1, 2. E aera ngke tatangiraki Mareta iroun Iesu, ao tera ae kaotaki iai bwa e aki kororaoi neiei?

TERA ae rio n am iango ngkana ko iangoa Mareta are taekinaki n te Baibara? E ngae ngke tii ngaia te aine ae taekinaki arana bwa e tatangiraki iroun Iesu, ma e tatangiriia naba aine ake tabeman ake a kakaraoa nanon te Atua n aron tinana i aon te aba ae Maria, ao tarin Mareta are Maria. (Ioa. 11:5; 19:25-27) Ma bukin tera ngkai e taekinaki Mareta n aron aio n te Euangkerio?

² E tatangiraki Mareta iroun Iesu tiaki tii ibukin ana akoi ao mwamwakurina ma bon ibukin naba korakoran ana onimaki. Bon te aine ngaia ae e rangi ni kakoauai ana reirei Iesu. E aki nanokokoraki bwa e ataia ae Iesu bon te Mesia are beritanaki. (Ioa. 11:21-27) E ngae n anne, e aki kororaoi neiei n ai arora. N te tai teuana ngke e kawaraki mwengaia iroun Iesu, e iangoia Mareta bwa e na tuanga Iesu te bwai ae e riai ni karaoia ibukini kaetan te kangaanga are e taku irouna bwa e kairua. E taku Mareta: “Te Uea, ko aki muti ngkai e kitanai tariu n tii ngai bwa N na karaoi bwaai? Mangaia ae ko na tuangnga bwa e na buokai.” (Wareka Ruka 10:38-42.) Tera reireiara man te rongorongo aei?

3, 4. N te aro raa ae e rinea “te tibwanga ae raoiroi” Maria, ao tera reireiani Mareta are e butimwaeia? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

³ E kairaki Iesu man aia akoi Mareta ao Maria bwa e na reireinia taiani koaua aika kakawaki. E kabongana raoi te tai anne Maria n reiakina te atatai mairoun te Tia Reirei ae Kakannato ao n tekateka “i rarikini waen te Uea . . . , n ongora n ana taeka.” E kona ni karaoa naba anne Mareta. Akea te nanououa bwa e bae ni kamoamoaaki Mareta iroun Iesu ibukin nanona n rangi n tabeakinna.

⁴ E ngae n anne, e tabetabe Mareta ni katauraoa te amwarake ae raka ao mwakuri riki tabeua n te mwenga ibukini kamwengaraoan Iesu. Ma e kairia mwakuri aikai nakon te tabeaianga ae aki manena ao e a ngureakina Maria. E noria Iesu bwa e kataia ni karaoi baika bati Mareta, ngaia are e taetae ma te akoi Iesu ni kangai: “Mareta, Mareta, ko rangi ni katabeaiangako ni baika bati.” E tuangnga bwa e a tau naba tii te amwarake ae bebete. Imwina, e a manga kamoamoaa Maria ibukin ongorana. E taku Iesu: “E rinea te tibwanga ae raoiroi Maria, ao e na aki anaaki mairouna.” E na bae Maria ni waekoa ni mwaninga te baere e kanna n aia tai n amwarake arei, ma e aki kona ni mwaninga kamoamoaana ao te amwarake n taamnei ae tamaroa are e reiakinna mairoun Iesu ngke e kakauongo irouna. E korea aei te abotoro Ioane, 60 tabun te ririki imwina: “Iesu e tatangiriia Mareta ma tarina.” (Ioa. 11:5) A kaotaki koauan taeka aika kairaki n te taamnei aikai, bwa e boni butimwaea Mareta kaetakina ma te akoi iroun Iesu, ao e kateimatoa kakaonimakina ni beku ibukin Iehova n uaa tokini maiuna.

5. Tera aroni kabotauan te maiu ngkai ma are rimoa n te Baibara, ao tera te titiraki ae ueke mai iai?

⁵ Tera kaokoroni maiura ngkai ma are rimoa n te Baibara ibukini baika katabetabeaki iai aomata? “Akea n rongorongon rimoa norakini bwaai n reitaki aika nakoraoi irouia aomata, bwaai ni boreeti aika baitii, maekatin ma taamneia aika bati, te rerio, birim, terewitin . . . Ti a katabetabeaki ni karerekean te bwai ae boou ni katoabong . . . Tabeua te ririki n nako, a rangi ni kamoamoa aomata ibukin ara bong aikai bwa ‘Boong aika a Ota iai.’ Ma e a ririkirake n riki bwa ‘Boongi ni Katabetabe.’” A taekinaki taeka aikai 60 tabun te ririki n nako, nakoia ataein te reirei n te United States. E taekinaki n Te Taua-n-Tantani ae bwain Tebetembwa 15, 1958-E aei: “A na bae n rikirake riki bwaai ni katabetabe ngkai e a kaan tokin te waaki aei.” Ai boni koauara anne! E a ueke iai te titiraki ae kakawaki aei: Ti na kangaa n totokoi baika a na katabetabeira aika aki manena ao ni katotonga Maria ni kaatuui iangoani bwaai n taamnei?

6. A kangaa ana aomata Iehova ni kabonganai raoi kukune aika boou?

⁶ E a tia ana botaki te Atua i aon te aba ni kabonganai raoi kukune aika boou ibukini karikirakean te taromauri ae koaua. N te katoto, iangoa te “Photo-Drama of Creation,” ae te birim ma taamneina aika a aki kakammwakuri ao aika maiu, ae e kara ao iai tangina. Imwain ao i nanon tain te Moani Buaka Are Kabutaa Aonnaba, a karekei raun nanoia mirion ma mirion aomata ni katobibia te aonnaba man te birim aei, are ni kabaneana e kabwarabwaraaki iai rokon te rau n ana Tautaeka Iesu Kristo ae Maanna Tenga te Ririki. Imwina, e katanoataaki rongorongon te Tautaeka n Uea n te rerio ike a ongora iai mirion ma mirion riki aomata ni kabutaa te aonnaba. Ni boong aikai, a kabonganaaki rabakau aika boou n te kaombiuta  ao te intanete ibukini kabutan te rongorongo ae raoiroi n te aro ae baitii, are e roko naba irouia aomata n abamwakoro aika tionako ao n iteran nako te aonnaba.

7. (a) E aera bwa e karuanikai kabatiaani kabonganaani bwain aon te aba? (b) Tera ae ti na tarataraira riki mai iai? (Nora te kabwarabwara i nano.)

⁷ N aron ae kauring te Baibara, e karuanikai kabatiaani kabonganaani bwain aon te aba. (Wareka 1 I-Korinto 7:29-31.) E kona te Kristian ni kai kabanea te tai ae bati i aoni baike e iangoi bwa akea bureia, n aron te bae e mamate nanona iai, te wareware ni kaakibotu, te mataku n te terewitin, te neweaba, te mamataku n te titooa ao karekean kukune aika boou n aron te tablet, mobwaao, kaombiuta ao a bati riki ke tangiran te toronibwai. Ti kona naba ni kabanei ara tai ao ni babaeakina te rereitaki ma tabeman n te intanete, ni kanako taeka n te mobwaao, ni kabutiinako rongorongo n te intanete ao ni katoatai n nori kaongora aika boou ao takaakaro ni kauaaba. * (TeMin. 3:1, 6) Ngkana ti aki tiatiana ara tai ae ti kabanea i aoni baika aki manena, ti na kairaki iai bwa ti na aki tabeakina te mwakuri ae kakawaki riki ae ara taromauri ibukin Iehova.—Wareka I-Ebeto 5:15-17.

8. E aera ngkai e kakawaki te reirei ni kairiri ae ti na aki tangira ana waaki nako te aonnaba?

⁸ E a tia Tatan ni bairei waaki n ana aonnaba aei bwa a na anaaki nanora ao ni katabetabeaki iai. E noraki koauan anne n te moan tienture, ao e a rangi n noraki riki koauana n ara bong aikai. (2Tim. 4:10) Ngaia are, ti riai n ongeaba n te reirei ni kairiri aei: ‘Tai tangira ana waaki nako te aonnaba.’ Ngkana ti katoatai ni kaboraoa maiura ma te reirei ni kairiri anne, ti na kona n totokoi baika ti na katabetabeaki iai ao e na rikirake iroura “tangiran te Tama.” N te aro aei, e na bebete iroura karaoan nanon te Atua ao ti na teimatoa n akoaki irouna n aki toki.—1Ioa. 2:15-17.

9. Tera ae taekinna Iesu ibukini matara n te aro ni kaikonaki, ao e kangaa ni kaota te katoto?

⁹ E inanoi raoi ana angareirei Iesu ao ana katoto ma ana reirei ni kairiri nakoni Mareta. E kaungaia taan rimwina bwa a na “kaatuua” taraan te bwai teuana ni mataia n te aro ni kaikonaki, bwa a aonga n uarongorongoa te Tautaeka n Uea ao n aki katabetabeaki. (Wareka Mataio 6:22, 33.) E aki katabeaiangaa Iesu ni bwaikorakin te maiu aei, ao akea naba oin ana auti ke abana.—Ruka 9:58; 19:33-35.

10. Tera te katoto ae oti iroun Iesu ni moani waakin ana mwakuri ni minita?

 ¹⁰ A bati baika riki n ana tai n uarongorongo Iesu ake a kona ni katabeaiangaa, ma e aki roko n te kaatuui iangoani baikanne. Ni moani waakin ana mwakuri ni minita, i mwin reiakinaia aomata aika bati ao karaoani kakai i Kaberenaum, a bubutiia aomata bwa e na kamanna riki n aia kaawa. Ma e kangaa Iesu ni kaekaa te bubutii n anainano aei? E taku: “I riai naba n tataekina te rongorongo ae raoiroi ae taekan ana Tautaeka n Uea te Atua nakoni kaawa ake tabeua, bwa ngaia aei bukini kanakoau.” (Ruka 4:42-44) E karaoa nanon ana taeka Iesu ngke e mwananga n te raroa ae abwabwaki i aon Baretain n uarongorongo ao n angareirei iai. E ngae ngke e kororaoi, ma iai naba irouna baike kainnanoi te rabwata, ao n tabetai e kua naba imwin ana mwakuri korakora ibukin te Atua.—Ruka 8:23; Ioa. 4:6.

11. Tera ae taekinna Iesu nakon te aomata are iai ngurengurena n ana utu, ao tera te kauring are e anga Iesu?

¹¹ N te bong teuana, ngke e tabe n reiakinia taan rimwina aroia n tokanikai i aon te kakaaitara, e a taku naba temanna te mwaane: “Te tia Reirei, tuanga tariu bwa e na tibwai ana bwai tamara ni kabane, i marenau ma ngaia.” Ma e rawa Iesu ni kairekerekea ma te ngurengure aei. E kaeka Iesu ni kangai: “Nao, antai ae mwiokoai bwa N na riki bwa te tia moti ke te tia tibwai ami bwai i marenami?” E reitaanako ana angareirei Iesu ni kauringia taan ongora taekan te kangaanga ni kaatuuan tangirani bwain te maiu aei, are a kona iai ni katabetabeaki aia beku ibukin te Atua.—Ruka 12:13-15.

12, 13. (a) Tera ae karika anaakin nanoia tabeman kaaini Kuriiti ake a rairaki man aia Aaro, tabebong imwaini maten Iesu? (b) E kangaa Iesu n tokanikai i aon te bwai are e katabetabeaki iai?

¹² E a rangi ni karawawataaki maiun Iesu i aon te aba n ana kabanea ni wiki. (Mat. 26:38; Ioa. 12:27) E bati ana mwakuri ake e na karaoi, e na rinanoni kataaki aika kamaamaa ao te mate ae kammaraki. Iangoa te katoto n te baere riki n te Taabati n Nitian 9 n 33 C.E. N aron ae a kaman taekinaki, e toka Iesu i aon te taongki n rin i Ierutarem ao a tatakaruaea aomata bwa “teuae nakomai bwa te Uea n aran Iehova.” (Ruka 19:38) N te bong are imwina, e rin Iesu n te tembora ao e ninikoria ni kakionakoia taani bitineti aika nanonrang ake a kabongana ana auti te Atua ni karikirake iai n te aro ni babakanikawai nakoia raoia n I-Iutaia.—Ruka 19:45, 46.

¹³ Tabeman mai buakoia aomata ake i Ierutarem, boni kaaini Kuriiti ake a rairaki man aia Aaro, ake a anaaki raoi nanoia iroun Iesu ao a butiia te abotoro Biribo bwa a na maroro ma Iesu. Ma e rawa Iesu ni katabetabeaki mani baika kakawaki riki ake i mwaina. E aki kani karekea atongana ni karekeia taani boutokaia bwa e aonga n aki rinanon te mate ae kammaraki irouia taani kairiribai nakon te Atua. Ngaia are imwini kabwarabwaraan ae e a kaan ana tai ni mate, e taku nakon Anterea ao Biribo: “Ane tangira maiuna ao e na kabuaa, ma ane ribaa maiuna n te aonnaba aei, ao e na kawakinna ibukin te maiu are aki toki.” N oneani mwin are e na maroro ma kaaini Kuriiti akekei, e tua kakawakin te kakairi n arona n anga boni ngaia ao e berita ni kangai: “Ane kan toro irou, ao e na karineaki iroun te Tama.” Akea te nanououa bwa e anga te kaeka ae karaunano aio Biribo nakoia kaaini Kuriiti.—Ioa. 12:20-26.

14. Tera ae kaotia Iesu bwa e aki tabeitera ni maiuna, e ngae ngke e moanibwaia te mwakuri n uarongorongo?

¹⁴ E ngae ngke e rawa Iesu ni katabetabeaki man ana kantaninga ae kakawaki ibukin tataekinan te rongorongo ae raoiroi, ma e boni karaoi naba mwakuri tabeua. E  butimwaea te kakao teuana nakon te mare ao e uataboa naba kakimwareirein te botaki n arona ni bita te ran nakon te wain n te kakai. (Ioa. 2:2, 6-10) E butimwaei naba aia kakao ni katairiki raoraona ni kaan ao taan rimwina. (Ruka 5:29; Ioa. 12:2) Ae kakawaki riki, e kakarekea ana tai n tataro, ni kananoa ana iango ao n rawea motirawana.—Mat. 14:23; Mareko 1:35; 6:31, 32.

15. Tera te reirei ni kairiri ae anga Bauro, ao e kangaa ni katea te katoto ae raoiroi?

¹⁵ E korea aei te abotoro Bauro: “Ti na kaaki rawawatara nako,” ngke e kabotauia Kristian aika a tia ni katabui maiuia ma te kakorakora ni kabobirimwaaka. (Wareka Ebera 12:1.) E maiuakina Bauro te baere e tataekinna, n arona ni kitana nakoana ae teimaan n te Aro n Iutaia are e kona ni kaubwai ao ni kinaaki iai. E kaatuua iangoani “bwaai aika kakawaki riki” ao e kakorakoraa n uarongorongo ao e okioki ni mwamwananga i marenan Turia, Asia Minor, Maketonia ao Iutaia. E korea aei Bauro ni kaineti ma ana kantaninga ibukin te maiu n aki toki i karawa: “I mwaninga taekani baike imwiu ao I arorai nakoni baika mena imwaiu.” (IBir. 1:10; 3:8, 13, 14) E kabongana raoi maiuna Bauro ngkai akea buuna n “teimatoa ni beku iroun te Uea n aki katabetabeaki.”—1Kor. 7:32-35.

16, 17. Tera arora ni kakairi n ana katoto te tia rimwini Kristo ae Bauro, e ngae ngkana ti a tia ni mare ke ti tuai? Taekina te rongorongo teuana.

¹⁶ Iai tabeman ana toro te Atua ake a rineia bwa a na aki iein n aroni Bauro, bwa e aonga ni karako tabeia n aia utu ao n anga ngaiia ibukin te Tautaeka n Uea. (Mat. 19:11, 12) A bati riki tabeia ibukia aia utu ana toro te Atua aika iai buuia. Ma e ngae ngkana ti a tia ni mare ke ti tuai, ti kona ni “kaaki rawawatara nako” ake a kona ni katabetabeira man ara beku ibukin te Atua. E bae ni kainnanoaki iai tiatianakin te tai i aoni baika ti kani kakaraoi aika aki manena, ao ni katei tiia ibukini karababaan te tai ni beku ibukin te Atua.

¹⁷ Iangoa aroia taanga aika Mark ao Claire ae kaaini Wales, ake a teimatoa ni bwaiania ni banen aia reirei ao a reitaanako aia beku i mwini mareia. E kabwarabwaraa aei Mark: “Ti kabebetea maiura ngke ti kaboonakoa ara auti ae tenua ruuna ao ni katoka ara mwakuri n itera n tai, bwa ti aonga n ira te mwakuri ni kateitei n aaba aika kakaokoro.” I nanon 20 te ririki n nako, a tia naakai ni kabutaa aon Aberika ni buoka katean Taabo n Taromauri. N te taina, e a tia ni kerikaaki aia mwane nakon $15 ma e bon teimatoa Iehova n tabeakinia. E taekina aei Claire: “E reke raun nanora ae bati n te beku iroun Iehova ni katoabong. Ti karekeia raoraora aika bati n taabo ake ti roko iai, ao bon akea te bwai ae ti tare iai. E aki kona ni kabotauaki te kimwareirei are ti karekea mani kabwanina ara tai ibukin Iehova ma baike a aki rangi ni kakawaki ake ti kitan.” A bati ana toro te Atua aika a kabwanina aia tai ake a rinanon naba aei. *

18. Baikara titiraki aika a riai n iaiangoi tabeman?

¹⁸ Tera arom iai? Tera ae ko na karaoia ngkana ko noria bwa e a aki ingainga nanom ni moanibwaia riki te Tautaeka n Uea ibukini katabetabe aika akea manenaia? Tao kaekaaia boni mani kanakoraoan riki warekan te Baibara i bon iroum ao te ukeuke iai. Ko na kangaa ni karaoa anne? E na kabwarabwaraaki n te kaongora ae imwina.