Iako su šume u Francuskoj znatno stradale zbog snažnih oluja koje su u prosincu 1999. zadesile tu zemlju, nedavna istraživanja pokazuju da je šumska divljač pretrpjela manje štete nego što se očekivalo, izvještava pariški list Le Monde. Na 10 000 hektara uništenih šuma na istoku Francuske pronađeno je samo 20 uginulih životinja — 10 odraslih jelena, 5 srna i 5 divljih svinja. Koristeći se “instinktom koji je ljudima još uvijek nedokučiv”, životinje su se na neki način sklonile — možda su se sakrile pod oborena stabla ili se sakupile na otvorenom prostoru. Jean-Paul Widmer, iz francuskog Državnog zavoda za šumarstvo, kaže: “Manje znamo o [životu] jelena i divljih svinja nego [o životu] lavova i drugih egzotičnih divljih životinja.”

U proteklih osam godina 25 putnika koji su doputovali na japanski aerodrom Narita “umrlo je od takozvanog sindroma ekonomske klase”, izvještava list The Daily Yomiuri. Iako simptomi nose naziv “sindrom ekonomske klase”, mogu se pojaviti i kod putnika prve klase. Višesatno sjedenje može otežati cirkulaciju krvi u nogama i dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka. Ako ugrušak dođe do pluća, može uzrokovati probleme s disanjem, a možda čak i smrt. Svake godine između 100 i 150 putnika koji stižu na aerodrom Narita suočava se s nekim oblikom tog sindroma, kaže Toshiro Makino, ravnatelj ambulante Medicinskog fakulteta Nippon na novom tokijskom međunarodnom aerodromu. “Putnici koji lete avionom više od sedam ili osam sati bez slijetanja trebali bi piti više vode nego inače te poduzeti neke preventivne mjere, primjerice protezati noge i savijati koljena”, savjetuje Makino.

“Tijekom 20. stoljeća prosječan broj dana u godini kada se temperatura u Tokyu spustila ispod nule smanjio se za 95 posto”, izvještava The Daily Yomiuri. U 1990-ima bilo je prosječno samo 3,2 dana u godini kada se temperatura u Tokyu spustila ispod nule, dok je u prvih deset godina 20. stoljeća godišnji prosjek bio 61,7 dana. Jedan iskusni meteorolog koji radi za japanski Državni meteorološki zavod komentirao je kako globalno zagrijavanje onemogućava da temperature budu niske kao nekada. Osim toga, rekao je kako se boji da bi tokijska “veoma hladna zima” uskoro mogla postati stvar prošlosti. Prema podacima meteorološkog zavoda, ako se emisija stakleničkih plinova nastavi sadašnjim intenzitetom, predviđa se da će u 21. stoljeću temperatura u čitavom svijetu porasti za 1,0 do 3,5 Celzijevih stupnjeva. Kada bi u cijelom Japanu temperatura porasla za 3,5 Celzijevih stupnjeva, u Tokyu bi bilo vruće kao što je danas u Nairobiju.

U Francuskoj već desetljećima gotovo da i nije bilo sifilisa. Međutim, liječnici su prošle godine zabilježili novu epidemiju te spolno prenosive bolesti koja se prvenstveno javlja među homoseksualcima, izvještava francuski dnevnik Le Figaro. U toku 2000. epidemije sifilisa također su se pojavile u Velikoj Britaniji i Irskoj. Sifilis je bakterijska bolest koja u ranom stadiju na koži uzrokuje pojavu rana i osipa, a ako se ne liječi dovodi do oštećenja živčanog i krvožilnog sustava. Le Figaro komentira da je povratak sifilisa zabrinjavajuć, budući da je ta bolest “potpuno nepoznata novim generacijama liječnika, koji tijekom studija nisu pregledali niti jednu osobu oboljelu od sifilisa”. Stoga postoji mogućnost da liječnici postave pogrešnu dijagnozu, a time bi se otežalo djelotvorno liječenje. Stručnjaci pretpostavljaju da je ponovnu pojavu sifilisa uzrokovalo to što mnogi pri spolnim odnosima ne poduzimaju mjere zaštite. Stoga stručnjaci strahuju da bi ovaj trend mogao biti najava “novog razbuktavanja epidemije AIDS-a”.

Prema biltenu Tufts University Health & Nutrition Letter, sve je više starijih osoba koje putuju u slabije razvijene zemlje svijeta, a mnoge od njih razbole se zbog zagađene hrane ili vode. Posljedica je takozvani putnički proljev koji kod ljudi u dobi od 60 i više godina može uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme. Ako se ne hranite u prvoklasnom hotelu ili restoranu u velikom suvremenom gradu, Health  & Nutrition Letter savjetuje sljedeće:

• □ Nemojte piti vodu iz slavine niti njome prati zube. Koristite samo flaširanu, prokuhanu ili dezinficiranu vodu. Nemojte stavljati led u piće, osim ako ste sigurni da je napravljen od čiste vode.

• □ Nemojte jesti ribu ili meso ako nije do kraja kuhano ili pečeno.

• □ Nemojte jesti nepasterizirane mliječne proizvode niti sirovo povrće.

• □ Nemojte jesti voće ukoliko ga niste sami oprali u čistoj vodi i potom ga ogulili. Nakon što ste ga ogulili, operite ruke prije nego počnete jesti.

• □ Nemojte jesti hranu koju prodaju ulični prodavači, čak ni ako je poslužuju toplu.

“Ima ih jednako mnogo koliko i ljudi zaraženih HIV-om te dvostruko više nego izbjeglica koji su napustili svoju zemlju. Humanitarne organizacije mnogih zemalja nazivaju ih ‘prognanicima u vlastitoj zemlji’”, izvještava londonski The Independent. Premda su ti ljudi zbog rata bili prisiljeni napustiti svoje domove, ostali su u svojoj zemlji. UN procjenjuje da diljem svijeta ima 25 do 30 milijuna takvih prognanika. Većina njih ne živi u izbjegličkim logorima, nego kod drugih obitelji ili na ulici. Dennis McNamara, UN-ov stručni savjetnik za pitanja prognanika, kaže da mnogi ne traže utočište u nekoj drugoj zemlji, nego “nastoje ostati što bliže svom domu — tamo gdje se nalazi zemlja koju obrađuju”. Humanitarne organizacije ponekad ne mogu doći do njih. Čak 90 posto tih prognanika su žene i djeca. “Muškarci su ti koji ratuju”, kaže McNamara. “Žene i djeca su žrtve. Prognanim ženama stalno prijeti opasnost da ih siluju pripadnici neprijateljske vojske.”

Kako kameleon može ščepati guštere, pa čak i ptice čija težina iznosi i do 10 posto njegove težine? Dosad se mislilo da se kameleonov plijen prilijepi za hrapavu i ljepljivu površinu njegovog jezika. No time se ipak nije moglo objasniti kako to stvorenje može uhvatiti prilično težak plijen. Da bi dobili odgovor na to pitanje, znanstvenici iz Antwerpena (Belgija) napravili su ubrzane videosnimke na kojima se vidi kako kameleon koristi svoj nevjerojatno brz jezik, izvještava njemački znanstveni časopis Bild der Wissenschaft-Online. Znanstvenici su ustanovili da kad kameleon isplazi jezik, na njegovom vrhu nastaje zadebljanje. Trenutak prije nego što jezik dodirne plijen dolazi do stezanja dvaju mišića jezika, uslijed čega se njegov vrh pretvara u prianjaljku pomoću koje usisava plijen.

“Sahara se proširila na zemlje sjevernog Sredozemlja”, izvještava londonski The Guardian, “a razlog je pogubna kombinacija degradiranja tla i promjene klime, uslijed čega se u nekim područjima južne Evrope plodno tlo pretvara u pustinju.” Na UN-ovoj Konferenciji o širenju pustinje, koja je održana u prosincu 2000, jedan je stručnjak rekao da je tome djelomično doprinio i trend globalizacije poljoprivrede, koji stvara tržište na kojem se mnogi individualni poljoprivrednici teško nose s konkurencijom. Stoga poljoprivrednici napuštaju zemlju, čija se plodnost sačuvala tisućama godina zahvaljujući izgradnji terasa i brižljivom navodnjavanju. S vremenom voda počinje odnositi tu plodnu zemlju. Situacija je kritična u južnoj Italiji, Španjolskoj i Grčkoj. U Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Rusiji i Kini također se sve više plodnog tla pretvara u pustinju. Klaus Töpfer, direktor UN-ovog Programa za okoliš, rekao je: “Tlo je prirodno bogatstvo koje je jednako važno za kvalitetu čovjekovog života i očuvanje okoliša kao što su važni čista voda i čist zrak.”

Dvadesetdvočlani istraživački tim konačno je utvrdio gdje se nalazi “izvor najveće rijeke na svijetu, okončavši tako desetljeća nagađanja i kontradiktornih otkrića”, izvještava londonski The Times. Amazona izvire kao potočić na Nevado Mismiu, vrhu visokom 5 000 metara koji se nalazi u južnom dijelu peruanskih Anda. Odatle vijuga travnatom i močvarnom dolinom u kojoj joj se pridružuju drugi potoci i rijeke, a nakon toga nastavlja put dug 6 000 kilometara koji vodi do Atlantskog oceana. Opisujući izvor rijeke, Andrew Pietowski, vođa istraživačkog tima, rekao je: “To je divno mjesto. Stojite u zelenoj dolini u podnožju impresivne, gotovo crne stijene visoke četrdesetak metara. Tamo vlada izuzetan mir i spokojstvo.”