Ukoukora te Tautaeka n Uea ao Tiaki Bwaai
“Teimatoa n ukoukora ana Tautaeka n Uea [te Atua], ao a na karekeaki baikai nakoimi.”—RUKA 12:31.
ANENE: 40, 98
1. Tera kaokoron te bwai ae ti kainnanoia ao ae ti tangiria?
E A TIA n taekinaki bwa a karako baike e kainnanoi te aomata ma a rangi ni bati baike e tangiri. E taraa n ae a bati aika aki ota ni kaokoroni baika kainnanoaki ibukin te maiu ao baika tangiraki. Ma tera te kaokoro? Te “bwai ae kainnanoaki” bon te bwai ae riai n reke iroum ibukina bwa e boto maium iai. Aikai baika kainnanoaki: te amwarake, te kunnikai, ao katanara. Te “bwai ae tangiraki” bon te bwai ae ko kani karekea ma e aki kainnanoaki ibukin te maiu ni katoabong.
2. Baikara bwaai tabeua aika a tangiri aomata?
2 E kona ni kakaokoro te bwai ae a tangiria aomata ni kaineti ma aia tabo ni maeka. N aaba aika tabe n rikirake, a bati aika a tii tangira te mwane ae tau ibukini boon te mobwaao, te rebwerebwe, ke te mwakoro n aba ae uarereke. N aaba aika kaubwai riki, e kona n tangiraki karekean te kabwate ni kunnikai ae bobuaka, te auti ae bubura riki, ke te kaa ae bobuaka riki. N aki ongea te tabo ae ti mena iai ma iai te kangaanga ae kakaiaki n aei, bwa ti kona ni mwane n te mataai ni kanibwaibwai, ae rikiraken tangirani baika tao ti kainnanoi ke ti aki, ao ti kona ni kabooi ke ti aki.
TARATARAIKO MAN TE MATAAI NI KANIBWAIBWAI
3. Tera te mataai ni kanibwaibwai?
3 Tera te mataai ni kanibwaibwai? Boni kaatuuan iangoani bwaai ao tiaki kaubwai n taamnei. E boto te mataai ni kanibwaibwai i aoni baike e tangiri te aomata, baike e moanibwai, ao ake e kaatuui iangoaia ni maiuna. E karikirakea i nanora tangirani baika bati. E kona naba n reke te mataai ni kanibwaibwai iroun ane e karako ana mwane ke e aki kakabooi baika bobuaka. Ao a a kona iai ni katoka ukoukorani moa te Tautaeka n Uea.—Ebera 13:5.
4. E kangaa Tatan ni kamanenai “baika a tangiri maata”?
4 E kamanena Tatan ana waaki ni bitineti te aonnaba n anai nanora iai bwa ti na kakoauaa ae e kakukurei maiura ngkana a bati riki ara bwai nakon ake ti boni kainnanoi. E rangi ni mwaatai n anainano nakoni “baika a tangiri maata.” (1Ioa. 2:15-17; KBwaai 3:6; TaeRab. 27:20) A tauraoi n te aonnaba bwaai ni kabane ni moa man ae moan te tamaroa nakon ae ai bon akea bonganana, ae tabeua mai iai a rangi n anainano. Ko a tia ni kabooa te bwai teuana ae ko aki kainnanoia ma ko kabooa ibukina bwa e anaaki nanom iai ngke ko noria n te titooa ke n te katanoata? Ko a tibwa ataia imwina ae ko aki rangi ni kainnanoia ni maium? A tii karikii kangaanga ao ni karawawataira ni maiura baikana ti aki kainnanoi akanne. A kona ni katikiiranako ao ni katabetabeira man ara beku ibukin Iehova n te aro are e a aikoa tau ara tai ibukin ara reirei n te Baibara, ara katauraoi ibukini bobotaki ao irirakia, ao te katoatai n uataboa te mwakuri ni minita. Uringnga are e anga te kauring aei te abotoro Ioane: “A tabe ni maunanako kaain te aonnaba ma baike a tatangiri.”
5. Tera ae kona n riki nakoia naake a kabanei riki korakoraia ni karekei baika bati?
5 E tangiria Tatan bwa ti na toro iroun te Kaubwai ao tiaki Iehova. (Mat. 6:24) Te koraki ake a kabanei riki korakoraia ni kabatiai aia bwai a na bon akea bonganani maiuia ibukina bwa a aki totoki nanoia n tangirani bwaai, ke ae moan te buakaka riki e na bua aia onimaki ao a na rangi n rawawata ao ni bwara nanoia. (1Tim. 6:9, 10; TeKao. 3:17) Titeboo anne ma te baere e kabwarabwaraa Iesu n ana kaikonaki ibukin te tia ununiki. Ngke e ‘unikaki rongorongon te Tautaeka n Uea i buakon aroka aika kateketeke, ao e karibwaa te taeka tangirani bwaai aika bati ao e a aki uaa.’—Mareko 4:14, 18, 19.
6. Tera reireiara mairouni Baruka?
6 Iangoa te mwaane ae Baruka ae ana tia koroboki te burabeti are Ieremia. Ngke e a uakaan te tai are e a kaman taekinaki ibukini kamaunaan Ierutarem, ao Baruka e a “ukoukori baika kakannato” i bon ibukina ake a na waekoa ni mauna. Ma te bwai ae e riai ni kantaningaia boni kakororaoan ana berita Iehova aei: “N na kariaia bwa ko na rabanako ma maium.” (Ier. 45:1-5; kabwarabwara mai nano) E na bon aki kawakini kaubwaia aomata te Atua n te kaawa are e nang kamaunaaki anne. (Ier. 20:5) Ngkai ti a uakaan ma tokin te waaki ae ngkai, tiaki aio te tai ni kaikoikoi baika bati ibukira. Ti na aki kantaningaia ae imwin te rawawata ae korakora ao a na teimatoa ara bwai aika iroura ngkai, e ngae naba ngkana a rangi ni kakawaki iroura.—TaeRab. 11:4, kabwarabwara mai nano; Mat. 24:21, 22; Ruka 12:15.
7. Tera ae ti na rinanona imwina, ao bukin tera?
7 E anganira te reirei ni kairiri ae moan te tamaroa Iesu ibukini kawakinani baika ti kainnanoi ni maiura n te aro ae ti na aki katikakinako iai, ti na aki mataai ni kanibwaibwai, ke ni karikirakei tabeaiangara aika aki riai. E taekina naba te taeka n reirei aei n ana Kabwarabwara i aon te Maunga. (Mat. 6:19-21) Ti na wareki ao n neneri mwakorona aika ni Mataio 6:25-34. Karaoan aei, ti na kakoauaa iai ae ti riai n ‘teimatoa n ukoukora te Tautaeka n Uea,’ ao tiaki bwaai.—Ruka 12:31.
E KATAURAOI BAIKA TI KAINNANOI IEHOVA
8, 9. (a) E aera bwa ti aki riai n rangi n raraoma ibukini baika ti kainnanoi? (b) Tera ae e ataia Iesu ibukia aomata ao baika a kainnanoi?
8 Wareka Mataio 6:25. Ngke e tuangia naake a ongora irouna Iesu bwa a na “katoka raraomaeakinani [maiuia],” titeboo ma e tuangia bwa a na “katoka tabeaiangaia.” A raraomaeakini baika a aki riai n raraomaeakin. Iai bukina ae raoiroi ngke e taekinna Iesu bwa a riai ni katoka aroia anne. E ataia ae ngkana a kabatiaa raraomaia e ngae naba ngkana ibukini baika a boni kainnanoi, ma a kona ni mwanuokini baika irekereke ma te onimaki ni maiuia. E rangi n tabeaianga Iesu ibukia taan rimwina, ngaia are e kauringia taekan te kangaanga aei aua riki te tai n ana kabwarabwara.—Mat. 6:27, 28, 31, 34.
9 E aera bwa e tuangira Iesu ae ti na aki raraomaeakina kanara, nimara, ao kunnikaira? A aki rangi ni kainnanoaki baikai ibukin te maiu? A kainnanoaki! Ngkana e aki tau ara mwane ibukini karekeaia, tiaki ti bon riai n raraoma? Ti bon riai, ao e ataa anne Iesu. E atai naba baika kainnanoi aomata n te bong teuana ma teuana. Irarikin anne, e atai kangaanga ake a na kaaitarai taan rimwina ake a na maiu imwina bubua ma bubua te ririki ni “kabaneani boong,” ae a na roko iai “taai aika okoro aika karuanikai.” (2Tim. 3:1) E irekereke anne ma akean te mwakuri, bobuakani bwaai, aki taun te amwarake, ao te maiu ni kainnano ae korakora, ae a kaaitarai aomata aika bati. Ma e ngae n anne, e ataia Iesu bwa e ‘kakawaki riki te maiu nakon te amwarake, ao te rabwata nakon te kunnikai.’
10. Ngke e reireinia taan rimwina Iesu aroia n tataro, tera are e taekinna ae riai n rangi ni kakawaki ni maiuia?
10 E a kaman reireinia Iesu naake a ongora n ana kabwarabwara bwa a na bubutiia Tamaia are i karawa baika kainnanoi, ngke e taekinna bwa a kona n tataro ni kangai: “Anganira kanara ae ti a tau iai n te bong aei.” (Mat. 6:11) N te tai teuana imwina, e tuangia bwa a na tataro ni kangai: “Anganira kanara ni katoabong ae ti a tau iai.” (Ruka 11:3) Ma e aki nanonaki n te reirei ni kairiri anne bwa ti na kaatuui iangoani baika ti kainnanoi. N te tataro ni katoto naba anne ao Iesu e moanibwaia tataroakinan rokon Ana Tautaeka n Uea te Atua. (Mat. 6:10; Ruka 11:2) Ibukini karauan nanoia naake a ongora, e a katuruturua imwina Iesu rongorongon Iehova ae te tia Katauraoi Bwaai ae akea kabotauana.
11, 12. Tera reireiara man aron Iehova n tabeakinia mannikiba ake i annang? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)
11 Wareka Mataio 6:26. Ti riai n “taraiia raoi mannikiba i annang.” E ngae ngke a uarereke mannikiba ma a kang uaanikai aika bati, koraa, maan aika uarereke, ke taiani mwata. Ngke arona bwa titeboo buburan te mannikiba ma te aomata, e na kana ae bati riki nakoni kanan te aomata. Ma a aki riribana ao n uniki koraa ibukini kanaia. E katauraoi Iehova bwaai nako ake a kainnanoi. (TaiAre. 147:9) E aki karina te amwarake ni wia! A riai ni kakaaei kanaia ao e tauraoi te amwarake ae bati.
12 E aki nanououa Iesu bwa ngkai e katauraoi kanaia mannikiba Tamana are i karawa, e na boni karaoa naba anne nakoia aomata. (1Bet. 5:6, 7) E na aki karina te amwarake ni wira Iehova, ma e bae ni kakabwaiai ara kakorakora n ununiki ibukini kanara, ke ara karekemwane ibukini kabooani baika ti kainnanoi ni katoabong. Ngkana iai te bwai ae ti kainnanoia, e kona ni kairiia tabemwaang bwa a na tibwai aia bwai nakoira. E ngae ngke e aki mwanewea te tabo ni katantan Iesu ibukia mannikiba ake i annang, ma e angania Iehova te konabwai, te wanawana, ao baika kainnanoi ibukini karaoani ngaoia. E kona naba Iehova ni buokira ni karekei mwengara aika tau ibukia ara utu.
13. E kangaa ni kakoauaaki ae ti kakawaki riki nakoia mannikiba ake i annang?
13 E titirakinia naake a ongora irouna Iesu ni kangai: “Tiaki kam kakawaki riki nakoia [mannikiba ake i annang]?” E bon ataia Iesu ae e na waekoa n anga maiuna ibukin te botannaomata. (Kabotaua ma Ruka 12:6, 7.) E aki katauraoaki ana karea ni kaboomwi Kristo ibukia maan. E aki mate Iesu ibukia mannikiba ake i annang, ma e mate ibukira bwa ti aonga ni maiu n aki toki.—Mat. 20:28.
14. Tera ae e aki kona n reke iroun te aomata ae raraoma?
14 Wareka Mataio 6:27. E aera ngke e taekinna Iesu bwa e aki kona te aomata ae raraoma ni kaananaua riki maiuna teuana te mwanokunibai? Ibukina bwa ti aki kona ni kaananaui maiura ngkana ti raraomaeakini baika ti kainnanoi ni katoabong. Ma e kona ni kakimototoi maiura te raraoma ae riao.
15, 16. (a) Tera reireiara man aron Iehova n tabeakini kiebun te tawaana? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) Baikara titiraki aika ti riai n titirakinira iai, ao bukin tera?
15 Wareka Mataio 6:28-30. Antai ae e aki tangira ana kunnikai ae tamaroa, moarara riki ni karaoani mwakuri aika irekereke ma te Atua ae uataboan te mwakuri ni minita ke irakini bobotaki ao taian runga? Ma e koaua bwa ti riai n ‘raraomaeakini karabaara’? E a manga kairira Iesu nakon ana karikibwai Iehova. N te tai aei, ti kona n reiakina ae bati man taraani “kiebu aika rikirake n te tawaana.” E bae n iangoi Iesu uee aika bati ake a tamaroa aika ai aroni kiebu. A aki bibinoka baikai ao ni waewae ke n raranga ibukia. Ma a rangi ni kantara ueeia! Ao “e ngae ngke moan te kaubwai Toromon, ma e aki roko tamaroan ana kunnikai n tamaroan tekaina mai buakoia”!
16 Iangoa te reirei man te bwai ae e taekinna Iesu aei: “Ngkana ngaia bwa aei aron te Atua ni kunnikaia arokan te tawaana . . . , tiaki e na kukurei ni kunnikaingkami riki, ngkami aika e karako ami onimaki?” Eng, e na boni karaoia! Ma e ngae n anne, e kerikaaki aia onimaki taan rimwin Iesu. (Mat. 8:26; 14:31; 16:8; 17:20) A kainnanoa te onimaki ae korakora riki ao onimakinan Iehova. Ma tera arora ngaira? E korakora iroura onimakinan ae iai nanon Iehova ao ana konabwai ni katauraoi bwaai ibukira?
17. Tera ae kona n urua ara iraorao ma Iehova?
17 Wareka Mataio 6:31, 32. Ti aki riai ni kakairi irouia “kaain te aonnaba,” aika aki onimakina raoi te Tama ae tatangira i karawa, ae tabeakinia naake a moanibwaia ana Tautaeka n Uea. E na uruaki ara iraorao ma Iehova ngkana ti kataia ni karekei ‘baika a ukoukori kaain te aonnaba.’ Ma ti kona ni kakoauaa ae e na bon aki taua te bwai ae raoiroi mairoura Iehova, ngkana ti karaoa ae ti riai ni karaoia, ae moanibwaiani bwaai n taamnei. Ti riai ni kairaki n “tangiran te Atua” bwa a na rau nanora ni “kanara ma kunnikaira,” ke “marikera ma katanara.”—1Tim. 6:6-8, kabwarabwara mai nano.
KO MOANIBWAIA ANA TAUTAEKA N UEA TE ATUA?
18. Tera ae e ataia Iehova ibukira n tatabemanira nako, ao teraae e na karaoia ibukira?
18 Wareka Mataio 6:33. A riai ni moanibwaia te Tautaeka n Uea taan rimwini Kristo n taai nako. Ngkana ti karaoa anne, ao n aron are e taekinna Iesu, “a na karekeaki baikai” nakoira. E aera bwa e kona n taekina anne? E kabwarabwaraa n te kibu are mai mwaina ni kangai: “E ataia Tamami are i karawa bwa kam kainnanoi baikai ni kabane,” ae baika kainnanoaki ibukin te maiu. E atai Iehova baika ti kainnanoi n tatabemanira nako ni kaineti ma kanara, kunnikaira, ao katanara, imwain naba ataakina iroura. (IBir. 4:19) E ataia bwa tera kunnikaira ae e na mangaingai imwina. E atai kanara aika ti kainnanoi ao mwengara ae tau ibukin ara utu. E na taraia raoi Iehova bwa a na reke iroura baika ti boni kainnanoi.
19. E aera bwa ti aki riai n raraomaeakini kanoan te tai ae imwaira?
19 Wareka Mataio 6:34. Noria bwa ana kauoua n tai n taekina aei Iesu: “Tai iango n raraoma.” E tangirira bwa ti na tabeakini baika ti kainnanoi ibukini maiura tii ibukin tebongina, ao ni kakoauaa raoi bwa e na buokira Iehova. Ngkana e rangi n raraoma temanna ibukini kanoan te tai ae imwaina, e bae ni kataia n onimakinna i bon irouna ao tiaki te Atua, ao e kona n uruaki iai ana iraorao ma Iehova.—TaeRab. 3:5, 6; IBir. 4:6, 7.
UKOUKORA MOA TE TAUTAEKA N UEA, AO E NA KAREKEI BWAAI NAKO IEHOVA
20. (a) Tera tiam ae ko kona ni kateia n am beku ibukin Iehova? (b) Tera ae ko kona ni karaoia ni kabebetea iai maium?
20 E kananokawaki ngkana e a aki tau korakorara ibukin ukoukorani baika irekereke ma te Tautaeka n Uea bwa ti a tabe riki ma kabatiaan ara bwai. N oneani mwin anne, ti riai n angan Iehova ara kabanea n tamaroa. N te katoto, ko kona ni mwaing nakon te ekaretia ae korakora riki iai kainnanoaia taan uarongorongoa te Tautaeka n Uea? Ko kona ni bwaiania? Ngkana te bwaiania ngkoe, ko a tia n iangoa ae ko na bubutii rinim n Te Kuura Ibukia Taan Uarongorongoa te Tautaeka n Uea? Ko kona ni kabanea tabeua te bong n te wiki n ibuobuoki n te Betaera ke n te aobiti n rairai? Ko kona n anganano ni mwakuri n te Local Design/Construction, n itera n tai n te mwakuri ni kateitei ibukin Taabo n Taromauri? Iangoi baika ko kona ni karaoi ni kabebetea iai maium bwa ko aonga ni kabatiaa riki am tai ibukini mwakuri aika irekereke ma te Tautaeka n Uea. Tataroi ao iangoi kanoan te bwaoki ae “ Aroni Kabebeteani Maium,” ao karaoi mwaneka aika kainnanoaki bwa ko aonga n roko n tiam.
21. Tera ae e na buokiko ni kaania riki Iehova?
21 Iai bukina ae raoiroi ngkai e reireinira Iesu bwa ti na ukoukora te Tautaeka n Uea ao tiaki bwaai. Ni karaoan anne, ti a aki kona iai n raraomaeakini baika ti kainnanoi ibukini maiura. Ti na kaania riki Iehova ngkana ti onimakinna ao n aki kataia ni kabooi bwaai ni kabane aika ti tangiri n te aonnaba, e ngae naba ngkana iai booia. Kabebeteani maiura ngkai, e na buokira n “taua raoi te maiu ni koaua” ae e a kaan roko.—1Tim. 6:19.
[1] (barakirabe 12) Ibukini kaotaara bwa e aera Iehova e kona ni kariaia n tabetai te Kristian bwa e na aki tau kanana, nora te kaongora ae, “Titiraki Mairouia Taani Wareware” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Tebetembwa 15, 2014, i. 22.