Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

TE KAONGORA IBUKIN TE REIREI 44

ANENE 33 Kaaki Rawawatam i Aon Iehova

Arom n Tokanikai i Aon te Ribuaka

Arom n Tokanikai i Aon te Ribuaka

“Tai kariaia konaakim n te buakaka, ma teimatoa ni kataenikaia te buakaka n te raoiroi.”​—IROM 12:21.

TE BOTO N IANGO

Arora n tokanikai i aon te ribuaka n te aro ae e na aki kakaiaki riki iai te kangaanga.

1-2. Ti kangaa ni bane n rotaki n te ribuaka?

 E TAEKINA Iesu te kaikonaki ae te aine ae e a tia ni mate buuna are teimatoa ni bubutiia te tia moti bwa e na karekeaki nakoina te kaetitaeka ae riai. A bati taan rimwin Iesu aika a ota n te karaki anne ibukina bwa e taabangaki n te tai anne karaoan ae ribuaka nakoia aomata aika mangori. (Ruka 18:​1-5) Ti ota naba n te rongorongo anne n ara bong aikai ibukina bwa ti a bane n tia n rinanon te mwakuri n ribuaka n tabetai.

2 E taabangaki ngkai n te aonnaba te inanonano, te kakaokoroaki, ao te karawawata, ngaia are ti aki mimi ngkana e karaoaki ae ribuaka nakoira. (TeMin. 5:8) Ma te bwai ae ti kona n aki kantaningaia, ngkana e ribuaka nakoira temanna tarira ke mwaanera n te onimaki, ao e boni kona n riki anne. E koaua ae tiaki taani kaitaraa te koaua taari n te onimaki. A bon aki kororaoi. Ti kona ni karekea reireiara ae bati mairoun Iesu ngke e karaoaki ae ribuaka nakoina irouia taani kakaaitara aika buakaka. Ngkana ti kona n taotaona nanora nakoia taani kakaaitara aika ribuaka nakoira, ai batira riki ngkanne riaira n taotaon nanora nakoia raora n te onimaki! Tera ana namakin Iehova ngkana e karaoaki ae ribuaka nakoira irouia ake tiaki kaain te ekaretia ke irouia kaain te ekaretia? E tabeakinira?

3. E tabeakinira Iehova ngkana e karaoaki ae ribuaka nakoira, ao bukin tera?

3 E rangi n tabeakinira Iehova ao aroia aomata nakoira. “E tangira te kaetitaeka ae riai Iehova.” (TaiAre. 37:28) E karaui nanora Iesu bwa e na boni “kawaekoaa [Iehova] karekean te kaetitaeka ae riai nakoia” n te tai ae angaraoi. (Ruka 18:​7, 8) Ao i aoni kawaina ni kanakoi ni kabane baika ti rawawata iai ao ni kamaunai aeka n ribuaka nako.​—TaiAre. 72:​1, 2.

4. Tera buokara ae e katauraoia Iehova n ara bong aikai?

4 E buokira Iehova n tokanikai i aon te ribuaka ngkai ti tabe n tataningaa te tai are e na tokanikai iai te raoiroi. (2Bet. 3:13) E reireinira arora n aki karaoa te bwai teuana ma te aki wanawana, ngkana e karaoaki ae ribuaka nakoira. E katauraoa Iehova te katoto ae raoiroi ibukira rinanon Natina, ni kaineti ma arora ni kaitaraa te ribuaka. Ao e anganira te reirei ni kairiri ae manena ae ti kona ni maiuakinna ngkana e karaoaki ae ribuaka nakoira.

TARATARAA RAOI AROM NAKON TE MWAKURI N RIBUAKA

5. Bukin tera bwa ti riai n tarataraa raoi arora nakon te mwakuri n ribuaka?

5 Ti kona n rangi ni maraki ke n rawawata n te ribuaka. (TeMin. 7:7) A namakina naba anne naake a kakaonimaki n aron Iobi ao Abakuka. (Iobi 6:​2, 3; Aba. 1:​1-3) E ngae ngke a rereke namakin akanne, ma ti riai n tarataraa raoi arora iai bwa ti na aki karaoa te bwai teuana ma te aki wanawana.

6. Tera reireiara man ana katoto Abetarom? (Nora naba te taamnei.)

6 Ngkana e karaoaki ae ribuaka nakoira, ti kona ni boni karaoi bwaai i bon iroura n te aro ae aki riai. Ma ngkana ti karaoa anne, e na kona ni kakaiaki riki te kangaanga. Iangoa ana katoto natin te Uea are Tawita ae Abetarom. E rangi n un ngke e tauaki mwaanena are Tama iroun tarina are Amnon. E riai ni kamateaki Amnon ibukin te baere e karaoia ni kaineti ma te Tua Rinanoni Mote. (NakIbo. 20:17) E ngae ngke e riai unin Abetarom ma bon akea riaina n tiringa Amnon.​—2Tam. 13:​20-23, 28, 29.

E iraanako angin unna Abetarom ibukin te mwakuri n ribuaka are e karaoaki nakoni mwaanena are Tama (Nora barakirabe 6)


7. Tera aron rotakin te tia areru n te moantai n te ribuaka?

7 Ngkana a taraa n aki katuuaaeaki naake a karaoa ae ribuaka, ti kona n iangoia bwa akea uaani karaoan ae eti. Iangoa te tia areru are noria bwa a taraa ni maiuraoi aomata aika buakaka e ngae ngke a karaoa ae ribuaka nakoia aomata aika raoiroi. E taku: “Bon aomata aika buakaka aikai aika nakoraoi aroia n taai nako.” (TaiAre. 73:12) E rangi n tabeaianga naba n te ribuaka are e noria n te aro are e a kuri ni bua onimakinani kakabwaia aika reke man te beku iroun Iehova ao e taku: “Ngkana I kataia ni kan ota iai, ao e riki bwa tabeaiangau.” (TaiAre. 73:​14, 16) Ni koauana e taekina ae kangai: “Ni kaineti ngkanne ma ngai a kuri n tibanako waeu, ao a kuri ni marannako waeu.” (TaiAre. 73:2) E riki naba aekan anne nakon te tari te mwaane ae ti na aranna bwa Alberto.

8. Tera aron rotakin te tari te mwaane temanna n te ribuaka?

8 E bukinaki Alberto bwa e kimoaa te mwane mani mwanen te ekaretia. Ibukin aei a a bua mwiokoana ao karineana irouia aika bati n te ekaretia ake a ataa taekan te baei. E ururing ma n taku, “I rangi n un ao e maraki nanou.” E kariaia marakin nanona bwa e na rota ana onimaki ao e a katoka naba ana beku i nanon nimaua te ririki. E kaotaki n te rongorongo aei te bae kona n riki ngkana ti rangi n un n te mwakuri n ribuaka.

KAKAIRI N ARON IESU N TOKANIKAI I AON TE RIBUAKA

9. Baikara mwakuri n ribuaka ake e nanomwaaka i aaia Iesu? (Nora naba te taamnei.)

9 E katea te katoto ae kororaoi Iesu ni kaineti ma arora n tokanikai i aon te ribuaka. Iangoa te mwakuri n ribuaka are e rinanona mairouia ana utu ao aomata. A bukinna ana utu ake tiaki taan onimaki bwa e mino, a bukinna mataniwi n Aaro bwa e kaai ni mwakuri ma taimonio, ao a kakanikoa tautian Rom, a karaoa te mwakuri n iowawa nakoina, ao imwina riki a kamatea. (Mareko 3:​21, 22; 14:55; 15:​16-20, 35-37) Ma e nanomwaaka Iesu i aani mwakuri n ribuaka aikai ao e aki kabooi mwin aia mwakuri. Tera reireiara man ana katoto?

E katea te katoto ae kororaoi Iesu ni kaineti ma arora n tokanikai i aon te ribuaka (Nora barakirabe 9-10)


10. E kangaa Iesu n tokanikai i aon te ribuaka? (1 Betero 2:​21-23)

10 Wareka 1 Betero 2:​21-23. a E katuka te banna ni katoto ae kororaoi Iesu nakoira ae ti na toua mwina ngkana ti kaaitara ma te ribuaka. E ataa te tai ae e riai n kainabwabu iai ao n taetae. (Mat. 26:​62-64) E aki kaekai bukibuki ni kewe ibukina ni kabane. (Mat. 11:19) E aki taetae n aki akaka ke n un nakoia naake a bwainikirinna. E bwaina te taubaang Iesu ibukina bwa e “anga ngaia nakon Teuare motikitaeka n te eti.” E ataia Iesu ae e rangi ni kakawaki riki ana iango Iehova. E onimakinna bwa e na boni kanakoraoi Iehova mwakuri n ribuaka n te tai ae riai.

11.. Baikara aanga tabeua aika ti kona iai n taubaang n ara taetae? (Nori naba taamnei.)

11 Ti kona ni kakairi iroun Iesu ni bwaina te taubaang n ara taetae ngkana e karaoaki ae ribuaka nakoira. A uarereke tabeua mwakuri n ribuaka ao ti kona n tarariaoi. Ke ti kona n teimatoa ni kainabwabu n aki taekina te bwai ae e na kakaiaki riki iai te kangaanga. (TeMin. 3:7; Iak. 1:​19, 20) N tabetai ti a riai n taetae ngkana ti nora te mwakuri n ribuaka ke ngkana ti a riai n tei ibukin te koaua. (Mwa. 6:​1, 2) Ngkana ti taetae, ti riai ni kabanea ara konaa n taetae ma te aamarau ao te karinerine.​—1Bet. 3:15. b

Ngkana ti kaaitara ma te ribuaka, ti kona ni kakairi iroun Iesu n arora ni karaua n iangoa raoi ara tai n taetae ao arora n taetae (Nora barakirabe 11-12)


12. Ti na kangaa n anga ngaira nakon “Teuare motikitaeka n te eti”?

12 Ti kona naba ni kakairi iroun Iesu n arora n anga ngaira nakon “Teuare motikitaeka n te eti.” Ngkana a kabuakakaira tabemwaang ke a karaoa ae ribuaka nakoira, ti onimakinna ae e bon ataa te koaua Iehova. E kona ni buokira te aeka n onimaki anne bwa ti na nanomwaaka i aani mwakuri n ribuaka ibukina bwa ti ataia ae e na boni kaetii bwaai Iehova n tokin te tai. Ngkana ti katikui bwaai nakon Iehova, ti a totokoa iai rikiraken te un ao te marakinnano. A kona namakin akanne ni kairira bwa ti na karaoa te bwai ae buakaka, n urua kukureira, ao n urua naba ara iraorao ma Iehova.​—TaiAre. 37:8.

13. Tera ae kona ni buokira n teimatoa n taotaon nanora i aan te ribuaka?

13 Ni koauana, ti aki kona n toua mwin ana katoto Iesu n te aro ae kororaoi. N tabetai ti kona ni karaoi ke n taekini baika ti a manga uringaaba iai imwina. (Iak. 3:2) E kona n rotaki ara namakin ao rabwatara ni maraki aika ti a aki konai moaia, mani mwakuri n ribuaka tabeua. Ngkana anne ae riki nakoim, karaua nanom bwa e ataa Iehova te bae ko rinanona. Ao e kona n nanoangaiko n am namakin Iesu are e a tia naba n rinanon te ribuaka. (Ebera 4:​15, 16) Irarikini katauraoan ana katoto ae kororaoi Iesu ibukira, e anganira Iehova te reirei ni kairiri ae manena ae buokira n tokanikai i aon te ribuaka. Ti na rinanoi kiibu aika uoua man te boki ae I-Rom aika kona ni buokira.

“TATANINGAA UNIN TE ATUA”

14. Tera nanon ae ti na “tataningaa unin te Atua”? (I-Rom 12:19)

14 Wareka I-Rom 12:19. E kaumakiia Kristian te abotoro Bauro bwa a na “tataningaa unin te Atua.” Ti tataningaa unin Iehova n arora ni kariaia bwa e na karokoa te kaetitaeka ae riai n te tai ao n te aro raa are e boni baireia. E taku te tari te mwaane ae John are karaoaki ae aki riai nakoina: “I riai ni buakana nanou ni kani kataia ni kaetii bwaai i bon irou. I buokaki n I-Rom 12:19 bwa N na tataningaa Iehova.”

15. Bukin tera bwa e raoiroi riki ngkana ti tataningaa Iehova bwa e na kaeta te kangaanga?

15 Ti kakabwaiaaki ngkana ti tataningaa Iehova bwa e na kaeta te kangaanga. Ngkana ti karaoa anne, ti na bon aki karawawataaki ao ni maraki nanora ni kataia ni katoka te kangaanga i bon iroura. E kani buokira Iehova. Ai aron ae e kangai nakoira, ‘Katuka nakoiu taekan te mwakuri n ribuaka. N na boni kanakoraoi bwaai.’ Ti kona n tarariaoa te kangaanga ngkana ti kakoauaa ana berita Iehova ae kangai, “N na kabooi mwin aia mwakuri aika bubuaka,” bwa ti onimakinna ae e na boni kanakoraoia n te anga ae te kabanea n tamaroa. E buokaki n aei John, are taekinaki mai mwaina. E taku, “Ngkana I tataningaa Iehova, e na boni kanakoraoa te kangaanga n te aro ae tamaroa riki nakon are N na karaoia.”

“TEIMATOA NI KATAENIKAIA TE BUAKAKA N TE RAOIROI”

16-17. Ti na kangaa ni buokaki n te tataro n “teimatoa ni kataenikaia te buakaka n te raoiroi”? (I-Rom 12:21)

16 Wareka I-Rom 12:21. E kaumakiia naba Kristian Bauro bwa a na “teimatoa ni kataenikaia te buakaka n te raoiroi.” E taku Iesu n Ana Kabwarabwara n te Maunga: “Teimatoa n tangiriia aomata aika kairiribai nakoimi, ao tataro ibukia ake a bwainikiriningkami.” (Mat. 5:44) E boni karaoa raoi anne. Tao ti a tia n iaiangoa karawawataan Iesu are e rinanona ngke e bobitiaki i aon te kai irouia tautian Rom. Ti kona n iangoa te maraki are e rinanona n ikotaki ma kamaamaeana ao te mwakuri n ribuaka are e nanomwaaka i aana.

17 E bon aki kataenikaiaki Iesu n te ribuaka are e rinanona. E aki taetae Iesu ni karekei kaia tautia akanne ma e tataro ni kangai: “Tamau, kabwarai aia bure bwa a aki ataa te bwai ae a karaoia.” (Ruka 23:34) Ngkana ti tataro ibukia naake a karaoa ae aki riai nakoira, e kona n uarereke riki iai marakin nanora ao unra ao ni bita naba aron iangoaia naake a kaunira.

18. A kangaa ni buokaki n te tataro Alberto ao John bwa a na tokanikai i aon te mwakuri n ribuaka?

18 A buokaki n te tataro taari mwaane ake uoman ake a taekinaki mai moa n te kaongora aei, bwa a na tokanikai i aon te mwakuri n ribuaka ake a kaaitarai. E taku Alberto: “I tataro ibukia taari ake a karaoa ae aki riai nakoiu. I okioki ni bubutiia Iehova bwa e na buokai n aki iaiangoa te ribuaka aei.” E kakukurei bwa e a manga beku iroun Iehova Alberto ma te kakaonimaki. E taku John: “I kabatiaa au tai n tataro ibukin te tari te mwaane are e kammarakai. I buokaki iai bwa N na iangoa te tari anne n te aro ae riai, ao n aki kabuakakaa. E reke naba iai raun au iango.”

19. Tera ae ti riai ni karaoia imwain tokin te waaki ae ngkai? (1 Betero 3:​8, 9)

19 Ti aki kona n ataia bwa te aeka n ribuaka raa ae ti na rinanona, imwain tokin te waaki ae ngkai. Ma n aki ongeia bwa tera ae ti na boo ma ngaia, ti bia teimatoa n tataro nakon Iehova ibukini buokara. Ti bia kakairi naba n aron Iesu ni kaitaraa te mwakuri n ribuaka ao n teimatoa ni maiuakini booto n reirei man te Baibara. Karaoan anne, ti kona ni kakoauaa ae ti na karekea kakabwaiaara mairoun Iehova.​—Wareka 1 Betero 3:​8, 9.

ANENE 38 E na Kakorakorako

a Ni mwakoro 2 ao 3 n ana moan reta te abotoro Betero, ao e kabwarabwarai taai ake a kaaitara iai ma te ribuaka Kristian aika bati n te moan tienture, mairouia aia toka aika iowawa ke buuia aika tiaki kaain te onimaki.​—1Bet. 2:​18-20; 3:​1-6, 8, 9.