“Zemlja u kojoj teče med i mlijeko”
KAD je Jehova Bog izbavio Izraelce iz Egipta, obećao je da će ih odvesti “u zemlju dobru i prostranu, u zemlju u kojoj teče med i mlijeko” (2. Mojsijeva 3:8).
Kad su se Izraelci doselili u Obećanu zemlju, počeli su uzgajati krave, ovce i koze, što znači da su mlijeka imali u izobilju. No što je s medom? Neki vjeruju da se izraz koji se prevodi s “med” odnosi na slatki sirup od datulja, smokava ili grožđa. Osim toga med koji se spominje u Bibliji većinom se odnosi na divlji med, a ne na proizvod dobiven uzgojem pčela (Suci 14:8, 9; 1. Samuelova 14:27; Matej 3:1, 4). Je li u Obećanoj zemlji doista “tekao med”?
Jedno nedavno arheološko otkriće u Tel Rehovu u Izraelu daje nam odgovor na to pitanje. Hebrejsko sveučilište o tom je otkriću dalo sljedeće priopćenje za tisak: “‘Riječ je o najstarijem dosad poznatom pčelinjaku pronađenom na Bliskom istoku’, rekao je prof. Mazar. Pčelinjak potječe iz 10. ili 9. stoljeća pr. n. e.”
Arheolozi su pronašli više od 30 košnica raspoređenih u tri reda, a procijenili su da se pčelinjak prvobitno sastojao od stotinjak košnica. Njihovom analizom pronađeni su ostaci pčela i molekule pčelinjeg voska. Stručnjaci procjenjuju da se iz tih košnica “moglo godišnje izvaditi pola tone meda”.
U drevno su doba med i ostali pčelinji proizvodi bili u širokoj upotrebi. Naprimjer med se upotrebljavao u prehrani, a pčelinji vosak koristio se u obradi metala i kože. Osim toga njime se premazivala površina drvenih pločica za pisanje. Ono što je bilo napisano na pločici lako se dalo izbrisati — vosak bi se rastopio, a zaglađena površina mogla se ponovno koristiti za pisanje. Do kojeg su zaključka arheolozi došli na temelju tog otkrića?
U priopćenju dalje stoji: “Iako Biblija ne spominje da su se ljudi u starom Izraelu bavili pčelarstvom, otkriće u Tel Rehovu pokazalo je da su uzgoj pčela te proizvodnja meda i saća bili veoma rašireni još od vremena prvog hrama [koji je sagradio Salamun]. Stoga je moguće da se med koji se spominje u Bibliji doista odnosi na pčelinji med.”
[Zahvala na stranici 15]
Arheološki institut/Hebrejsko sveučilište © Nalazište Tel Rehov