IAKO BIBLIJA NIJE ZNANSTVENI PRIRUČNIK, ONA SADRŽI INFORMACIJE KOJE SU DALEKO ISPRED NJENOG VREMENA. RAZMOTRITE NEKE PRIMJERE.

Ima li svemir svoj početak?

Vodeći znanstvenici nekad su bili uvjereni da svemir postoji oduvijek. Danas većina njih smatra da svemir ima početak. No ta je spoznaja već odavno zapisana u Bibliji (1. Mojsijeva 1:1).

Kojeg je oblika Zemlja?

U drevno doba mnogi ljudi mislili su da je Zemlja ravna ploča. U 5. stoljeću pr. n. e. grčki su učenjaci naslućivali da bi Zemlja mogla biti okrugla. No puno prije toga, još u 8. stoljeću pr. n. e., biblijski pisac Izaija za Zemlju je upotrijebio izraz “krug zemaljski”, što se može prevesti i kao “kugla” (Izaija 40:22).

Jesu li nebeska tijela propadljiva?

Grčki znanstvenik Aristotel (4. stoljeće pr. n. e.) naučavao je da je jedino Zemlja podložna propadanju, dok se nebeska tijela nikad ne mijenjaju niti propadaju. To je gledište bilo prihvaćeno stoljećima, sve dok znanstvenici u 19. stoljeću nisu uveli pojam entropije, odnosno zaključili da sva materija na nebu i na Zemlji teži propadanju. Jedan od znanstvenika koji se bavio istraživanjem entropije bio je lord Kelvin. On je zapazio da Biblija za nebo i Zemlju kaže: “Kao haljina sve će se to istrošiti” (Psalam 102:25, 26). Kelvin je istovremeno smatrao da Bog može spriječiti takvo propadanje kako njegova djela stvaranja ne bi bila uništena, a upravo to govori i Biblija (Propovjednik 1:4).

Što drži planete u njihovoj orbiti?

Aristotel je učio da se sva nebeska tijela nalaze na kristalnim sferama, od kojih je svaka ugrađena u sljedeću sferu, a u središtu se nalazi Zemlja. U 18. stoljeću znanstvenici su počeli prihvaćati ideju da bi zvijezde i planeti mogli lebdjeti u praznom prostoru. No biblijska knjiga o Jobu, koja je napisana u 15. stoljeću pr. n. e., odavno je riješila tu dilemu. Ona jasno kaže da Stvoritelj “zemlju drži ni o što obješenu” (Job 26:7).

IAKO BIBLIJA NIJE MEDICINSKI PRIRUČNIK, U NJOJ SU ZAPISANE UPUTE KOJE SU U SKLADU SA SPOZNAJAMA MODERNE MEDICINE.

Izolacija oboljelih

Mojsijev zakon propisivao je da osobe koje boluju od gube moraju biti odvojene od ostalih. Liječnici su tek u srednjem vijeku, kad su harale razne pošasti, počeli primjenjivati takve sanitarne mjere, koje se i danas smatraju djelotvornima (3. Mojsijeva, 13. i 14. poglavlje).

Pranje nakon diranja leša

Sve do kraja 19. stoljeća liječnici bi često nakon seciranja leševa išli pregledavati ili operirati pacijente a da prije toga nisu oprali ruke. Mnogi njihovi pacijenti takvu su praksu platili životom. No, prema Mojsijevom zakonu, svatko tko bi dodirnuo mrtvaca bio je “nečist”. Taj je zakon čak nalagao da se osoba mora okupati kako bi se očistila. Takvi vjerski obredi nesumnjivo su spriječili širenje raznih bolesti (4. Mojsijeva 19:11, 19).

Uklanjanje izmeta

Svake godine preko pola milijuna djece umre od dijareje, uglavnom zbog zaraze koja je rezultat nepravilnog uklanjanja ljudskog izmeta. S druge strane, Mojsijev zakon nalagao je da se izmet zakopa, i to na mjestu na kojem ne obitavaju ljudi (5. Mojsijeva 23:13).

Vrijeme obrezanja — precizno utvrđeno

U prošlosti su, prema Božjem zakonu, muška djeca trebala biti obrezana osmi dan nakon rođenja (3. Mojsijeva 12:3). Sposobnost normalnog zgrušavanja krvi novorođenčad dobiva tek nakon prvog tjedna života. Budući da u biblijsko doba medicina nije bila ni približno razvijena kao danas, bilo je itekako mudro da se radi djetetove sigurnosti obrezanje obavi više od tjedan dana nakon poroda.

Veza između emocionalnog i fizičkog zdravlja

Medicinski stručnjaci i znanstvenici kažu da pozitivne emocije, kao što su radost, nada, zahvalnost i spremnost na opraštanje imaju blagotvoran učinak na zdravlje. Upravo to kaže i Biblija: “Veselo srce djeluje dobro kao lijek, a slomljen duh suši kosti” (Mudre izreke 17:22).