Nota
1. ¿Kia pa ko Babilonia Guasu?
¿Maera pa yarovia “Babilonia Guasu” omborepresenta opaete religión raanga reta? (Apocalipsis 17:5). Yaecha maera pa:
-
Oparavɨkɨ opaete ɨvɨ rupi. Jei reta jese jae oguapɨ “jeta yae vae reta” jare “tëtaguasu reta” re, jare vi “mburuvicha guasu reta re mbaepuere güɨnoi vae” (Apocalipsis 17:15, 18).
-
Jae mbaetɨ omborepresenta gobierno imbaepuere yae vae ani mundo comercial. Biblia jei “ɨvɨ pegua mburuvicha guasu reta” jare “omaemee vae reta” jekuaeño oiko Babilonia Guasu oñemokañɨtei güire (Apocalipsis 18:9, 15).
-
Jae omongɨa Tumpa jee. Oyembojee “kuña iyaguasa pota vae” echa oparavɨkɨ mburuvicha guasu reta ndive korepoti re ani ïru mbaembae reta re (Apocalipsis 17:1, 2). Ombotavɨ kia reta opaete ɨvɨ rupi jare jae jeko pegua omano jeta kia reta (Apocalipsis 18: 23, 24).
2. ¿Kërai yave pa oyekuaata Mesías?
Metei profecía rupi Biblia omombeu ndei Mesías oväe mbove oasata ko 69 semana (emongeta Daniel 9:25).
-
¿Kërai yave pa omboɨpɨ 69 semana? Año 455 pe ndei Jesús oa ɨvɨ pe mbove. Jókuae año mburuvicha Nehemías ou “oñemopüa ye jare oñeñono kavi ye” vaerä Jerusalén (Daniel 9:25; Nehemías 2:1, 5-8).
-
¿Mbovɨ tiempo pa kuae 69 semana? Amogüe profecía Biblia pe oï vae jei metei ara metei año rami ko (Números 14:34; Ezequiel 4:6). Jáeramo metei semana 7 año rami ko. Kuae profecía pe, 69 semana jae ko 483 año (69 multiplicado por 7).
-
¿Kërai yave pa iyapɨ kuae 69 semana? Año 455 a.e.c. güive yaipapa 483 año, jae ko año 29 e.c. a Jókuae año pe etei Jesús oyembobautisa jare oiko ma Mesías (Lucas 3:1, 2, 21, 22).
3. Médico reta oyapo vae oiporu yave tugüɨ
Ámope médico reta oiporu imbaerasɨ vae jugüɨ etei oparavɨkɨ yave. Ërei, opaete vae mbaetɨ ko ikavi metei cristiano peguarä. Mbaetɨ romee tugüɨ, mbaetɨ vi romaeño oñeñovatu vaerä orerugüɨ jaɨkue rupi oñeñono yé vaerä orerete pe oremboopera yave (Deuteronomio 15:23).
Oime vi ïru mbae médico reta oyapo vae tugüɨ ndive ipuere ko ikavi vae yandeveguarä, kuae rami: análisis de sangre, hemodiálisis, hemodilución ani oiporu metei máquina de recuperación de sangre ani circulación extracorpórea (bomba de derivación cardiopulmonar). Cristiano ñavo oiparavota kërai oyeporuta jugüɨ oyemboopera ramboeve, metei prueba médica ani metei tratamiento pe. Ipuere ko médico ñavo oyapo ambuaeyee iparavɨkɨ tugüɨ ndive. Jáeramo, ndei güɨnoi yave cirugía, ani oyeapo yave metei prueba médica ani ndei oyeapo metei tratamiento mbove, cristiano reta oparandu kavita ko mbae pa oyeapota jugüɨ ndive. Eyapo ndeyeupe kuae marandu reta:
-
Cherugüɨ oyeekɨ yave chegüi jare michi pegua mbaetɨ ma oï cherete pe ¿aroviata pa jekuaeño ko cherugüɨ, ani apɨyereta pa “ɨvɨ re”? (Deuteronomio 12:23, 24).
-
Ayapo ramboeve metei procedimiento médico oekɨ reta yave cherugüɨ, oekɨ vaerä chugüi ikaviä vae javoi oñono ye vaerä cherete pe ani oiporu vaerä tratamiento rami ¿cheɨvɨte pe chemoambekota ra oyeapo yave jókuae cherugüɨ ndive?
4. Yembosɨrɨ regua
Tumpa Iñee mbaetɨ omboarakuaa omenda vae reta oyembosɨrɨ vaerä. Jare oechauka kavi oyembosɨrɨ vae reta mbaetɨ jaegüɨraiño ñogüɨnoi omenda yé vaerä (1 Corintios 7:10, 11). Ërei amogüe cristiano reta oyemongeta ipuere ko oyembosɨrɨ oyougüi güɨnoi yave amogüe yemboavai reta kuae rami:
-
Oipotaä oyangareko jëtara reta re: Kuimbae omenda vae oipotaä omee mbae ave jëtara reta pe. Mbaetɨ etei omee chupe reta jemimonderä ani jembiurä (1 Timoteo 5:8).
-
Omenda vae oinupa yae imenda ïru re: Ipuere güɨrokomegua tekove katu, imbaerasɨ opɨta ani ipuere oyuka (Gálatas 5:19-21).
- Yemboavai ikavimbae vae ipuere omokañɨ iamistad Jehová ndive: Omenda vae omboavai yae yave imenda ïru pe oyeókuai vaerä Jehová pe (
5. Arete reta
Cristiano reta mbaetɨ royapo arete reta ikaviä vae Jehová peguarä. Ërei, cristiano ñavo ipuere oiparavo mbae oyapota vae Biblia jei rupi. Emae kuae ejemplo reta re.
-
Kia jei ndeve yave emboasa kavi kuae arete. “Yasoropai” rere yave, jaekavi ma ko. Jókuae kia oipota má oikuaa yave ndepuere remoësaka chupe maera pa reyapoä jókuae arete.
-
Nemenda ïru mbaetɨ oyeokuai Jehová pe vae, jei ndeve yave reo vaerä jëtara oikoa pe, metei arete iara pe. Kuae ikavi ndeve yave, ndepuere remoësaka chupe oimeta yave mbae Jehová peguarä ikaviä vae, nde ngaraa reyapo.
-
Nderuvicha jei omeeta ndeve korepoti arete iara ramboeve. ¿Ikavi ra reipɨɨ vaerä? ¿Oyemongeta pa nderuvicha jókuae korepoti omeeta ndeve arete ramo? ¿Ani oipota pa omee ndeve ndeparavɨkɨ kavi ramo?
-
Metei kia omee ndeve regalo oime yave arete. Güɨramoi jókuae kia jei ndeve: “Aikuaa nde mbaetɨ ko reyapo kuae arete, ërei aipota amee ndeve kuae regalo”. Ipuere ko jaeño oipota ipɨakavi. Jayave, ¿oime pa mbae yayemongeta vaerä güɨramoi oipota ko oyavɨuka yandeve ani oipota pa yayapo jókuae arete? Reyemongeta güire jese, ndepuere reiparavo reipɨɨta pa jókuae regalo ani mbaetɨ. Oipotagüe mbae yaiparavo yayapo vae rupi, yaipota yaiko jupi rupi jare yandepɨa ikavi Jehová kotɨ (Hechos 23:1).
6. Mbaerasɨ reta ovakatu vae
Yaaɨu ramo kia reta, yayeangareko kavi agüɨye vaerä yamboasa metei ave mbaerasɨ ovakatu vae ïru kia reta pe. Jökorai yayapo yaikuaa yave yandembaerasɨ ko ani yarovia ipuere ko ñanoi mbaerasɨ ovakatu vae. Jare yayapo ñaneñeereendu vaerä kuae mborookuai jei vae: “Peaɨu perapicha, pe peyeaɨu rami” (Romanos 13:8-10).
¿Kërai pa ñaneñeereendu kuae mborookuai pe? Kia güɨnoi mbaerasɨ ovakatu vae, oyeangarekota agüɨye vaerä oyeovapɨte, oiküava ani oipopɨsɨ. Jare aguɨyeta iyarasɨ kia mbaetɨ oparea yave chupe jëta pe oipota ramo oyangareko jëtara reta re. Ndei oyembobautisa mbove, omombeuta anciano reta icoordinador pe güɨnoi ko mbaerasɨ ovakatu vae, jökorai oyeangarekota ïru kia reta re. Jare, kia güɨrovia ipuere ko güɨnoi mbaerasɨ ovakatu vae, ndei omboɨpɨ mbove noviazgo oyapoukata iyeupe análisis de sangre. Yayapo kuae reta yave, yaechaukata yayemoambeko ko ïru kia reta re jare agüɨye ñamae yandeyé aeño, yayemoambeko vi “ïru vae reta re” (Filipenses 2:4).
7. Negocios jare asuntos legales
Agüɨye vaerä ñanoi yemboavai reta yaikuatíaukata oipotagüe mbaembae oyeapo mbaravɨkɨ korepoti ndive vae, yepe tëi jókuae kia jae ko metei hermano (Jeremías 32:9-12). Jeseve, ipuere ko cristiano reta güɨnoi amogüe yemboavai michi mi vae korepoti re ani ïru mbaembae reta re. Jókuae oasa yave oñono kavita jarembae jae retaiño iyarasɨmbae reve.
Ërei, ¿kërai pa ipuere oñono kavi yemboavai yavai katu vae, yembotavɨ jare apu reve vae? (Emongeta Mateo 18:15-17). Jesús jei yayapo vaerä kuae mboapɨ mbaembae:
-
Yemboavai güɨnoi vae ipuere jae retaiño oñono kavi (emae versículo 15).
-
Ipuereä oñono kavi iyemboavai, ipuere oiporu metei ani mókoi hermano congregación pegua omoïru vaerä (emae versículo 16).
-
Jare mbaetɨ ipuere oñono kavi iyemboavai, jayave ramo ipuere oyemongeta anciano reta ndive (emae versículo 17).
Mbaetɨ yaipota kuae nunga yemboavai, ngaraa yaraja yandehermano reta tribunal reta jóvai pe, echa kuae omongɨa Jehová jee jare congregación (1 Corintios 6:1-8). Ërei, ámope oime ko yemboavai oñeñono kavi vaerä tribunal reta jóvai: divorcio, michia reta iyangarekoa, pensión, indemnización de seguro, declaración de bancarrota jare testamentos. Metei cristiano oipota oñono kavi iyemboavai vía legal rupi jare ñee ikavi rupi yave mbaetɨ ko oyapo oï ikavimbae vae.
Jökoraiño vi, metei cristiano oñeapo mburuvicha reta pe yemboavai ikavimbae vae re yave —violación, abuso de menores, maltrato, hurto grave ani oporoyuka vae re— mbaetɨ ko oyapo oï ikavimbae vae.
a Año 455 a.e.c. güive año 1 a.e.c. pe oime 454 año. Año 1 a.e.c. güive año 1 e.c. pe oime metei año, echa mbaetɨ año cero. Jare año 1 e.c. güive año 29 e.c. pe oime 28 año. Yaipapa yave jókuae año —454, 1 jare 28—, oime 483 año.