1, 2. Kako Isusove riječi upućene pismoznancima i farizejima te njegovim sljedbenicima pokazuju da je milosrđe važna osobina?

ZAKON koji su Izraelci dobili preko Mojsija sadržavao je oko 600 propisa i odredbi. Iako su se morali držati Mojsijevog zakona, bilo je jako važno i to da pokazuju milosrđe. Obrati pažnju na ono što je Isus rekao farizejima, koji nisu bili milosrdni prema drugim ljudima. Dvaput ih je prekorio zbog toga, ukazujući na naredbu koju je Bog dao: “Hoću milosrđe, a ne žrtvu” (Matej 9:10-13; 12:1-7; Hošea 6:6). Pretkraj svoje službe Isus je rekao: “Teško vama, pismoznanci i farizeji, licemjeri, jer dajete desetinu od metvice, kopra i kumina, a zanemarili ste ono što je važnije u Zakonu: pravdu, milosrđe i vjernost!” (Matej 23:23).

² Dakle, Isus je milosrđe smatrao izuzetno važnom osobinom. Svojim je sljedbenicima rekao: “Budite milosrdni, kao što je Otac vaš milosrdan” (Luka 6:36). No da bismo se u tome “ugledali na Boga”, moramo znati što je pravo milosrđe (Efežanima 5:1). Osim toga, kad uvidimo koliko dobra proizlazi iz milosrđa, to će nas potaknuti da budemo još milosrdniji.

3. Zašto možemo reći da od Jehove učimo što je pravo milosrđe?

³ Psalmist je u pjesmi rekao: “Jehova je dobrostiv i milosrdan, spor je na gnjev i velika je milost njegova. Jehova je dobar prema svima, milosrđe njegovo počiva nad svim stvorenjima njegovim” (Psalam 145:8, 9). Jehova je “Otac milosrđa i Bog svake utjehe” (2. Korinćanima 1:3). Milosrdna se osoba suosjećajno ophodi s drugima. Milosrđe je važno obilježje Božje osobnosti. Njegov primjer i zapovijedi koje nam je dao uče nas što je pravo milosrđe.

4. Što iz Izaije 49:15 učimo o milosrđu?

⁴ Prema Izaiji 49:15, Jehova kaže: “Može li žena zaboraviti dojenče svoje i ne smilovati se sinu utrobe svoje?” U Psalmu 145:8, 9, citiranom u prethodnom odlomku, izrazi “milosrdan” i “milosrđe” usko su povezani s hebrejskom riječi koja je u ovom retku prevedena sa “smilovati se”. Osjećaj koji  Jehovu potiče da bude milosrdan uspoređen je s prirodnim osjećajem koji majka ima prema svom dojenčetu. Kad je beba gladna ili ima neku drugu potrebu, u majci se budi osjećaj samilosti i suosjećanja koji je potiče da bebi pruži ono što joj treba. Sličnu samilost i suosjećanje osjeća Jehova prema onima kojima iskazuje milosrđe.

5. Kako je Jehova pokazao da je “bogat milosrđem” prema Izraelcima?

⁵ Jedno je osjećati samilost prema nekome tko treba pomoć, a nešto drugo poduzeti nešto da bi mu se pomoglo. Sjetimo se što je Jehova učinio kad je njegov narod bio u ropstvu u Egiptu prije otprilike 3 500 godina. Mojsiju je rekao: “Vidio sam nevolju naroda svojega u Egiptu, čuo sam kako vape zbog onih koji ih tjeraju na rad i dobro znam boli njihove. Zato sam sišao da ih izbavim iz ruke egipatske i odvedem ih iz te zemlje u zemlju dobru i prostranu, u zemlju u kojoj teče med i mlijeko” (2. Mojsijeva 3:7, 8). Oko 500 godina nakon što su Izraelci bili oslobođeni iz Egipta, Jehova ih je podsjetio: “Ja sam izveo Izraela iz Egipta i izbavio vas iz ruke egipatske i iz ruke svih kraljevstava koja su vas tlačila” (1. Samuelova 10:18). Zato što su kršili Božja pravedna načela, Izraelci su često bili u nevolji. Pa ipak, Jehova je suosjećao s njima i uvijek iznova ih je izbavljao (Suci 2:11-16; 2. Ljetopisa 36:15). To pokazuje kako Bog pun ljubavi reagira kad vidi one koji su u oskudici, nevolji ili opasnosti. Jehova je “bogat milosrđem” (Efežanima 2:4).

6. Kako je Isus Krist oponašao svog Oca u pokazivanju milosrđa?

⁶ Dok je živio na Zemlji, Isus Krist je savršeno oponašao svog Oca u pokazivanju milosrđa. Što je učinio kad su ga dva slijepca zamolila: “Gospodine, smiluj nam se, Sine Davidov”? Oni su od Isusa tražili da učini čudo i vrati im vid. On ih je izliječio, ali nije to učinio bez imalo osjećaja. “Sažalivši se”, kaže Biblija, “Isus im je dodirnuo oči, i odmah su progledali” (Matej 20:30-34). Samilost je potakla Isusa da učini mnoga čuda i tako pruži pomoć slijepima, gubavima, ljudima koji su bili opsjednuti demonima i roditeljima čija su djeca bila bolesna (Matej 9:27; 15:22; 17:15; Marko 5:18, 19; Luka 17:12, 13).

7. Što na temelju primjera Jehove Boga i njegovog Sina učimo o milosrđu?

⁷ Primjeri Jehove Boga i Isusa Krista pokazuju da milosrđe ima dva aspekta — osjećaj samilosti, suosjećanja ili sažaljenja prema onima kojima je potrebna pomoć i pružanje konkretne pomoći tim osobama. Naše milosrđe mora obuhvaćati oba ta aspekta. U Bibliji se milosrđe najčešće odnosi na činjenje dobra onima kojima je potrebna pomoć. No kako se milosrđe iskazuje onima koji sagriješe? Da li biti milosrdan znači oklijevati poduzeti određene korake, kao što je izvršenje kazne?

8, 9. Kako je Bog iskazao milosrđe Davidu nakon njegovog grijeha s Bat-Šebom?

⁸ Razmisli o onome što se dogodilo nakon što je prorok Natan drevnom izraelskom kralju Davidu ukazao na njegovu preljubničku vezu s Bat-Šebom. David se pokajao i molio se: “Smiluj mi se, Bože, po milosti svojoj! Po velikome milosrđu svojemu izbriši prijestupe moje! Posve me operi od prijestupa mojega, očisti me od  grijeha mojega! Jer ja znam prijestupe svoje, grijeh je moj stalno preda mnom. Tebi, tebi sam zgriješio i učinio ono što je zlo u očima tvojim” (Psalam 51:1-4).

⁹ David je bio shrvan tugom. Jehova mu je oprostio grijeh te njemu i Bat-Šebi izrekao kaznu blažu od one koju su mogli očekivati. Prema Mojsijevom zakonu, oboje su morali biti pogubljeni (5. Mojsijeva 22:22). Iako nisu izbjegli sve posljedice svog grijeha, ostali su na životu (2. Samuelova 12:13). Dakle, Bog iskazuje milosrđe i tako što oprašta grijehe. Međutim, on ne oklijeva izvršiti odgovarajuću kaznu.

10. Zašto ne bismo smjeli iskorištavati Jehovino milosrđe koje iskazuje kad nam sudi?

¹⁰ Budući da je “preko jednog čovjeka [Adama] grijeh ušao u svijet”, a “plaća za grijeh je smrt”, svi ljudi zaslužuju smrt (Rimljanima 5:12; 6:23). Doista možemo biti zahvalni Jehovi što je milosrdan prema nama kad nam sudi! Međutim, moramo paziti da ne bismo iskorištavali Božje milosrđe. ‘Svi su putevi Jehovini pravda’, stoji u 5. Mojsijevoj 32:4. Kad iskazuje milosrđe, Bog ne zanemaruje svoja savršena mjerila pravde.

11. Kako je Jehova uzeo u obzir pravdu kad je odlučivao o kazni za Davidov grijeh s Bat-Šebom?

¹¹ Da bi David i Bat-Šeba mogli biti oslobođeni smrtne kazne, najprije im je trebalo oprostiti grijeh. Izraelski suci nisu bili opunomoćeni za to. Da su oni rješavali taj slučaj, ne bi im preostalo ništa drugo nego da ih osude na smrt. Tako je nalagao Zakon. Međutim, zbog svog saveza s Davidom Jehova je želio vidjeti ima li temelja Davidu oprostiti grijeh (2. Samuelova 7:12-16). Tako je Jehova Bog, “Sudac cijele zemlje” koji “ispituje srca”, odlučio sam riješiti taj slučaj (1. Mojsijeva 18:25; 1. Ljetopisa 29:17). Bog je mogao točno vidjeti što je u Davidovom srcu, procijeniti iskrenost njegovog pokajanja i oprostiti mu grijeh.

12. Što grešni ljudi moraju činiti da bi im Bog iskazao milosrđe?

¹² Milosrđe koje nam Jehova iskazuje tako što nam omogućava da budemo oslobođeni kazne za naslijeđeni grijeh ne kosi se s njegovom pravdom. Da bi nam omogućio oproštenje grijeha i da pritom ne bi kršio svoja pravedna mjerila, Jehova je osigurao otkupnu žrtvu svog Sina, Isusa Krista, što je najveći dokaz milosrđa koji je itko  ikada pokazao (Matej 20:28; Rimljanima 6:22, 23). Da bi nam Bog iskazao milosrđe i oslobodio nas kazne za naslijeđeni grijeh, moramo “vjerovati u Sina” (Ivan 3:16, 36).

13, 14. Da li Božje milosrđe ublažava njegovu pravdu? Objasni.

¹³ Iako Jehova ne krši svoja mjerila pravde iskazujući milosrđe, da li ono ipak na neki način negativno utječe na njegovu pravdu? Da li milosrđe ublažava Božju pravdu oslabljujući njen učinak? Nipošto.

¹⁴ Jehova je preko proroka Hošee rekao Izraelcima: “Zarukama ću te dovijeka uza se vezati, zarukama ću te uza se vezati u pravednosti, u pravdi, u milosti i milosrđu” (Hošea 2:19). Te riječi jasno pokazuju da Jehova milosrđe uvijek iskazuje u skladu sa svojim ostalim osobinama, pa tako i s pravdom. Jehova je ‘Bog milosrdan i dobrostiv, koji oprašta prijestupe, krivnju i grijehe, ali od kazne ne oslobađa’ (2. Mojsijeva 34:6, 7). On je kako pravedan tako i milosrdan Bog. Biblija za njega kaže: “On je Stijena, djelo mu je savršeno, jer su svi putevi njegovi pravda” (5. Mojsijeva 32:4). Božja pravda je savršena, baš kao i njegovo milosrđe. Nijedna od tih osobina nije uzvišenija od druge niti ijednu od njih treba ublažavati drugom. Umjesto toga, obje su savršeno usklađene.

15, 16. (a) Kako znamo da Božja pravda nije nemilosrdna? (b) U što Jehovini sluge mogu biti sigurni kad on bude izvršavao presudu nad ovim zlim svijetom?

¹⁵ Jehovina pravda nije nemilosrdna. Pravda se gotovo uvijek povezuje s provođenjem zakona, a zadovoljenje pravde obično zahtijeva izvršenje zaslužene kazne nad prijestupnicima. Međutim, Božja pravda može uključivati i izbavljenje onih koji ne zaslužuju da budu kažnjeni. Naprimjer, Bog je uništio zle stanovnike Sodome i Gomore, no spasio je patrijarha Lota i njegove dvije kćeri (1. Mojsijeva 19:12-26).

¹⁶ Kad Jehova bude izvršavao presudu nad ovim zlim svijetom, možemo biti uvjereni da će spasiti “veliko mnoštvo” svojih pravih slugu, koji su “oprali svoje duge haljine i ubijelili ih u krvi Janjetovoj”, i da će oni “doći iz velike nevolje” (Otkrivenje 7:9-14).

17. Iz kojeg važnog razloga trebamo biti milosrdni?

¹⁷ Primjeri Jehove i Isusa Krista uče nas što je pravo milosrđe. Navodeći važan razlog zašto trebamo biti milosrdni, Mudre izreke 19:17 kažu nam: “Tko je milostiv siromahu, posuđuje Jehovi, i On će mu platiti za djela njegova.” Jehova se raduje kad po uzoru na  njega i njegovog Sina iskazujemo milosrđe jedni drugima (1. Korinćanima 11:1). A kad smo milosrdni, tada i druge potičemo da budu milosrdni (Luka 6:38).

18. Zašto se trebamo truditi biti milosrdni?

¹⁸ Milosrđe je spoj mnogih dobrih osobina. Ono uključuje dobrostivost, ljubav i dobrotu. Duboki osjećaj samilosti i suosjećanja temelj je za iskazivanje milosrđa. Premda Bog svojim milosrđem ne krši svoja mjerila pravde, on je spor na gnjev i prijestupnicima strpljivo daje dovoljno vremena da dođu do pokajanja (2. Petrova 3:9, 10). Dakle, milosrđe je povezano i sa strpljenjem i dugotrpljivosti. Budući da se iskazivanjem milosrđa očituju mnoge poželjne osobine — pa tako i različiti plodovi Božjeg duha — ono nam daje priliku da razvijamo te osobine (Galaćanima 5:22, 23). Doista je važno da se trudimo biti milosrdni!

19, 20. Na koji način milosrđe slavi pobjedu nad sudom?

¹⁹ Učenik Jakov objasnio nam je zašto je važno da budemo milosrdni. Napisao je: “Milosrđe slavi pobjedu nad sudom” (Jakov 2:13b). Jakov je govorio o milosrđu koje Jehovini sluge pokazuju drugima. Ono slavi pobjedu nad sudom u tom smislu što Jehova, kad dođe vrijeme da osoba “za sebe položi račun Bogu”, uzima u obzir njeno milosrdno ophođenje s drugima i oprašta joj na temelju otkupne žrtve svog Sina (Rimljanima 14:12). Sasvim sigurno, Jehova je bio milosrdan prema Davidu kad je učinio grijeh s Bat-Šebom između ostaloga i zato što je i David bio milosrdan čovjek (1. Samuelova 24:4-7). S druge strane, “onoga tko prema drugima nije milosrdan čeka nemilosrdan sud” (Jakov 2:13a). Nimalo ne čudi što i nemilosrdni ljudi spadaju među one koji, prema Božjem mišljenju, “smrt zaslužuju” (Rimljanima 1:31, 32).

²⁰ U Propovijedi na gori Isus je rekao: “Sretni su milosrdni, jer će im se ukazati milosrđe” (Matej 5:7). Te riječi doista jasno pokazuju da oni koji žele da im Bog ukaže milosrđe i sami moraju biti milosrdni! Sljedeći članak govorit će o tome kako možemo pokazivati milosrđe u svakodnevnom životu.