Zašto smijeh stvara osjećaj ugode? Istraživanja pokazuju da smijeh aktivira ne samo područja u mozgu koja su povezana s percepcijom i govorom nego i područje koje se naziva nucleus accumbens, a povezano je s osjećajem sreće i zadovoljstva, izvještava The Vancouver Sun. Dr. Allan Reiss sa Sveučilišta Stanford kaže da je to područje “vrlo važan dio mozga”. Reiss smatra da istraživanje čovjekovog smisla za humor može pomoći liječnicima da bolje razumiju njegovo ponašanje prema drugim ljudima. “Smisao za humor često određuje hoćemo li se s nekim sprijateljiti ili čak upustiti u dugotrajnu ljubavnu vezu te kako ćemo to učiniti i koga ćemo odabrati”, kaže dr. Reiss. “Osim toga, humor je univerzalni obrambeni mehanizam protiv stresa.”

Tako neki psihijatri opisuju jednu novu vrstu ovisnosti — ovisnost o mobitelu. Istraživanje koje je proveo španjolski Specijalizirani centar za liječenje ovisnosti i rehabilitaciju ovisnika (CETRAS) pokazalo je da se ovisnost o mobitelu najčešće javlja kod “neudatih mladih žena u dobi od 16 do 25 godina koje su sramežljive, nezrele i frustrirane”, piše španjolski list El País. Ta ovisnost stvara “nezasitnu želju za razgovaranjem ili izmjenjivanjem poruka putem mobitela”, kaže psihijatar Blas Bombín. Kad ovisnici ne mogu koristiti mobitel, postanu “uznemireni i razdražljivi”. Ta ovisnost ne utječe samo na njihove odnose s drugim ljudima nego im donosi i velike izdatke. CETRAS navodi da neki ovisnici imaju čak osam mobitela te “mjesečno potroše i do 800 eura za plaćanje telefonskih računa”.

Ukoliko uskoro ne dođe do neke značajne promjene, “za 30 godina svaki treći čovjek na svijetu živjet će u nekom sirotinjskom gradskom naselju”, piše londonski list The Guardian, navodeći podatke iz jednog UN-ovog izvještaja. Žalosno je da “već danas 940 milijuna ljudi — gotovo šestina svjetskog stanovništva — živi u zapuštenim, prljavim naseljima u kojima uglavnom nema vodovoda ni kanalizacije, nisu osigurane osnovne komunalne usluge niti se može ostvariti zakonom zajamčena sigurnost građana”. U Kiberi, sirotinjskoj četvrti kenijskog grada Nairobija, živi oko 600 000 ljudi. Anna Tibaijuka, direktorica UN Habitata, programa Ujedinjenih naroda koji se bavi pitanjima stanovanja, kaže: “Velike socijalne razlike i nezaposlenost navode ljude na delinkventno ponašanje. Sirotinjske četvrti su legla zla u kojima nema mira ni sigurnosti i u kojima mladi nisu zaštićeni.”

Nagli privredni razvoj Kine omogućio je milijunima Kineza da kupe automobil. No problem je u tome što mnogi nemaju gdje parkirati. Mnoga stambena naselja koja su sagrađena u posljednjih 25 godina nemaju parkirališta jer je u vrijeme kad su se ta naselja gradila vrlo malo ljudi imalo automobil. U starijim naseljima ulice su toliko uske i zavojite da je u njima gotovo nemoguće parkirati automobil. U posljednje vrijeme “broj automobila u Pekingu povećao se na preko 2 milijuna, a u gradu ima samo 600 000 parkirnih mjesta”, izvještava časopis China Today. U cijeloj zemlji samo oko 20 posto vozača propisno parkira svoj automobil na mjestu koje je predviđeno za parkiranje. O naglom porastu broja automobila u Kini svjedoči i porast potrošnje nafte. “Kina će uskoro potisnuti Japan s drugog mjesta na ljestvici najvećih svjetskih potrošača nafte”, piše China Today.

Sve veći broj mladih traži liječničku pomoć za ublažavanje simptoma RSI-a (sindroma prenaprezanja koji se javlja zbog stalnog ponavljanja istih pokreta), pišu kanadske novine The Globe and Mail. “Liječnici i fizioterapeuti kažu da imaju sve mlađe pacijente jer djeca u školi i kod kuće sve više vremena provode pred kompjuterom”, pišu novine. Neprestano tipkanje ili korištenje upravljačkog uređaja pri igranju videoigara može uzrokovati bolove i oticanje zglobova, što je uobičajeno kod osoba koje pate od RSI-a. Roditeljima se savjetuje da kod djeteta pripaze na držanje tijela i pojavu simptoma RSI-a — dijete obično trlja laktove ili zglobove i žali se na obamrlost ruku ili trnce u njima.

“Ako radite s osobom suprotnog spola, to može ugroziti vaš brak”, piše The Wall Street Journal, izvještavajući o rezultatima jednog istraživanja koje je provedeno u Švedskoj. Autorica studije dr. Yvonne Aberg analizirala je službene statističke podatke o razvodu braka i zaposlenju te je ustanovila da je “kod ljudi koji na poslu dolaze u kontakt s osobama suprotnog spola stopa razvoda čak 70% veća nego kod onih koji rade samo s osobama istog spola”. Pritom uopće nije važno jesu li vaši radni kolege u braku ili nisu, ustanovila je dr. Aberg. To sedmogodišnje istraživanje, u kojem je sudjelovalo 37 000 ispitanika koji rade na 1 500 lokacija, temelji se na statističkim podacima, a ne na izjavama ispitanika, koje obično nisu potpuno objektivne. U članku se navodi da kod supružnika koji rade u istom uredu postoji 50 posto manja vjerojatnost da će njihov brak završiti razvodom.

Luteranski svećenik koji je prošle godine privukao veliku pažnju zbog toga što je rekao da “nema Boga na nebu, nema vječnog života i nema uskrsnuća” dobio je dopuštenje da opet služi kao svećenik nakon što je kratko vrijeme morao napustiti službu, izvještava BBC News. Thorkild Grosbøl iz crkvene općine u gradiću Tårbæku (nedaleko od Kopenhagena) “ispričao se za svoju izjavu” te priznao svoje obaveze prema Crkvi, rekla je Lise-Lotte Rebel, koja služi kao biskup u biskupiji Helsingør. Međutim, Grosbølove se propovijedi nisu promijenile. U lipnju 2004. gđa Rebel je izjavila da će, ne napusti li Grosbøl sam svećeničku službu, sud morati odlučiti smije li on nastaviti služiti kao svećenik.

U Palestini su učenjaci prvi put otkrili neki stari nadgrobni spomenik na kojem je uklesan redak iz Novog zavjeta (Kršćanskih grčkih pisama), izvještava njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Natpis na grobu koji je nazvan Apsalomov grob pronađen je sasvim slučajno. Gledajući fotografiju grobnice koja je snimljena u sumrak, antropolog Joe Zias primijetio je nešto što je izgledalo kao oštećeni natpis. Na kamen je zalijepljena masa od razmočenog papira, ljepila i krede. Tako je dobiven odljev pomoću kojeg je kasnije odgonetnut tekst biblijskog retka. Natpis sadrži riječi iz Luke 2:25, koje su identične tekstu Sinajskog kodeksa iz četvrtog stoljeća. To je otkriće zanimljivo zbog toga što je uklesavanje biblijskih redaka na nadgrobne ploče postalo uobičajeno tek početkom 11. stoljeća.