Kroz čitavu povijest ljudi iz različitih kultura Bibliju su smatrali vjerodostojnom knjigom – knjigom koja sadrži istinu. Danas milijuni ljudi žive u skladu s njezinim učenjima. No neki smatraju da je nevažna i puna izmišljenih priča. A kako vi gledate na Bibliju? Možete li joj vjerovati?

Kako možete znati je li ono što piše u Bibliji istina? Razmislite o sljedećem: Ako imate prijatelja koji vam nikad nije lagao, sigurno ga smatrate vrijednim povjerenja. Možemo li i za Bibliju reći da je poput tog prijatelja koji uvijek govori istinu? Razmotrimo nekoliko primjera.

Pouzdani pisci

Biblijski pisci bili su iskreni. Nisu skrivali vlastite propuste i greške. Naprimjer, prorok Jona pisao je o tome kako je on sam bio neposlušan Bogu (Jona 1:1–3). Zapravo, u zaključku svoje knjige priznao je da ga je Bog prekorio. Nije se ni pokušao opravdavati ili prikazati sebe u pozitivnom svjetlu (Jona 4:1, 4, 10, 11). Takvo poštenje svih biblijskih pisaca pokazuje da im je stvarno bilo stalo do istine.

Djelotvorni savjeti

A što kad je riječ o svakodnevnom životu? Možemo li u Bibliji pronaći praktične savjete za život? Da, možemo! Zapazite, naprimjer, što Biblija kaže o tome kako biti u dobrim odnosima s drugima: “Sve što želite da ljudi čine vama, činite i vi njima” (Matej 7:12). “Blag odgovor utišava gnjev, a oštra riječ izaziva srdžbu” (Mudre izreke 15:1). Da, biblijski savjeti jednako su djelotvorni danas kao što su bili i u vrijeme kad su zapisani.

 Povijesne činjenice

Brojna arheološka otkrića potvrdila su da su narodi, mjesta i događaji o kojima Biblija govori bili stvarni. Uzmimo za primjer samo jedan mali detalj. Biblijski pisac Nehemija, koji je živio u 5. stoljeću pr. n. e., napisao je da su Tirci (Feničani iz Tira) koji su živjeli u Jeruzalemu donosili ribu i svakovrsnu robu (Nehemija 13:16).

Postoji li ikakav dokaz koji bi potvrdio istinitost te tvrdnje? Da, postoji. Arheolozi su u Izraelu otkrili predmete iz Fenicije, što upućuje na to da su Izraelci i Feničani međusobno trgovali. Osim toga, u Jeruzalemu su iskopani fosilni ostaci mediteranskih riba. Arheolozi smatraju da su ih onamo dopremili trgovci iz feničkih priobalnih krajeva. Nakon što je proučio arheološke dokaze, bibličar Benjamin Noonan napisao je: “Tvrdnja iznesena u Nehemiji 13:16, o tome da su Tirci u Jeruzalemu prodavali ribu, zvuči kao autentičan povijesni podatak.”

Znanstvene činjenice

Biblija je prije svega vjerska i povijesna knjiga. No kad se dotiče znanstvenih pitanja, njene se tvrdnje poklapaju s dokazanim činjenicama. Uzmimo za primjer sljedeće:

Prije 3500 godina u Bibliji je zapisano kako je Zemlja “ni o što obješena” (Job 26:7). To se jako razlikuje od mitova prema kojima Zemlja pluta na vodi ili stoji na leđima neke ogromne kornjače. Otprilike 1100 godina nakon što je napisana Knjiga o Jobu, ljudi su i dalje mislili da Zemlja ne može naprosto visjeti u zraku, nego da na nečemu mora počivati. Tek je 1687. Isaac Newton objavio rad u kojem je objasnio da se Zemlja kreće svojom putanjom zahvaljujući gravitaciji i centrifugalnoj sili. To povijesno otkriće samo je potvrdilo ono što je u Bibliji bilo zapisano 3000 godina ranije!