1, 2. Što motivira prave kršćane da nastave sa svojim spasonosnim djelom?

U JEDNOM izoliranom selu u sjevernom Tajlandu jedan bračni par Jehovinih svjedoka na novonaučenom jeziku pokušava razgovarati s članovima nekog gorskog plemena. Da bi seljanima prenio dobru vijest o Božjem Kraljevstvu, par je nedavno naučio lahu jezik.

² “Teško je opisati radost i zadovoljstvo koje doživljavamo svjedočeći ovim zanimljivim ljudima”, objašnjava suprug. “Uistinu osjećamo da sudjelujemo u ispunjenju Otkrivenja 14:6, 7, objavljujući radosnu poruku ‘svakoj naciji i plemenu i jeziku’. Malo je područja do kojih nije doprla dobra vijest, a ovo je zasigurno jedno od tih. Skoro imamo više biblijskih studija nego što ih možemo voditi.” Ovaj bračni par očito se nada da će spasiti ne samo sebe već i one koji ih slušaju. Zar se svi mi, kao kršćani, ne nadamo tom istom?

3. Što najprije moramo raditi da bismo spasili druge?

³ Apostol Pavao je savjetovao Timoteja: “Neprestano pazi na sebe i na svoje poučavanje”, a to se odnosi na sve kršćane (1. Timoteju 4:16). Doista, da bismo drugima pomogli da  dobiju spasenje, najprije moramo paziti na sebe. Kako to možemo činiti? U prvom redu, moramo ostati budni s obzirom na vrijeme u kojem živimo. Isus je dao složeni znak pomoću kojeg će njegovi sljedbenici znati da je stigao ‘završetak sustava stvari’. Pa ipak, Isus je rekao i to da nećemo znati kada će točno doći kraj (Matej 24:3, 36). Kako bismo trebali reagirati na tu činjenicu?

4. (a) Kakav bismo stav trebali imati prema vremenu preostalom ovom sustavu? (b) Kakav stav ne bismo smjeli imati?

⁴ Svatko od nas mogao bi se upitati: ‘Koristim li sve vrijeme preostalo ovom sustavu da spasim sebe i one koji me slušaju? Ili razmišljam: “Budući da ne znamo kada će točno doći kraj, neću se s tim zamarati”?’ Ovaj drugi stav je opasan. On je u čistoj suprotnosti s Isusovom opomenom: “Pokažite [se] spremnima, jer Sin čovječji dolazi u čas kada to ne mislite” (Matej 24:44). Sada sigurno nije vrijeme da splasne naše oduševljenje za Jehovinu službu ili da u svijetu tražimo sigurnost ili zadovoljstvo (Luka 21:34-36).

5. Kakve su primjere ostavili Jehovini pretkršćanski svjedoci?

⁵ Još jedan način na koji možemo dokazati da pazimo na sebe je da vjerno ustrajemo kao kršćani. Božji sluge iz prošlosti bili su ustrajni, bez obzira na to jesu li očekivali neposredno  izbavljenje ili nisu. Nakon što je naveo primjere pretkršćanskih svjedoka kao što su Abel, Enoh, Noa, Abraham i Sara, Pavao je primijetio: “Oni (...) nisu primili ispunjenje obećanjâ, nego su ih vidjeli izdaleka i pozdravili ih i javno su izjavljivali da su stranci i privremeni stanovnici u toj zemlji.” Oni nisu podlegli nikakvim željama za lagodnim životom, niti su poklekli pred pritiscima nemorala koji ih je okruživao, već su željno očekivali “ispunjenje obećanjâ” (Hebrejima 11:13; 12:1).

6. Kako je stav o spasenju utjecao na način života kršćana iz prvog stoljeća?

⁶ I kršćani iz prvog stoljeća smatrali su se ‘strancima’ u ovom svijetu (1. Petrova 2:11). Čak ni nakon što su bili spašeni prilikom uništenja Jeruzalema 70. n. e., pravi kršćani nisu prestali propovijedati niti su se vratili svjetovnom načinu života. Znali su da one koji ostanu vjerni očekuje veličanstveno spasenje. Ustvari, apostol Ivan još je 98. n. e. napisao: “Svijet prolazi i njegova želja, no onaj tko vrši Božju volju ostaje zauvijek” (1. Ivanova 2:17, 28).

7. Kako su Jehovini svjedoci pokazali ustrajnost u suvremeno doba?

⁷ U suvremeno doba Jehovini svjedoci ne odustaju od kršćanskog djela, premda doživljavaju žestoko progonstvo. Je li njihova ustrajnost uzaludna? Ni u kom slučaju, jer Isus nam je obećao: “Tko ustraje do kraja, taj će biti spašen”, bilo da se to odnosi na kraj starog sustava bilo na kraj nečijeg sadašnjeg života. Prilikom uskrsnuća Jehova će se sjetiti svih svojih vjernih slugu koji su umrli i nagradit će ih (Matej 24:13; Hebrejima 6:10).

8. Kako možemo dokazati da cijenimo ustrajnost kršćana iz prošlosti?

⁸ Osim toga, sretni smo što vjerni kršćani iz prošlosti nisu mislili samo na svoje spasenje. Mi koji smo, zahvaljujući njihovim naporima, saznali za Božje Kraljevstvo sigurno smo zahvalni što su ustrajali u izvršavanju Isusove zapovijedi: “Idite dakle i načinite učenike od ljudi iz svih naroda, (...) učeći ih da drže sve što sam vam zapovjedio” (Matej 28:19, 20). Sve dok još imamo prilike za to, svoju zahvalnost možemo pokazati propovijedajući drugima koji dosad nisu čuli dobru vijest. Međutim, propovijedanje je tek prvi korak u stvaranju učenika.

9. Na koji način nam pozitivan stav može pomoći da započnemo biblijske studije?

⁹ Naš zadatak ne uključuje samo propovijedanje već i poučavanje. Isus nas je opunomoćio da učimo ljude da drže sve stvari koje je zapovjedio. Istina, izgleda da na nekim područjima malotko želi učiti o Jehovi. No negativan stav prema području može kočiti naše napore da započnemo biblijske studije. Yvette, pionirka koja radi na području koje neki nazivaju neplodnim, primijetila je da oni koji dođu na njega, a nemaju negativan stav, započnu biblijske studije na domu. Nakon što je razvila pozitivniji stav, i Yvette je pronašla ljude koji su željeli proučavati Bibliju.

10. Koji je naš osnovni zadatak kao učitelja Biblije?

¹⁰ Možda neki kršćani zainteresiranim osobama oklijevaju ponuditi da proučavaju Bibliju zato što misle da ne bi mogli voditi studij. Istina, nismo svi jednako sposobni. No ne moramo biti posebno vješti da bismo uspjeli kao učitelji Božje Riječi. Čista biblijska poruka je snažna, a Isus je rekao da osobe nalik ovcama prepoznaju glas pravog Pastira kad ga čuju. Dakle, naš je zadatak naprosto što jasnije prenijeti poruku Vrsnog Pastira, Isusa (Ivan 10:4, 14).

11. Kako možeš djelotvornije pomagati osobi koja proučava Bibliju?

¹¹ Kako možeš djelotvornije prenositi Isusovu poruku? Za početak upoznaj se s onim što Biblija kaže o temi koju se razmatra. Da bi druge poučavao o nekoj temi, prvo je sam moraš razumjeti. Isto tako, pokušaj održati dostojanstvenu, ali prijateljsku atmosferu tokom  studija. Osobe koje proučavaju Bibliju, uključujući i one najmlađe, bolje uče kad su opuštene te kad se učitelj s poštovanjem i ljubazno odnosi prema njima (Priče Salamunove 16:21).

12. Kako možeš biti siguran da osoba razumije ono čemu je poučavaš?

¹² Kao učitelj, sigurno ne želiš samo iznositi činjenice, da bi onda osoba s kojom proučavaš mehanički davala odgovore. Pomozi joj da razumije ono što uči. Njeno obrazovanje, životno iskustvo i poznavanje Biblije utjecat će na njeno razumijevanje onoga što kažeš. Stoga bi se mogao upitati: ‘Shvaća li ona značenje biblijskih stavaka navedenih u gradivu koje se proučava?’ Možeš je navesti da se otvori tako da postavljaš pitanja na koja ne može odgovoriti samo s da ili ne, već mora dati objašnjenje (Luka 9:18-20). S druge strane, neke osobe oklijevaju postavljati pitanja učitelju. Zbog toga možda prelaze gradivo, a da u potpunosti ne razumiju ono što uče. Potakni osobu da postavlja pitanja i da ti kaže kad u potpunosti ne razumije neku misao (Marko 4:10; 9:32, 33).

13. Kako osobi možeš pomoći da postane učitelj?

¹³ Važna svrha vođenja biblijskog studija je pomoći osobi da postane učitelj (Galaćanima 6:6). Zato kad ponavljaš proučeno gradivo možeš je pitati da ti jednostavnim riječima objasni određenu misao, kao da objašnjava nekome tko za to čuje prvi put. Kasnije, kad udovolji preduvjetima za sudjelovanje u službi propovijedanja, možeš je pozvati da s tobom ide na područje. Vjerojatno će joj biti ugodno svjedočiti s tobom, a iskustvo će joj pomoći da stječe samopouzdanje dok ne bude spremna samostalno ići u službu.

14. Što je tvoj glavni cilj kao učitelja, i što će ti pomoći da ga ostvariš?

¹⁴ Glavni je cilj svakog kršćanskog učitelja pomoći osobi da razvije prijateljstvo s Jehovom. To ćeš postići ne samo svojim riječima već i svojim primjerom. Poučavanje primjerom uvelike utječe na srce osoba s kojima proučavaš. Djela stvarno mogu govoriti glasnije od riječi, naročito kad je u pitanju usađivanje moralnih osobina i pobuđivanje revnosti u osobi. Ako ona vidi da tvoje riječi i djela proizlaze iz dobrog odnosa s Jehovom, može biti motiviranija da i sama razvija takav odnos.

15. (a) Zašto je važno da osoba razvije ispravni motiv za služenje Jehovi? (b) Kako osobi možeš pomoći da nastavi duhovno napredovati?

¹⁵ Sigurno želiš da osoba s kojom proučavaš ne služi Jehovi samo zato da ne bi bila uništena u Harmagedonu već zato što ga ljubi. Pomažući joj da razvije takav čist motiv, gradit ćeš vatrostalnim materijalima koji će odoljeti ispitima njene vjere (1. Korinćanima 3:10-15). Neispravan motiv, kao što je pretjerana želja da oponaša tebe ili neku drugu osobu, neće joj dati snage da se odupre nekršćanskim utjecajima ni hrabrosti da čini ono što je ispravno. Ne zaboravi, ti nećeš vječno biti njezin učitelj. Dok imaš prilike, možeš je poticati da se što više približi Jehovi čitajući Božju Riječ svaki dan i razmišljajući o njoj. Na taj će način usvajati ‘obrazac zdravih riječi’ iz Biblije i biblijskih publikacija dugo nakon što prestaneš proučavati s njom (2. Timoteju 1:13).

16. Kako osobu možeš naučiti da se moli od srca?

¹⁶ Isto tako, osobi možeš pomoći da se približi Jehovi učeći je da se moli od srca. Kako to možeš činiti? Možda joj možeš skrenuti pažnju na Isusovu uzor-molitvu i na mnoge iskrene molitve zapisane u Bibliji, kao što su one u psalmima (Psalmi 17, 86, 143; Matej 6:9, 10). Osim toga, kad osoba čuje kako se moliš na početku i na kraju studija, shvatit će što ti osjećaš prema Jehovi. Zato tvoje molitve uvijek trebaju biti iskrene i otvorene te duhovno i emocionalno uravnotežene.

17. Kako roditelji mogu pomoći djeci da ostanu na putu spasenja?

¹⁷ Među onima koje želimo spasiti su, dakako, i članovi naše obitelji. Velik broj djece čiji su roditelji kršćani iskren je i ‘čvrst u vjeri’. No kod druge istina možda nije duboko ukorijenjena u srcu (1. Petrova 5:9; Efežanima 3:17; Kološanima 2:7). Mnogi od tih mladih napuste kršćanski put kad se približe odrasloj dobi ili zađu u nju. Ako si roditelj, što možeš učiniti da možda ne bi došlo do toga? Kao prvo, možeš raditi na stvaranju zdrave obiteljske atmosfere. Dobar obiteljski život temelj je za ispravan stav prema autoritetu, cijenjenje pravih vrijednosti i dobre odnose s drugima (Hebrejima 12:9). Dakle, velika bliskost unutar obitelji može biti izvor rasta prijateljstva između djeteta i Jehove (Psalam 22:10). Čvrste obitelji rade zajedno kao jedan tim — čak i ako roditelji moraju žrtvovati vrijeme koje bi mogli koristiti za sebe. Tako možeš primjerom učiti svoju djecu da donose ispravne odluke u životu. Roditelji, ono što vaša djeca najviše trebaju od vas nisu materijalne pogodnosti, već vi — vaše vrijeme, energija i ljubav. Dajete li to svojoj djeci?

18. Na koja pitanja djeca trebaju dobiti odgovor uz roditeljsku pomoć?

¹⁸ Kršćanski roditelji nikada ne smiju misliti da će njihova djeca automatski postati kršćani. Daniel, starješina i otac petero djece,  primjećuje: “Roditelji moraju odvojiti vrijeme da svojoj djeci pomognu odagnati sumnje koje im se neminovno nameću u školi i na drugim mjestima. Moraju strpljivo pomagati djeci da pronađu odgovore na pitanja kao što su: ‘Da li zaista živimo u vremenu kraja? Da li stvarno postoji samo jedna prava religija? Zašto neki naizgled pristojan školski kolega nije dobro društvo? Je li baš uvijek neispravno imati spolne odnose prije braka?’” Roditelji, možete računati na to da će Jehova blagosloviti vaše napore jer je i njemu stalo do toga da vaša djeca budu sretna.

19. Zašto je najbolje da sami roditelji proučavaju sa svojom djecom?

¹⁹ Možda neki roditelji osjećaju da nisu u stanju proučavati sa svojom djecom. Međutim, ne trebate se tako osjećati, jer nitko nije u boljem položaju da poučava vašu djecu od vas (Efežanima 6:4). Budete li s njima proučavali, moći ćete iz prve ruke saznati što im je u srcu i mislima. Je li ono što govore iskreno ili površno? Da li stvarno vjeruju u ono što uče? Je li im Jehova stvaran? Odgovore na ta i druga važna pitanja saznat ćete samo ako vi osobno proučavate sa svojom djecom (2. Timoteju 1:5).

20. Kako roditelji mogu obiteljski studij učiniti ugodnim i korisnim?

²⁰ Kad jednom odredite svoj program obiteljskog proučavanja, kako ga se možete držati? Joseph, starješina te otac dječaka i djevojčice, kaže: “Obiteljski studij, poput svih biblijskih studija, mora biti ugodan, nešto čemu se svi unaprijed raduju. Da bismo to postigli u našoj obitelji, ne možemo biti prestrogi što se tiče vremena. Naš studij može trajati jedan sat, ali čak i ako ponekad imamo samo deset minuta, ipak ga održimo. Jedna stvar zbog koje je djeci naš studij vrhunac tjedna je glumljenje scena iz knjige Moja knjiga biblijskih priča. * Daleko je važnije kakav dojam i razumijevanje ostaju nakon studija negoli broj obrađenih odlomaka.”

21. U kojim prilikama roditelji mogu poučavati svoju djecu?

²¹ Naravno, poučavanje djece nije ograničeno samo na formalno proučavanje (5. Mojsijeva 6:5-7). Svjedok iz Tajlanda spomenut na početku kaže: “Živo se sjećam kako me tata znao voditi sa sobom u službu propovijedanja pa smo se vozili na biciklima do udaljenih skupštinskih područja. Nema sumnje, dobar primjer naših roditelja i njihovo poučavanje u svim prilikama pomogli su nam da odlučimo stupiti u punovremenu službu. A pouke nismo zaboravili. Ja još uvijek svjedočim na udaljenim područjima!”

22. Kakav će biti ishod toga što ‘pazimo na sebe i na svoje poučavanje’?

²² U skoroj budućnosti, baš u pravo vrijeme, Isus će doći da izvrši Božju osudu nad ovim sustavom. Nakon toga taj će veliki događaj postati dio sveopće povijesti, no Jehovini vjerni sluge i dalje će mu služiti s izgledom na vječno spasenje. Da li se i ti nadaš da ćeš biti među njima, zajedno sa svojom djecom i osobama s kojima proučavaš Bibliju? Ako da, onda ne zaboravi: “Neprestano pazi na sebe i na svoje poučavanje. Ostani kod tih stvari, jer čineći to spasit ćeš i sebe i one koji te slušaju” (1. Timoteju 4:16).