NA KOJE ste od dolje navedenih načina najčešće komunicirali s drugima u posljednjih mjesec dana?

• razgovor licem u lice

• pismo

• telefonski razgovor

• e-mail

• SMS poruke

• instant poruke

• video chat

• društvene mreže

Nikad prije nije postojalo toliko različitih vrsta komunikacije. Naravno, svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Razmotrimo nekoliko primjera:

Prednosti: Omogućava vam da kod sugovornika uočavate i najsitnije razlike u izrazu lica i tonu glasa te da zapažate njegove geste.

Nedostaci: Obje osobe trebaju imati vremena za razgovor te se naći na istom mjestu u isto vrijeme.

Prednosti: Djeluje srdačno i prisno.

Nedostaci: Treba dosta vremena da se napiše, a do primatelja stiže tek za nekoliko dana.

Prednosti: Može se brzo napisati i odmah stiže do primatelja.

Nedostaci: Ne djeluje tako prisno kao rukom pisano pismo. Izražene emocije lako se mogu krivo protumačiti.

U posljednje vrijeme ljudi sve više komuniciraju i putem društvenih mreža. Neki kažu da je to najbolji način da se ostane u vezi s voljenim osobama. Danas postoji na stotine društvenih mreža. Među njima je najpopularniji Facebook, koji ima više od 800 milijuna korisnika! “Kad bi Facebook bio država, zauzeo bi treće mjesto na popisu najmnogoljudnijih država svijeta, odmah iza Kine i Indije”, pisalo je u časopisu Time. No što su to društvene mreže i zašto su one danas tako popularne?

Društvene mreže su internetski servisi koji omogućavaju svojim korisnicima da komuniciraju s odabranom grupom prijatelja. “To je odličan način da ostaneš u vezi s prijateljima”, kaže 21-godišnja Jean. “Putem društvene mreže možete jedni drugima pokazati i fotografije koje ste snimili na putovanju ili u nekim drugim prilikama.”

 Ali zašto ne biste jednostavno napisali pismo? “Za to treba puno vremena”, reći će neki, “a i skupo je ako moraš izrađivati fotografije koje želiš poslati.” Zašto onda ne biste nazvali prijatelje telefonom? I za to treba dosta vremena, naročito ako morate nazvati više osoba, jer neke od njih neće biti kod kuće ili neće imati vremena za razgovor onda kad ih nazovete. A da im pošaljete e-mail? “Više nitko živ ne odgovara na mailove”, požalila se 20-godišnja Danielle. “Ako se netko i sjeti odgovoriti, na to obično moraš čekati tjednima. No na društvenoj mreži sve je puno lakše. Mogu jednostavno napisati komentar o tome što radim, a i moji prijatelji mogu napisati kako je njima prošao dan. Čim se prijavimo na mrežu, saznamo što ima novo. To je zbilja super!”

No to ne znači da se komuniciranje putem društvenih mreža svodi samo na puko ćaskanje. Ono služi i u razne druge svrhe. Naprimjer, kad dođe do neke prirodne katastrofe — poput potresa i tsunamija koji su 11. ožujka 2011. poharali Japan — mnogi koriste društvene mreže da bi saznali kako su njihovi najdraži.

Uzmimo za primjer Benjamina, koji živi u Sjedinjenim Državama. “Nakon što je Japan zadesio tsunami, telefonske linije bile su prekinute”, kaže on. “Jedan mi je prijatelj rekao da je poslao e-mail našoj zajedničkoj prijateljici koja živi u Tokiju, ali ona mu nije odgovorila. Tada sam uzeo u ruke mobitel, otišao na internet i otvorio njenu stranicu na društvenoj mreži. Ondje sam odmah vidio njenu kratku poruku. Obavijestila nas je da je dobro i da će kasnije napisati nešto više o svemu što se dogodilo.”

Benjamin dalje kaže: “Prijateljima koji znaju tu našu prijateljicu iz Japana, a nisu registrirani na društvenoj mreži, morao sam poslati e-mail. Trebalo mi je dosta vremena da dođem do njihovih adresa i da svakom od njih napišem što sam saznao. U roku od par dana dobio sam nekoliko odgovora. Jedna mi je osoba odgovorila nakon otprilike dva tjedna! Ti su ljudi sa svih strana primali toliko mailova da nisu stizali odgovoriti na sve njih. Koliko bi se samo vremena uštedjelo da su svi kontaktirali jedni s drugima putem društvene mreže! Za par minuta svi bi doznali najnovije vijesti!”

Očito je da komuniciranje putem društvenih mreža ima svojih prednosti. No postoje li i neke opasnosti? Ako postoje, koje su to opasnosti i kako ih možete izbjeći?