1, 2. (a) Kako mnogi gledaju na duhovnost? (b) Koja ćemo važna pitanja o duhovnosti razmotriti u ovom članku?

“DUHOVAN način razmišljanja pomaže mi da budem sretnija i da se lakše nosim sa svakodnevnim problemima”, kaže jedna naša sestra iz Kanade. Jedan brat iz Brazila rekao je: “Iza nas su 23 godine sretnog braka, a to možemo zahvaliti upravo tome što se trudimo biti duhovne osobe.” A jedan brat s Filipina kaže: “Duhovna zrelost daje mi unutarnji mir. Pomaže mi i da se bolje slažem s braćom i sestrama koji potječu iz drugih kultura.”

² Takve izjave pokazuju da nam duhovna zrelost može koristiti na razne načine. Zato je dobro da se pitamo: “Kako možemo napredovati u duhovnoj zrelosti i osjetiti njene višestruke koristi?” No prije nego što saznamo odgovor na to pitanje, moramo jasno razumjeti što Biblija kaže o duhovnim osobama. Ovaj članak odgovorit će na tri važna pitanja: (1) Što znači biti duhovna osoba? (2) Koji nam primjeri mogu pomoći da duhovno napredujemo? (3) Kako nam to što se trudimo steći “Kristov um” može pomoći da budemo duhovne osobe?

3. Kako Biblija opisuje razliku između tjelesnog i duhovnog čovjeka?

³ Apostol Pavao objasnio je razliku između “duhovnog čovjeka” i “tjelesnog čovjeka”. (Pročitaj 1. Korinćanima 2:14-16.) Napisao je da “tjelesni čovjek ne prihvaća ono što je od Božjega duha, jer je to za njega ludost, i ne može to spoznati”. S druge strane, “duhovni čovjek pravilno prosuđuje sve” i ima “Kristov um”. Naravno, Pavao nas potiče da budemo duhovne osobe. No postoje još neke karakteristike po kojima se razlikuju tjelesni i duhovni čovjek. Koje su to karakteristike?

4, 5. Koja su obilježja tjelesne osobe?

⁴ Pogledajmo najprije kako razmišlja tjelesna osoba. Ona je usvojila način razmišljanja ovog svijeta, koji je usredotočen na tjelesne želje. Pavao takav način razmišljanja naziva “duhom koji sada djeluje u sinovima neposlušnim” (Efež. 2:2). Pod utjecajem tog duha većina se ljudi naprosto povodi za masom. Život im se vrti oko materijalnih stvari i sebičnih želja. Zbog toga uglavnom rade ono što se njima čini ispravnim i ne trude se živjeti po Božjim mjerilima. Osobama koje tjelesno razmišljaju često je najvažnije steći ugled i bogatstvo te se nastoje pošto-poto izboriti za ono što smatraju svojim pravom.

⁵ Po čemu se još mogu prepoznati tjelesne osobe? One čine “djela tijela” (Gal. 5:19-21). Osim toga, Pavao je u svom prvom pismu korintskoj skupštini rekao da takve osobe uzrokuju podjele i sukobe, uzdižu određene pojedince, vode svoje suvjernike pred sudove, ne poštuju teokratski autoritet te pridaju preveliku pažnju jelu i piću. Kad se nađu u iskušenju da učine nešto neispravno, nemaju snage oduprijeti se (Izr. 7:21, 22). Juda je napisao da će se neki toliko iskvariti da će izgubiti svoju duhovnost, odnosno više neće imati “duha Božjega” (Juda 18, 19; bilješka).

6. Koja su obilježja duhovne osobe?

⁶ A što znači biti “duhovni čovjek”? Za razliku od tjelesnih ljudi, duhovnim osobama istinski je stalo do njihovog odnosa s Bogom i one slijede vodstvo svetog duha. One se nastoje ugledati na Boga (Efež. 5:1). To znači da se trude usvojiti Jehovin način razmišljanja i gledati na stvari iz njegove perspektive. Njima je Bog itekako stvaran. Oni nastoje sve svoje stavove i postupke dovesti u sklad s Jehovinim mjerilima (Psal. 119:33; 143:10). Ne čine “djela tijela”, nego se trude pokazivati plodove duha (Gal. 5:22, 23). Duhovna osoba duboko cijeni duhovne vrijednosti.

7. Što Biblija kaže o duhovnim osobama?

⁷ Biblija kaže da su duhovne osobe sretne. U Mateju 5:3 stoji: “Sretni su oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe, jer je njihovo kraljevstvo nebesko.” Riječi iz Rimljanima 8:6 pokazuju zašto je važno da budemo duhovni. Ondje stoji: “Razmišljanje svojstveno tijelu donosi smrt, a razmišljanje svojstveno duhu donosi život i mir.” Ako smo usredotočeni na duhovne stvari, već sada možemo biti u miru s Bogom i sami sa sobom, a imamo i nadu u vječni život.

8. Zašto je potrebno uložiti trud kako bismo izgradili i sačuvali svoju duhovnost?

⁸ Međutim, postoji mnogo toga što bi moglo ugroziti našu duhovnost.  Okruženi smo ljudima koji razmišljaju na tjelesan način, pa se trebamo svojski truditi da izgradimo duhovnost, ali i da je sačuvamo. Kad netko izgubi svoju duhovnost, u njegovom umu nastaje svojevrstan moralni vakuum, u koji će brzo nahrupiti zagađen “zrak” ovog svijeta. Kako to možemo spriječiti? Kako možemo rasti u duhovnom pogledu?

9. (a) Što nam može pomoći da steknemo duhovnu zrelost? (b) Koje ćemo dobre primjere razmotriti u nastavku?

⁹ Dijete brže sazrijeva kad promatra roditelje i oponaša njihov dobar primjer. Slično tome, mi možemo brže duhovno sazreti ako promatramo duhovno zrele osobe i postupamo po uzoru na njih. S druge strane, od tjelesnih ljudi možemo naučiti kako ne bismo trebali postupati (1. Kor. 3:1-4). U Bibliji nalazimo i dobre i loše primjere. Budući da nam je cilj duhovno napredovati, razmotrit ćemo nekoliko dobrih primjera. Pogledajmo što možemo naučiti od Jakova, Marije i Isusa.

10. Kako je Jakov pokazao da je duhovan čovjek?

¹⁰ Osvrnimo se najprije na Jakova. Njemu život nipošto nije bio lak, kao ni većini nas danas. Morao je podnositi svog brata Ezava, koji je bio tjelesna osoba i želio ga je ubiti. Osim toga, imao je tasta koji ga je uvijek iznova pokušavao prevariti i iskoristiti. Iako je bio okružen tjelesnim ljudima, Jakov je bio duhovan čovjek. Vjerovao je obećanju koje je Bog dao Abrahamu te se posvetio brizi za svoju obitelj, koja je trebala imati posebnu ulogu u ispunjenju Jehovinog nauma (1. Mojs. 28:10-15). Jakovljeve riječi i djela otkrivaju da se u životu vodio  Božjim mjerilima i da je uvijek imao na umu njegovu volju. Naprimjer, kad je bio u strahu da će ga Ezav napasti, rekao je Bogu: “Izbavi me, molim te! (...) Ti si mi sam rekao: ‘Zaista ću ti biti dobrostiv i učinit ću da potomstva tvojega bude kao pijeska morskoga’” (1. Mojs. 32:6-12). Jakov se očito uzdao u obećanja koja je Jehova dao njemu i njegovim precima te je želio postupati u skladu s njegovom voljom i naumom.

11. Kako znamo da je Marija bila duhovna osoba?

¹¹ I Marija nam služi kao izvrstan primjer. Zašto je Jehova odabrao baš nju da bude Isusova majka? Nesumnjivo zato što je bila duhovna osoba. Kako to znamo? To se jasno vidi po prekrasnom hvalospjevu koji je izrekla kad je posjetila svoje rođake Zahariju i Elizabetu. (Pročitaj Luku 1:46-55.) Marijine riječi pokazuju da je izuzetno voljela Božju Riječ i da je jako dobro poznavala hebrejske knjige Biblije (1. Mojs. 30:13; 1. Sam. 2:1-10; Mal. 3:12). Zanimljivo je zapaziti da Marija i Josip nisu imali spolne odnose odmah nakon vjenčanja, nego tek nakon Isusovog rođenja. Što bismo iz toga mogli zaključiti? Očito je i njemu i njoj Jehovina volja bila važnija od osobnih želja (Mat. 1:25). Marija je pažljivo promatrala što se zbiva u Isusovom životu i pamtila njegove mudre pouke. Biblija kaže da je “čuvala sve [njegove] riječi u srcu svojemu” (Luka 2:51). Očito ju je jako zanimalo kako će Mesija ispuniti svoju ulogu u Božjem naumu. Nije li Marija doista divan primjer? Možemo li se i mi poput nje uvijek truditi činiti ono što Bog želi od nas?

12. (a) U kom je pogledu Isus bio sličan svom Ocu? (b) Kako se možemo ugledati na Isusa? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

¹² Od svih duhovnih ljudi koji su ikad živjeli najbolji nam je primjer Isus. Tijekom svog života i službe na Zemlji pokazao je da se u svemu želi ugledati na svog Oca, Jehovu. On je živio u skladu s Božjom voljom i mjerilima, a njegove misli, osjećaji i postupci bili su savršen odraz Jehovinih (Ivan 8:29; 14:9; 15:10). Naprimjer, usporedimo Izaijin opis Jehovine samilosti s Markovim opisom Isusovih osjećaja. (Pročitaj Izaiju 63:9; Marka 6:34.) Jesmo li i mi, poput Isusa, uvijek spremni pokazati suosjećanje prema onima kojima je potrebna pomoć? Osim toga, Isus se posvetio propovijedanju dobre vijesti i poučavanju ljudi (Luka 4:43). Takvi osjećaji i postupci odlika su duhovne osobe.

13, 14. (a) Što možemo naučiti od duhovnih osoba u današnje vrijeme? (b) Komentiraj jedan od navedenih ili neki sličan primjer.

¹³ I u današnje vrijeme ima mnogo dobrih primjera — duhovno zrelih pojedinaca koji se svesrdno trude oponašati Krista. To se vidi po njihovoj revnosti u službi propovijedanja, izuzetnoj gostoljubivosti, samilosti i drugim lijepim osobinama. Oni se, kao i svi mi, bore sa svojim slabostima i manama dok se trude razvijati kršćanske osobine. Rachel, sestra iz Brazila, rekla je: “Voljela sam pratiti najnoviju modu. Zbog toga se nisam baš pristojno odijevala. No istina me potaknula da se potrudim postati duhovna osoba. Nije mi bilo lako napraviti promjene, ali to mi je pomoglo da budem sretnija i pronađem pravi smisao života.”

¹⁴ Reylene, koja živi na Filipinima, imala je drugačiji problem. Ona se  posvetila visokom obrazovanju i najvažnije joj je bilo pronaći dobar posao i uspjeti u životu. Ona kaže: “Duhovni ciljevi bili su mi sve manje važni. Ali onda sam primijetila da mi nešto nedostaje u životu, nešto što je puno važnije od mog posla. Zato sam odlučila ponovno se usredotočiti na službu Jehovi.” Danas njen život jasno pokazuje da ima čvrstu vjeru u Jehovino obećanje zapisano u Mateju 6:33, 34. Ona kaže: “Potpuno sam sigurna da će se Jehova brinuti za mene!” Sigurno i u tvojoj skupštini ima braće i sestara sa sličnim iskustvima. Kad vidiš kako oni vjerno slijede Krista, to te može potaknuti da se ugledaš na njih (1. Kor. 11:1; 2. Sol. 3:7).

15, 16. (a) Što trebamo činiti da bismo postali poput Krista? (b) Kako možemo upoznati “Kristov um”?

¹⁵ Kako se mi osobno možemo ugledati na Krista? U 1. Korinćanima 2:16 stoji da trebamo imati “Kristov um”. A u Rimljanima 15:5 poziva nas se da razmišljamo poput Isusa. Dakle, da bismo bili poput Krista, trebamo upoznati njegov način razmišljanja i sve aspekte njegove osobnosti. A potom trebamo i postupati po uzoru na njega. Isusu je odnos s Bogom bio važniji od svega. Što budemo sličniji njemu, to ćemo biti bliskiji s Jehovom. Zato je veoma važno da naučimo razmišljati poput Isusa.

¹⁶ Kako možemo uspjeti u tome? Isusovi učenici vidjeli su njegova čuda, slušali njegove propovijedi i promatrali kako se ophodi s različitim ljudima te kako primjenjuje Božja načela. Rekli su: “Mi smo svjedoci svega što je činio” (Djela 10:39). Za razliku od njih, mi ne možemo doslovno vidjeti Isusa. No Jehova nam je s ljubavlju dao evanđelja, koja nam svojim slikovitim opisima pomažu da upoznamo Isusovu osobnost. Čitajući Matejevo, Markovo, Lukino i Ivanovo evanđelje te razmišljajući o tim izvještajima, možemo upoznati Kristov um. To nam pomaže da “u svemu [idemo] stopama njegovim” i da se “naoružamo” njegovim načinom razmišljanja (1. Petr. 2:21; 4:1).

17. Kako nam koristi to što imamo “Kristov um”?

¹⁷ Kako nam to što imamo “Kristov um” može koristiti u životu? Kao što doslovna hrana jača naše tijelo, tako duhovna hrana koja nam otkriva Kristov način razmišljanja jača našu duhovnost. Što bolje poznajemo Krista, lakše nam je zaključiti što bi on učinio u nekoj situaciji. To nam pomaže da donosimo odluke koje će biti Bogu po volji te da imamo čistu savjest. Nisu li to dobri razlozi da poslušamo biblijski savjet: “Obucite se u Gospodina Isusa Krista”? (Rim. 13:14).

18. Što si iz ovog razmatranja naučio o duhovnosti?

¹⁸ U ovom članku razmotrili smo što znači biti duhovna osoba. Vidjeli smo i da o duhovnosti puno možemo naučiti od onih koji nam služe kao dobar primjer. Na koncu, saznali smo da je važno steći “Kristov um” jer nam to može pomoći da duhovno rastemo. No postoje još neki aspekti ove teme koje je važno razmotriti. Naprimjer, kako možemo procijeniti koliko smo duhovno jaki? Što još možemo učiniti kako bismo jačali svoju duhovnost? Kako duhovnost utječe na naš svakodnevni život? Sljedeći članak odgovorit će na ta pitanja.