NITKO ne sumnja u to da su vulkani opasni. Samo u posljednjih tristo godina oni su odnijeli nekoliko stotina tisuća života. Naravno, većina nas živi na sigurnoj udaljenosti od tih uspavanih divova. No milijuni stanovnika Zemlje žive u neposrednoj blizini aktivnih vulkana. Quito, glavni grad Ekvadora, nalazi se u blizini vulkana Pichinche, koji se uzdiže s njegove sjeverozapadne strane. Vulkan Popocatepetl, čije ime na aztečkom jeziku znači “brdo koje se puši”, udaljen je svega šezdesetak kilometara od Ciudad de Mexica. Veliki gradovi kao što su novozelandski Auckland i talijanski Napulj nastali su na obroncima ili u podnožju vulkana. Sve u svemu, milijuni ljudi žive u područjima u kojima bi jake sile u Zemljinoj unutrašnjosti mogle iznenada probuditi te uspavane divove.

Stanovnici Napulja već oko 3 000 godina žive vrlo blizu Vezuva. Taj je vulkan udaljen od Napulja svega 11 kilometara. To je zapravo vulkan koji je nastao u krateru drevnog vulkana Monte Somme. Vezuv je jedan od najopasnijih vulkana na svijetu. Budući da se njegovo ognjište nalazi ispod razine mora, taj je vulkan mnogo veći nego što izgleda.

Vezuv ima dugu i prilično burnu povijest. Od čuvene erupcije iz 79. n. e., u kojoj su uništeni Pompeji i Herkulanej, dogodilo se još najmanje 50 erupcija. U razornoj erupciji koja se dogodila 1631. poginulo je oko 4 000 ljudi. Otprilike u to vrijeme počeo se koristiti izraz “lava” (od latinskog labi, što znači “kliziti”). Taj izraz prikladno opisuje užarenu žitku masu koja izbija iz grotla vulkana i klizi niz njegove obronke.

Idućih nekoliko stoljeća iz Vezuva je nastavila istjecati lava, a povremeno je dolazilo i do jačih erupcija. U erupciji koja se dogodila 1944, za vrijeme Drugog svjetskog rata, vulkan je “pozdravio” savezničke vojnike kišom vulkanskog pepela. Pepeo je prekrio i obližnje gradove Massu i San Sebastiano te čuvenu vezuvsku žičaru (na talijanskom la funicolare)  koja se spominje u poznatoj talijanskoj pjesmi “Funiculì, funiculà”.

U današnje vrijeme stanovnici Napulja zaokupljeni su svojim svakodnevnim brigama i ne misle puno o opasnom vulkanu koji se nalazi u neposrednoj blizini grada. Turisti oduševljeno razgledavaju povijesne lokalitete i znamenita zdanja. Trgovine i kafići puni su ljudi, a Napuljski zaljev prošaran je mnoštvom bijelih brodskih jedara. Vezuv je velika turistička atrakcija, a ovdašnji ga stanovnici više doživljavaju kao dobroćudnog susjeda nego kao opasnog uspavanog diva.

Novozelandski lučki grad Auckland prošaran je vulkanskim kupama. Taj grad koji ima više od milijun stanovnika prostire se na području na kojem ima 48 malih vulkana. U drevnim vulkanskim dolinama nastala su dva zaljeva, a otoci koji se nalaze u tim zaljevima također su rezultat vulkanske aktivnosti. Najbolje se vidi otok Rangitoto, koji je star oko 600 godina i ima isti simetričan oblik kao i Vezuv. Pri nastanku tog vulkanskog otoka obližnje maorsko selo bilo je zasuto pepelom.

Stanovnici Aucklanda naučili su živjeti s vulkanima. Na mjestu na kojem je nekad bio aktivni vulkan danas se nalazi brdo Maungakiekie. To je brdo dio gradskog parka u sklopu kojeg se nalazi i farma ovaca, a čitavo područje  nalazi se u samom središtu Aucklanda. Na nekim drugim mjestima na kojima su prije bili aktivni vulkani sada se nalaze jezera, parkovi i sportska igrališta. Na jednom se nalazi groblje. Mnogi ljudi žive na obroncima vulkana jer se odatle pruža prekrasan pogled na grad i okolicu.

Na području na kojem se danas nalazi grad Auckland najprije su se naselili Maori, a zatim prije 180 godina i Europljani, no u to vrijeme ljudi vjerojatno nisu puno razmišljali o njegovoj vulkanskoj prošlosti. Naselili su se na tom području zato što su vidjeli da nikome ne pripada, da se nalazi blizu mora i da ima vrlo plodno tlo. U drugim dijelovima svijeta vulkansko je tlo također vrlo plodno. Naprimjer, u Indoneziji se neka od najplodnijih rižinih polja nalaze u blizini aktivnih vulkana. Na najplodnijim poljoprivrednim površinama u zapadnom dijelu Sjedinjenih Država tlo je uglavnom vulkanskog porijekla. Na tlu koje je prekriveno lavom vegetacija se, uz odgovarajuće uvjete, može obnoviti za manje od godinu dana nakon erupcije.

Mnogi se pitaju: ‘Nije li opasno živjeti u blizini vulkana?’ Naravno da je to opasno. No znanstvenici mogu vrlo precizno pratiti seizmičku i vulkansku aktivnost u unutrašnjosti Zemlje. Naprimjer, američki Državni zavod za geološka istraživanja prati aktivnost vulkana diljem svijeta — uključujući i one u blizini Napulja i Aucklanda, gdje je već razrađen plan evakuacije u slučaju opasnosti. Uz pomoć Globalnog sustava za pozicioniranje, čiji sateliti snimaju Zemlju 24 sata na dan, te čitavog niza seizmografskih uređaja, znanstvenici mogu otkriti podzemnu magmatsku aktivnost prije nego što dođe do erupcije.

Seizmolozi budno prate aktivnost Vezuva. U nastojanju da što bolje zaštite stanovništvo od moguće katastrofe, talijanske su vlasti već isplanirale što treba poduzeti u slučaju da dođe do erupcije koja bi po jačini bila jednaka onoj iz 1631. Stručnjaci tvrde da bi prije nego što dođe do erupcije bilo dovoljno vremena da se ljude upozori na opasnost i evakuira iz opasnog područja.

Auckland se nalazi na području koje znanstvenici nazivaju monogenetičko vulkansko polje. To znači da umjesto aktiviranja postojećeg vulkana može doći do nastanka potpuno novog vulkana na nekom drugom mjestu. Stručnjaci kažu da bi se u razdoblju od  nekoliko dana do nekoliko tjedana prije erupcije dogodio niz potresa. Oni bi upozorili ljude na opasnost i omogućili im da se na vrijeme sklone na sigurno.

Premda je praćenje vulkanske aktivnosti itekako važno, ono je beskorisno ako ljudi ne slušaju upozorenja stručnjaka. Godine 1985. poglavarstvo kolumbijskog grada Armera bilo je upozoreno na opasnost od erupcije vulkana Nevado del Ruiz. Iako je tutnjava vulkana koja se čula na udaljenosti od pedesetak kilometara jasno upozoravala na opasnost, građanima je samo bilo rečeno da ostanu mirni. U bujicama blata koje su preplavile grad poginulo je preko 21 000 ljudi.

Premda su takve katastrofe rijetke, mirna razdoblja između erupcija koriste se za daljnja istraživanja i pripreme za slučaj novih opasnosti. Neprestano praćenje vulkanske aktivnosti, odgovarajuća priprema te provođenje obrazovnih kampanja doprinose tome da se zaštite životi ljudi koji žive u sjeni tih uspavanih divova.