Kad bi nebrojeno mnogo majmuna kuckalo po tipkama nebrojeno mnogo pisaćih strojeva, s vremenom bi natipkali sva Shakespeareova djela, tvrde neki evolucionisti. Želeći istražiti tu tvrdnju, istraživači sa Sveučilišta u Plymouthu (Engleska) napravili su pokus sa šest majmuna kojima su na mjesec dana dali kompjuter. Majmuni “nisu napisali ni jednu riječ”, izvještava The New York Times. Šest majmuna iz zoološkog vrta u Paigntonu, na jugozapadu Engleske, “natipkalo je svega pet stranica teksta”, koji se uglavnom sastojao od puno slova S. Na kraju tog “dokumenta” majmuni su natipkali nekoliko slova J, A, L i M. Osim toga, svi su majmuni vršili nuždu na tastaturi kompjutera.

Trinaestog siječnja 2002. jaka oluja zadesila je planinsko područje Meksika u kojem leptiri monarsi provode zimu na stablima borova i jela. Tom je prilikom došlo do naglog zahlađenja. Zbog kiše i hladnoće uginulo je oko 500 milijuna leptira, tako da je u podnožju nekih stabala tlo bilo prekriveno slojem uginulih leptira debelim i do jednog metra. “Zbog tog je strašnog nevremena u jednom danu uginulo 70 do 80 posto svih monarha koji se na proljeće vraćaju u istočne predjele Sjedinjenih Država”, kaže se u međunarodnom izdanju lista The Miami Herald. No sada je na pomolu nova opasnost. Premda su meksičke državne vlasti otvorile posebni rezervat biosfere kako bi zaštitile leptire monarhe, njihova su staništa ugrožena zbog protuzakonite sječe stabala. Taj je problem primijećen na otprilike 44 posto površine rezervata. Premda ova izdržljiva mala stvorenja mogu preživjeti seobu u područja udaljena 4 000 kilometara, vrijeme će pokazati hoće li preživjeti i postupni gubitak životnog prostora u krajevima gdje provode zimu.

U jednom izvještaju kaže se da je “zelena revolucija, koja je omogućila povećanje poljoprivredne proizvodnje u gotovo svim dijelovima svijeta, ujedno dovela do toga da milijuni afričkih poljoprivrednika, koji spadaju u najsiromašnije na svijetu, postanu još siromašniji”, piše časopis New Scientist. Kako je došlo do toga? Krajem 1950-ih počelo se sijati sorte pšenice i riže koje daju visoke prinose kako bi se spriječilo nestašicu hrane koju se očekivalo zbog naglog porasta svjetskog stanovništva. Međutim, upotrebom sorti koje daju visoke prinose stvorene su velike zalihe pšenice i riže, što je dovelo do pada cijena tih poljoprivrednih proizvoda. “Poljoprivrednici koji su imali dovoljno novca da kupe sjeme tih novih sorti imali su bolji urod, pa su tako mogli nadoknaditi gubitke uzrokovane padom cijena, no oni koji nisu mogli kupiti sjeme novih sorti jednostavno su propali”, piše New Scientist. Osim toga, nove sorte spomenutih kultura nisu dobro uspijevale u afričkom podneblju jer su bile predviđene za uzgoj u Aziji i Latinskoj Americi.

“Umor ili pospanost vozača ozbiljan je problem koji u našem društvu sve više uzima maha”, rečeno je u jednoj studiji o kojoj je pisao časopis Medical Journal of Australia (MJA). “Istraživanja pokazuju da pospani vozači uzrokuju preko 20% prometnih nesreća”, kažu istraživači. Komentirajući spomenutu studiju, časopis MJA piše: “Vozač obično zaspi za volanom i uzrokuje prometnu nesreću kad je sam u automobilu i vozi velikom brzinom. To se najčešće događa po noći ili u ranim poslijepodnevnim satima, kad se ljudima obično spava. Kao što je to slučaj sa svim drugim nesrećama u cestovnom prometu, nesreće uzrokovane pospanošću vozača najčešće izazovu muškarci mlađi od 30 godina.” Opasnost da zaspu za volanom naročito prijeti osobama koje pate od sindroma opstruktivne apneje u snu, a takvih je prilično mnogo. Časopis piše da od tog sindroma pati “oko 25% muškaraca srednjih godina”. Ljudi koji pate od tog sindroma možda nisu ni svjesni da bi vrlo lako mogli zaspati za volanom.

U vrijeme kad je zbog zakašnjelih monsunskih kiša u akumulacijskim jezerima diljem Punjaba (Indija) razina vode bila vrlo niska, u jezeru kod brane Bhakra na rijeci Sutlej bila je gotovo dvostruko viša nego prethodne godine. Što je razlog tome? Glavni pritok rijeke Sutlej teče kroz područje na kojem ima 89 ledenjaka, piše časopis Down to Earth. “Izostanak monsunskih kiša doveo je do pojačanog topljenja ledenjaka. Budući da nema oblaka, ledenjaci su u većoj mjeri izloženi Sunčevoj svjetlosti. Zbog jakog sunca i vrlo visokih temperatura led se brzo topi”, objašnjava Syed Iqbal Hasnain, znanstvenik sa Sveučilišta Džavaharlal Nehru koji se bavi istraživanjem ledenjaka. Stručnjaci smatraju da bi se zbog topljenja leda ledenjačka jezera mogla prepuniti i poplaviti okolno područje. Osim toga, topljenje ledenjaka znači smanjenje zaliha vode u budućnosti, što bi se moglo negativno odraziti na proizvodnju električne energije i poljoprivredu.

U australskoj državi Novi Južni Wales “svake se godine dijagnosticira 2 850 novih slučajeva raka kože, a 340 ljudi umre od raka kože”, izvještavaju novine The Sydney Morning Herald. Istraživanje koje je u Victoriji proveo Državni zavod za istraživanje raka pokazalo je da se 25 posto australskog stanovništva — 10 posto više nego prije tri godine — sunča da bi imalo preplanulu put. Novine dalje pišu: “Zabrinjavajuće je da su istraživači otkrili kako se preko 60 posto tinejdžera namjerno izlaže suncu da bi potamnjelo te da trećina ispitanika kaže kako se zbog preplanule puti osjeća zdravije.” Prošle je godine prodaja preparata za tamnjenje kože porasla za 18 posto, dok prodaja krema i losiona za zaštitu od sunca nije porasla. Dr. Robin Marks iz Udruženja dermatologa Australije i Azije kaže da neki ljudi misle kako nije opasno ako koža tamni polako. Međutim, “stručnjaci za rak kože kažu da se jako varaju oni koji ijedan način sunčanja, pa čak i umjereno izlaganje suncu, smatraju bezopasnim”, pišu novine. Dr. Marks upozorava: “Preplanula put je poput žulja — znak da s kožom nešto nije u redu.”

U japanski jezik uvuklo se mnoštvo stranih riječi, što je dovelo do toga da Japanci, a naročito oni starije dobi, često ne razumiju svoj materinji jezik, izvještava The Japan Times. U nekim rječnicima i do 10 posto natuknica čine strani izrazi, koji uglavnom potječu iz engleskog jezika. “[Japanski] postaje sve nerazumljiviji”, žalila se jedna 60-godišnjakinja. “Ponekad mislim da mi treba prevoditelj da bih razumjela svoj vlastiti jezik.” Mladi ljudi, političari, novinari te ljudi iz svijeta sporta, mode, elektronike i informatike sve češće koriste strane riječi koje “zvuče moderno i privlačno”. Međutim, riječi koje su preuzete iz drugih jezika pišu se katakanom, pismom koje se uglavnom koristi za pisanje stranih riječi. Stoga ti izrazi mogu “još dugo vremena ostati ‘strani’”, pišu novine. Neke Japance “ljuti sama pomisao da u današnje vrijeme na japanskom možete sastaviti čitave rečenice koristeći isključivo zapadnjačke riječi, izuzev pokojeg japanskog glagola ili kakve čestice”, piše The New York Times. Sve to utječe i na međuljudske odnose, pa tako u nekim obiteljima nastaju problemi u komunikaciji.