KAD čujete riječ “Havaji”, na što prvo pomislite? Vjerojatno na bijele, pješčane plaže, kristalno čisto more, njihanje kokosovih palmi, tople noći i verande osvijetljene romantičnim bambusovim bakljama. Spomenimo još i polinezijski luau, zabavu na kojoj se u izobilju može uživati u ananasu, kašastom jelu poi, mariniranom lososu lomilomiju i neizostavnoj kalua svinjetini, pa je slika o Havajima gotovo potpuna. Što bismo više mogli poželjeti?

Ipak, na Havajima ima još mnogo, mnogo zanimljivih stvari! Upoznajmo najprije otok Hawaii. On se još naziva i Veliki otok budući da su ostali veći otoci Havajskog otočja — Oahu, Maui i Kauai — zajedno manji od Velikog otoka. Ovaj predivan otok ima površinu od 10 432 četvorna kilometra i stalno raste. No o tome nešto kasnije.

Veliki otok ima blagu klimu jer je najjužniji. U turističkim destinacijama na obali prosječna dnevna temperatura kreće se od 29 Celzijevih stupnjeva ljeti (od svibnja do listopada) do 22 stupnja zimi (od studenog do travnja), dok je noću temperatura nešto niža, između 15 i 18 stupnjeva. Područje koje se naziva Kona nalazi se na strani otoka koja je u zavjetrini i obično je sunčanije, dok je područje Hilo mnogo kišnije, jer se nalazi na vjetrovitoj strani.

Tropska klima i plodno vulkansko tlo pogoduju rastu raznovrsnog voća i povrća. Ukusni mango, papaja, liči i drugo egzotično voće rastu u izobilju, kao i predivne orhideje i anturiji. Odlično uspijevaju i makadamija orasi te kava. Kava Kona poznata je diljem svijeta. Svake godine kad se održavaju dani Kone distributeri kave sjate se sa svih strana kako bi isprobali uzorke i napravili narudžbe.

Veliki otok ima više klimatsko-vegetacijskih zona, između ostalog kišne šume, pustinju i tundru. Kišne šume nalaze se na istočnoj, kišnoj strani otoka. One pružaju dom mnogim egzotičnim pticama, a tu se mogu naći i drvolika paprat te razne vrste divljih orhideja. Prosječna godišnja količina padalina u području Kona-Kohala iznosi oko 250 milimetara, a u području Hilo preko 2 500 milimetara.

Na otoku se nalazi 5 vulkana — Mauna Loa, Mauna Kea, Kilauea,  Kohala i Hualalai. Ime “Kilauea” doslovno znači “veliko izbacivanje”. Kilauea se 1979. ponovno probudila i eruptirala, stvarajući spektakularne prizore. Od 1983. gotovo neprestano izbacuje užarenu lavu, uslijed čega su uništena tri obalna grada, no nastale su stotine hektara novog tla.

Kad se lava ulijeva u ocean, čuje se huka i piskanje, nastaju golemi stupovi pare i dima kao i oblaci te se formiraju nove plaže prekrivene crnim pijeskom. Kilauei se obično može približiti bez opasnosti, stoga se zna reći da je to jedini vulkan na svijetu koji se može razgledati iz automobila.

Neaktivni vulkan Mauna Kea nalazi se na 4 205 metara visine i najviša je planina na otoku — malo viša od vulkana Mauna Loa, koji je visok 4 169 metara. No, kad bi se Maunu Keu mjerilo od podnožja na morskom dnu, bila bi najviša planina na svijetu, dosežući visinu od 9 000 metara. No zato je Mauna Loa jedinstvena po tome što je najmasivnija planina na svijetu s obujmom od 40 000 kubičnih kilometara!

Zimi Maunu Keu zna prekriti snijeg, stoga je se s pravom naziva “Bijela planina”. Otočani se na njoj skijaju, premda to može biti opasno zato što su obronci stjenoviti. Na vrhu Maune Kee u znanstvenom centru postavljeno je 13 najjačih teleskopa na svijetu na kojima rade astronomi iz 11 zemalja.

Obala Velikog otoka pruža raznorazne mogućnosti za rekreaciju. Budući da zrak i more ostaju topli tijekom cijele godine, stalno se može uživati u vodenim sportovima. Posjetitelji mogu birati plaže — od onih s bijelim pijeskom koje su omiljena kupališta pa sve do osamljenih plaža, koje su obično dostupne samo onima koji vole dugo pješačiti ili imaju terensko vozilo.

Veliki otok doista ima mnogo dobrih strana — veličinu, položaj, klimu i reljef. Posjetite li ga, dočekat će vas dobronamjerni i susretljivi ljudi, koji su poznati po iznimnoj havajskoj gostoljubivosti.