9. Zašto je potrebno ‘pomazati štit’?

9 “Ustajte, knezovi, mažite [“pomažite”, “NS”] štit” (Izaija 21:5b, “St”). Odjednom, zabava se prekida. Knezovi se moraju razbuditi! Na scenu je pozvan ostarjeli prorok Danijel i on vidi kako Jehova kod babilonskog kralja Baltazara izaziva prestravljenost sličnu onoj koju je opisao Izaija. Među kraljevim velikašima zavladala je pometnja dok udružene snage Medijaca, Perzijanaca i Elamaca probijaju obranu grada. Babilon ubrzo pada! No što znači to da treba ‘pomazati štit’? U Bibliji se ponekad kralja nekog naroda naziva njegovim štitom, budući da je branitelj i zaštitnik zemlje * (Psalam 89:19, St [18, Da]). Stoga ovaj redak u Izaiji vjerojatno proriče da će biti potreban novi kralj. Zašto? Zato što je Baltazar “istu noć” ubijen. Zbog toga je potrebno ‘pomazati štit’, odnosno postaviti novog kralja (Danijel 5:1-9, 30).

10. Kakvu utjehu mogu obožavatelji Jehove pronaći u ispunjenju Izaijinog proročanstva o izdajniku?

10 Ovaj izvještaj pruža utjehu svima koji ljube pravo obožavanje. Suvremeni Babilon, Babilon Veliki, postupa izdajnički i pustoši jednako kao i njegov drevni pandan. Još dan-danas vjerski vođe udruženo rade na tome da se djelo Jehovinih svjedoka zabrani, da ih se progoni ili kazni porezom. No ovo nas proročanstvo podsjeća na činjenicu da Jehova vidi sve takve izdajničke postupke i neće dozvoliti da prođu nekažnjeno. On će učiniti kraj svim religijama koje ga prikazuju u pogrešnom svjetlu i koje zlostavljaju njegov narod (Otkrivenje 18:8). Je li takvo što moguće? Da bismo ojačali svoju vjeru, bit će dovoljno da vidimo kako su se njegova upozorenja o padu kako drevnog tako i suvremenog Babilona već ispunila.

“Pade”!

11. (a) Kakvu dužnost ima stražar, i tko u današnje vrijeme aktivno služi kao stražar? (b) Što predočavaju bojna kola s magarcima i devama?

11 Jehova se sada obraća proroku. Izaija kaže: “Ovako mi reče Jehova: idi, postavi stražara da ti javi što vidi” (Izaija 21:6). Tim je riječima uvedena još jedna važna tema ovog poglavlja — tema o stražaru. To je važno za sve današnje prave kršćane, jer je Isus svoje sljedbenike hrabrio da ‘bdiju’. “Vjerni i razboriti rob” nikada nije prestao govoriti o onome što vidi kad su u pitanju blizina Božjeg dana suda i opasnosti koje prijete od ovog pokvarenog svijeta (Matej 24:42, 45-47). Što vidi stražar iz Izaijine vizije? “Vidje kola, i dva reda konjanika; kola s magarcima i kola s kamilama; i pažaše dobro velikom pažnjom” (Izaija 21:7). Ova bojna kola vjerojatno predstavljaju kolone kola koje se u bojnoj formaciji kreću brzinom konja uvježbanih za ratovanje. Bojna kola s magarcima i bojna kola s devama odgovarajuće predočavaju dvije sile, Mediju i Perziju, koje će ujedinjeno krenuti u ovaj napad. Osim toga, povijest potvrđuje da je perzijska vojska u borbi koristila i magarce i deve.

12. Koja svojstva pokazuje stražar iz Izaijine vizije, i kome su ta svojstva potrebna u današnje vrijeme?

12 Stražar je dakle dužan dati izvještaj. “Povika kao lav: Jehova, ja stojim jednako na straži danju, i stojim na straži po svu noć. I evo dođoše na kolima ljudi, u dva reda konjanici” (Izaija 21:8, 9a). Stražar iz vizije hrabro viče, “kao lav”. Potrebna je hrabrost da bi se uzvikivala poruka osude protiv takvog silnog naroda kao što je Babilon. No potrebno je još nešto — ustrajnost. Stražar dan i noć ostaje na svom mjestu, nikad ne dopuštajući da mu popusti budnost. Slično tome, tijekom ovih posljednjih dana razredu stražara također je potrebna hrabrost i ustrajnost (Otkrivenje 14:12). Svim su pravim kršćanima potrebna ta svojstva.

13, 14. (a) Kako je završio drevni Babilon, i u kom su smislu njegovi idoli razbijeni? (b) Kako je i kada Babilon Veliki doživio sličan pad?

13 Stražar iz Izaijine vizije vidi kako se približavaju bojna kola. Kako glasi poruka? “Tada povika i reče: pade, pade Babilon, i svi rezani likovi bogova njegovih razbiše se o zemlju” (Izaija 21:9b). Kakve li uzbudljive vijesti! Konačno je pao ovaj izdajnički pustošnik Božjeg naroda! * No što znači to da su babilonski rezani likovi i idoli razbijeni? Hoće li medoperzijski napadači ući u babilonske hramove i razbiti nebrojene idole? Ne, takvo što nije potrebno. Babilonski idolski bogovi bit će razbijeni utoliko što će biti razotkrivena njihova nemoć da zaštite grad. A Babilon će pasti onda kada više ne bude mogao tlačiti Božji narod.

14 A kako je s Babilonom Velikim? Smišljajući načine da bi ugnjetavao Božji narod tijekom prvog svjetskog rata, uspijevao ga je neko vrijeme držati u izgnanstvu. Njihovo je djelo propovijedanja bilo praktički prekinuto. Predsjednik i drugi istaknuti službenici Društva Watch Tower bili su na temelju lažnih optužbi zatvoreni. No 1919. događaji su poprimili zapanjujuć obrat. Službenici Društva bili su pušteni iz zatvora, centrala je bila ponovno otvorena i iznova je pokrenuto djelo propovijedanja. Tako je Babilon Veliki pao, budući da je slomljena njegova moć nad Božjim narodom. * Anđeo u Otkrivenju dvaput objavljuje taj pad i to riječima kojima je objavljen u Izaiji 21:9 (Otkrivenje 14:8; 18:2).

15, 16. U kom su smislu pripadnici Izaijinog naroda ‘sinovi gumna’, i što možemo naučiti iz Izaijinog stava prema njima?

15 Izaija završava ovu proročansku poruku u tonu kojim izražava suosjećanje prema vlastitom narodu. On kaže: “Vršaju moj, i pšenice [“sine”, “NS”] gumna mojega! što čuh od Jehove nad vojskama, Boga Izraelova, javih vam” (Izaija 21:10). Vršenje žita često u Bibliji predočava ukoravanje i pročišćavanje Božjeg naroda. Pripadnici Božjeg savezničkog naroda postat će ‘sinovi gumna’, na kojem se pšenica silom odvaja od pljeve, te ostaju samo čista, dobra zrna. Izaija ne likuje nad ovom kaznom. Naprotiv, on suosjeća s onima koji će u budućnosti postati ‘sinovi gumna’, od kojih će neki čitav život provesti kao zarobljenici u tuđoj zemlji.

16 To može svima nama poslužiti kao korisna opomena. Neki bi u današnjoj kršćanskoj skupštini mogli biti skloni ne pokazivati suosjećajnost prema prijestupnicima. A oni koji primaju stegu često bi mogli biti skloni ljutiti se zbog toga. Međutim, ako zadržimo na umu da Jehova ukorava svoj narod zato da bi ga pročistio, tada nećemo omalovažavati stegu i one koji je ponizno primaju niti ćemo se odupirati kada je i sami dobijemo. Prihvatimo božansku stegu kao izraz Božje ljubavi (Hebrejima 12:6).

Raspitivati se kod stražara

17. Zašto je ‘Duma’ prikladno ime za Edom?

17 Druga proročanska poruka iz 21. poglavlja Izaije u prvi plan stavlja lik stražara. Započinje ovim riječima: “Breme Dumi. Viče k meni neko sa Seira: stražaru! što bi noćas? [“koje je doba noći?”, “St”] stražaru! što bi noćas?” (Izaija 21:11). Gdje se nalazi ta Duma? U biblijska je vremena po svoj prilici postojalo nekoliko gradova koji su nosili to ime, no ovdje se ne govori niti o jednom od njih. U Seiru, što je drugi naziv za Edom, ne postoji mjesto koje se zove Duma. Međutim, ‘Duma’ znači “tišina”. Stoga je, po svemu sudeći, kao što je bio slučaj i u prethodnoj objavi, to područje dobilo naziv koji ukazuje na njegovu budućnost. Edom, dugogodišnji ljuti neprijatelj Božjeg naroda, završit će u tišini — smrtnoj tišini. No prije nego što se to dogodi, neki će se znatiželjno raspitivati o budućnosti.

18. Kako se na drevnom Edomu ispunila objava: “Doći će jutro, ali i noć”?

18 U vrijeme Izaijinog pisanja Edom se nalazi na putu moćnoj asirskoj vojsci. Neki u Edomu žarko žele znati kada će se okončati noć njihovih nevolja. Kakav je odgovor? “Stražar reče: doći će jutro, ali i noć” (Izaija 21:12a). Situacija ne sluti Edomcima na dobro. Tračak jutra pojavit će se na obzoru, ali bit će kratak, prividan. Netom nakon jutra doći će noć — još jedan mračan period nevolja. To je doista prikladna slika budućnosti Edoma! Asirsko će ugnjetavanje prestati, no Babilon će naslijediti Asiriju u ulozi svjetske sile i opustošiti Edom (Jeremija 25:17, 21; 27:2-8). Taj će se krug ponavljati. Nakon ugnjetavačke vlasti Babilona uslijedit će perzijska, a zatim i grčka. Potom će nastupiti kratkotrajno “jutro” tijekom rimskog perioda, kada Herodejci — koji su porijeklom Edomci — dođu na vlast u Jeruzalemu. No to “jutro” neće dugo potrajati. Edom će na koncu zauvijek utonuti u tišinu i iščeznuti iz povijesti. Naziv Duma tada će zaista biti njegov pravi opis.

19. Na što bi mogle ukazivati stražareve riječi: “Hoćete li pitati, pitajte, vratite se, dođite!”?

19 Stražar svoju kratku poruku završava riječima: “Hoćete li pitati, pitajte, vratite se, dođite!” (Izaija 21:12b, “St”). Riječi “vratite se, dođite!” mogu se odnositi na beskrajni niz ‘noći’ koje predstoje Edomu. Ili možda prorok izrazom “vratite se” ukazuje na to da se svaki Edomac koji želi izbjeći propast što će zadesiti njegov narod treba pokajati i ‘vratiti’ Jehovi. U svakom slučaju, stražar ih poziva da se nastave raspitivati.

20. Zašto je objava zapisana u Izaiji 21:11, 12 značajna za današnji Jehovin narod?

20 Ova kratka objava vrlo je značajna za Jehovin narod u suvremeno doba. * Svjesni smo da je čovječanstvo duboko zašlo u mrklu noć duhovnog sljepila i otuđenosti od Boga, što će voditi do uništenja ovog sustava stvari (Rimljanima 13:12; 2. Korinćanima 4:4). Dok traje ta noć, svaki tračak nade da će ljudi na neki način uspjeti ostvariti mir i sigurnost sličan je onoj prividnoj svjetlosti zore nakon koje slijede samo još crnji dani. Prava se zora približava — zora Kristove Milenijske Vladavine nad Zemljom. Ali sve dok traje noć, moramo slijediti vodstvo razreda stražara, ostajući duhovno budni i hrabro objavljujući vijest da je blizu kraj ovog pokvarenog sustava stvari (1. Solunjanima 5:6).

Spušta se noć na pustinjsku ravnicu

21. (a) Kakva je igra riječi možda upotrijebljena u riječima “objava protiv pustinjske ravnice”? (b) Što predstavljaju karavane Dedanaca?

21 Posljednja objava iz 21. poglavlja Izaije upućena je protiv “pustinjske ravnice”. Započinje ovako: “Objava protiv pustinjske ravnice: U šumi u pustinjskoj ravnici provest ćete noć, karavane Dedanaca” (Izaija 21:13, “NS”). Ova pustinjska ravnica očito je Arabija, jer je objava upućena izvjesnom broju arapskih plemena. Riječ prevedena kao ‘pustinjska ravnica’ ponekad se prevodi i kao “večer”, budući da se radi o vrlo sličnim hebrejskim riječima. Neki smatraju da je to igra riječi, kao da se želi reći da se mračna večer — vrijeme nevolja — sprema spustiti na to područje. Objava započinje opisom noćnog prizora s karavanama Dedanaca, pripadnika vodećeg arapskog plemena. Takve karavane putuju trgovačkim putevima od jedne pustinjske oaze do druge, noseći začine, bisere i druge dragocjenosti. No ovdje ih vidimo kako su prisiljene napustiti dobro im poznate puteve i provoditi noći skrivajući se. Zašto?

22, 23. (a) Kakav će težak teret uskoro pasti na arapska plemena, i kako će se to odraziti na njih? (b) Kada će ta katastrofa doći, i tko će je uzrokovati?

22 Izaija objašnjava: “Iznesite vode pred žedne, koji živite u zemlji Temi, sre[ć]ite s kruhom bjegunca. Jer će bježati od mača, od mača gologa, od luka zapetoga i od žestokoga boja” (Izaija 21:14, 15). Da, težak teret rata past će na ova arapska plemena. Stanovnici Teme, koja se nalazi u jednoj od najbolje navodnjenih oaza u tom području, bit će prisiljeni donositi vodu i kruh nesretnim ratnim izbjeglicama. Kada će doći ta nevolja?

23 Izaija nastavlja: “Ovako mi reče Jehova: za godinu, kao što je godina najamnika, nestaće sve slave Cedarske. I što ostane hrabrih strijelaca sinova Cedarskih, biće malo; jer Jehova Bog Izraelov reče” (Izaija 21:16, 17). Cedar je vrlo istaknuto pleme i zato ga se ponekad koristi kao predstavnika čitave Arabije. Jehova je odlučio da se broj strijelaca i junaka koji pripadaju tom plemenu treba toliko smanjiti da ih ostane tek ostatak. Kada? “Za godinu”, ne više, kao što unajmljeni radnik ne radi dulje od onoliko vremena za koliko je plaćen. Ne zna se točno kako se sve to ispunilo. Dva su asirska vladara — Sargon II i Senaherib — pripisala sebi zaslugu za pokoravanje Arabije. Obojica su lako mogla ovim ponosnim arapskim plemenima nanijeti teške gubitke, kao što je i prorečeno.

24. Kako možemo biti sigurni da se Izaijino proročanstvo o Arabiji ispunilo?

24 Međutim, možemo biti sigurni da se ovo proročanstvo ispunilo do posljednjeg slova. Nema snažnije potvrde za to od završnih riječi objave: “Jehova Bog Izraelov reče.” Možda se Izaijinim suvremenicima činilo nevjerojatnim da će se Babilon uzdići iznad Asirije, a zatim tijekom jedne jedine noći razuzdanog zabavljanja biti svrgnut sa svog položaja. Jednako je nevjerojatno moglo djelovati da će moćni Edom završiti u smrtnoj tišini ili da će noć nevolja i oskudice pasti na bogata arapska plemena. No Jehova je rekao da će biti tako, a tako je i bilo. U današnje vrijeme Jehova nam kaže da će svjetsko carstvo krive religije biti uništeno. To nije tek mogućnost; to je neminovnost. Sam je Jehova tako rekao!

25. Kako možemo oponašati primjer stražara?

25 Stoga budimo poput stražara. Ostanimo budni, kao da se nalazimo na visokoj stražarskoj kuli, promatrajući obzor ne bismo li uočili bilo kakav znak opasnosti koja prijeti. Blisko se udružimo s vjernim razredom stražara, preostalim pomazanim kršćanima koji se danas nalaze na Zemlji. Zajedno s njima hrabro javljajmo upravo ono što vidimo — čvrste dokaze da Krist vlada na nebu; da će uskoro privesti kraju dugu, mrklu noć otuđenosti od Boga u kojoj se čovječanstvo nalazi i nakon toga uvesti pravu zoru, Milenijsku Vladavinu nad rajskom Zemljom!

^ odl. 6 Perzijskog kralja Kira ponekad se nazivalo “kralj Anšana” — Anšan je bio područje ili grad u Elamu. Izraelci koji su živjeli u Izaijino vrijeme — u osmom stoljeću pr. n. e. — možda nisu poznavali područje Perzije, dok su za Elam znali. To bi mogao biti razlog zašto Izaija ovdje spominje Elam, a ne Perziju.

^ odl. 9 Mnogi komentatori Biblije smatraju da riječi ‘pomažite štit’ ukazuju na drevni vojnički običaj da se kožni štitovi prije bitke namažu uljem kako bi se većina udaraca odbila od njih. Iako to jest moguće objašnjenje, treba napomenuti da su se Babilonci u noći kada je grad pao jedva stigli i boriti, a kamoli pripremiti se za borbu mažući svoje štitove!

^ odl. 13 Izaijino je proročanstvo o padu Babilona toliko precizno da su neki kritičari Biblije iznosili teorije kako je moralo biti napisano nakon samog događaja. No, kao što napominje i hebreist F. Delitzsch, nema potrebe za takvim nagađanjima ako vjerujemo da prorok može biti nadahnut da prorekne događaje stotinama godina unaprijed.

^ odl. 20 Tijekom prvih 59 godina izdavanja časopisa Kula stražara na njegovoj naslovnoj stranici nalazile su se riječi iz Izaije 21:11. Isti je stavak poslužio kao tema posljednjeg pisanog predavanja Charlesa T. Russella, prvog predsjednika Društva Watch Tower. (Vidi ilustraciju na prethodnoj stranici.)

[Slika na stranici 219]

‘Neka se jede i pije’!

[Slika na stranici 220]

Stražar “povika kao lav”

[Slika na stranici 222]

“Ja stojim jednako na straži danju, i (...) po svu noć”