Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Te Kaboomwi—Te “Bwaintangira [ae] Kororaoi” Mairoun te Tama

Te Kaboomwi—Te “Bwaintangira [ae] Kororaoi” Mairoun te Tama

‘A bane bwaai n tituaraoi aika raraoi ma bwaintangira aika kororaoi n roko mairoun te Tama.’IAK. 1:17.

ANENE: 20, 15

1. Baikara kakabwaia aika kona n reke n te babaire ibukin te kaboomwi?

A BATI kakabwaia aika kona n reke man ana karea ni kaboomwi Iesu Kristo. E kaukaki te mataroa man te babaire ibukin te kaboomwi nakoia kanoan Atam ni kabane aika tangira te raoiroi, ao n tokina a na riki bwa kaain ana utu te Atua. E reke naba iai te anga ae ti na maiu iai n aki toki ma te kukurei. Ma a bati riki baika katauraoaki n ana kaboomwi Kristo irarikini kakabwaia nakon taai aika a na roko ibukia aomata aika ongeaba. E irekereke naba te kaboomwi ma baika rangi ni kakawaki ibukia aomata nako i karawa ao n te aonnaba.Ebera 1:8, 9

2. (a) Baikara baika kakawaki i karawa ao n te aonnaba n ana tataro Iesu? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei?

2 Tao uoua te ririki imwaini maten Iesu ao katauraoan te karea ni kaboomwi, e reireinia taan rimwina bwa a na tataro ni kangai: “Tamara are i karawa, e bia katabuaki aram. E bia roko am Tautaeka n Uea. E na kakororaoaki nanom i karawa ao n te aonnaba naba.” (Mat. 6:9, 10) Ibukini kakorakoraan nanora ni kakaitau ni kaineti ma te kaboomwi, ti na maroroakina aron irekerekena ma katabuan aran te Atua, te kairiri n Ana Tautaeka n Uea, ao kakororaoan ana kantaninga te Atua.

“E BIA KATABUAKI ARAM”

3. Tera ae e tei ibukin aran Iehova, ao e kangaa Tatan n uaraoa te ara ae tabu anne?

3 E mwanewea katabuan aran te Atua Iesu bwa te moani bubutii n ana tataro ni katoto. E tei aran Iehova ibukini kororaoina, mimitongina ao tabuna. N ana tataro riki teuana Iesu, e wetea Iehova bwa ‘Tamana ae Tabu.’ (Ioa. 17:11) Kioina ngkai e tabu Iehova, a bane naba n tabu booto n reirei ao tuua ake e karaoi. Ma n te onnaroka are Eten, e nanowanawana Tatan ngke e kananououaa riain te Atua ni katei kaetieti ibukia aomata. Ibukina bwa e kewe Tatan ni bukina Iehova, e a uaraoa iai aran te Atua ae tabu.—KBwaai 3:1-5.

4. E kangaa Iesu ni boutokaa katabuan aran te Atua?

4 N te itera are teuana, e rangi n tangira aran Iehova Iesu. (Ioa. 17:25, 26) E boutokaa naba katabuan aran te Atua. (Wareka Taian Areru 40:8-10.) E oti ni kororaoin maiun Iesu i aon te aba bwa e bon eti ao e riai iroun Iehova bwa e na karaoi kaetieti ibukia ana karikibwai aika wanawana. E ngae naba ngke e karekea maten Iesu ae rangi ni kammaraki Tatan, ma e bon teimatoa Iesu ni kakaonimaki ni koaua ma nanona ni kabane nakon Tamana are i karawa. Ibukina bwa e kakaonimaki ni koaua Iesu, e a kaotia iai bwa e kona te aomata ae kororaoi ni kateimatoa ongeabana nakon ana kaetieti te Atua aika raraoi n te aro ae kororaoi.

5. Ti na kangaa n uataboa katabuan aran te Atua?

5 Ti na kangaa ni kaotia bwa ti tangira aran Iehova? Boni man aroarora. E tangirira Iehova bwa ti na itiaki. (Wareka 1 Betero 1:15, 16.) Nanon aei bwa ti taromauria Iehova n tii ngaia ao ti ongeaba irouna ma nanora ni kabane. E ngae naba ngkana ti bwainikirinaki, ma ti karaoa ara kabanea n tamaroa ni kaboraoi maiura ma ana boto n reirei ao ana tua aika raraoi. Ni karaoani mwakuri aika raraoi, ti a kaotaa iai ara oota ao ni karekea neboan aran Iehova. (Mat. 5:14-16) Ngkai aomata aika itiaki ngaira, ti a kaotia n aroaroni maiura bwa a raraoi ana tua Iehova ao a kewe ana bukibuki Tatan. Ngkana ti karaoi kairua, n aron ae ti bane ni kakaraoia, ti a raira nanora ni koaua ao n tannako mani mwakuri ake e aki karineaki iai aran Iehova.TaiAre. 79:9.

6. E aera bwa e kona Iehova n iangoira bwa ti raoiroi, e ngae naba ngke ti aki kororaoi?

6 E boto i aon ana angakarea Kristo kabwaraan aia bure naake a kaotiota aia onimaki iroun Iehova. E butimwaeia nakanne nakon ana utu aika taan taromauria ake te koraki aika katabui maiuia nakoina. E taekinia Iehova Kristian aika kabiraki bwa natina aika raoiroi ao “tiibu tabemwaang” bwa raoraona. (Ioa. 10:16; IRom 5:1, 2; Iak. 2:21-25) Ngaia are man te kaboomwi, ti a kona iai n taraaki bwa ti raoiroi iroun Tamara ao n uataboa katabuan arana.

“E BIA ROKO AM TAUTAEKA N UEA”

7. Baikara kakabwaia man te kaboomwi aika kona n reke i aan ana kairiri te Tautaeka n Uea?

7 N te tataro ni katoto ao e bubutiia te Atua te bwai riki teuana Iesu: “E bia roko am Tautaeka n Uea.” E kangaa n irekereke te kaboomwi ma Ana Tautaeka n Uea te Atua? E karekea bobotakia naake 144,000 ake a na kaai n uea ao n ibonga ma Kristo i karawa. (TeKao. 5:9, 10; 14:1) A na tibwai kakabwaia man te kaboomwi Iesu ma raona n tautaeka, ake kaain Ana Tautaeka n Uea te Atua, nakoia aomata aika ongeaba i nanon te nga te ririki. E na bitaki te aonnaba nakon te bwaretaiti, ao a nangi bane n ririkirake ni kororaoi aomata aika kakaonimaki, ike a nang katiteuanaaki iai kaain ana utu te Atua i karawa ao i aon te aba. (TeKao. 5:13; 20:6) E na kamanatuaaki atun te naeta iroun Iesu ao ni kamaunai mwin nako ana karitei Tatan man te iuniweeti.—KBwaai 3:15.

8. (a) E kangaa Iesu ni buokiia taan rimwina n ataa kakawakin Ana Tautaeka n Uea te Atua? (b) Ti na kangaa ni kaotia bwa ti boutokaa te Tautaeka n Uea ni boong aikai?

8 Ni menan Iesu i aon te aba ao e buokiia taan rimwina bwa a na ataa kakawakin Ana Tautaeka n Uea te Atua. Imwin raoi bwabetitoan Iesu, e a tataekina “te rongorongo ae raoiroi ae taekan ana Tautaeka n Uea te Atua” n taabo ake e nako iai. (Ruka 4:43) N ana kabanea n taeka Iesu nakoia taan rimwina imwain okina nako karawa, e tua nakoia bwa a na riki bwa taani kakoaua ibukina “nakon taabo ake taiani kabanea n raroa n te aonnaba.” (Mwa. 1:6-8) E reke aia tai aomata ni katobibia te aonnaba n reiakina taekan te kaboomwi ao ni mena i aan Ana Tautaeka n Uea te Atua rinanon te mwakuri n uarongorongoa te Tautaeka n Uea. Ni boong aikai, ti kaotia bwa ti boutokaa te Tautaeka n Uea ngkana ti buokiia tarini Kristo i aon te aba ni waakinaanako te mwioko ae tataekinan te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea ni katobibia te aonnaba.Mat. 24:14; 25:40.

“E NA KAKORORAOAKI NANOM”

9. E aera ti kakoauaa bwa Iehova e na kakororaoa nanona ibukin te botannaomata?

9 Tera are e nanonna Iesu ngke e a manga kangai: “E na kakororaoaki nanom”? Iehova bon te tia Karikiriki. Ngkana e taekinna bwa e na riki te bwai teuana ao e bon riki. (Ita. 55:11) E na bon aki kariaia ana karitei Tatan bwa e na tuka kakororaoan Ana kantaninga ibukin te botannaomata. Ni moanakin te karikibwai, bon nanon Iehova bwa e na kaonaki te aonnaba irouia natin Atam ma Ewa aika kororaoi. (KBwaai 1:28) Ngke arona bwa a mate Atam ma Ewa ao akea natiia, e na bon aki kakororaoaki ana kantaninga te Atua are e na kaonaki te aonnaba irouia kanoaia. Ngaia are imwin aia bure Atam ma Ewa, e kariaia Iehova bwa a na karikiia natiia. Rinanon te kaboomwi, e a kariaia aomata nako ake a onimaki te Atua bwa a na rikirake ni kororaoi ao ni maiu n aki toki. E tangiriia aomata Iehova, ao e kantaningaiia aika ongeaba bwa a na kaboraoi maiuia ma baike e tangiri.

10. A na kangaa ni kakabwaiaaki maate n te kaboomwi?

10 Ma tera aroia aomata aika birion ma birion ake a mate ao e aki reke aia tai n ataa Iehova ao n toro irouna? A kona ni mangauti maate rinanon te kaboomwi. E na kautiia Tamara ae tatangira i karawa ao ni karekea aia tai n reiakina ana kantaninga ao ai uana naba ma te maiu ae aki toki. (Mwa. 24:15) E tangiriia aomata Iehova bwa a na aki mate ma a na maiu. Ngkai ngaia Nibwan te maiu, e a riki bwa Tamaia aomata ni kabane ake a kautaki. (TaiAre. 36:9) Ai tonura ngkanne reireiara iroun Iesu ae ti na tataro ni kangai: “Tamara are i karawa.” (Mat. 6:9) E a tia Iehova n angan Iesu tibwangana ae kakawaki ae kautaia maate. (Ioa. 6:40, 44) N te Bwaretaiti, e nang kakororaoa mwiokoana Iesu ae boni ngaia “te mangauti ao te maiu.”Ioa. 11:25.

11. Tera ae e tangiria te Atua ibukia te “koraki ae uanao”?

11 E tituaraoi Iehova ao e aki tiatiana ana kakabwaia nakoia tii tabeman, bwa e taku Iesu: “Ane e kakaraoa nanon te Atua, boni ngaia tariu ao mwaaneu ao tinau.” (Mareko 3:35) Bon nanon te Atua bwa a na riki bwa taan taromauria te “koraki ae uanao” ae a aki kona ni warekaki mai buakoia natannaomata nako, baronga ao taian taetae. A kona naake a kaota onimakinan ana kaboomwi Kristo ao ni kakaraoa nanon te Atua ni mena i buakoia naake a takarua ni kangai: “Ti bae iroun Atuara ibukini kamaiuara, are e tekateka i aon te kaintokanuea, ao iroun te Tiibutetei.”TeKao. 7:9, 10.

12. E kangaa ni kaotaki n te tataro ni katoto ana kantaninga Iehova ibukia aomata aika ongeaba?

12 E kaotaki ana kantaninga Iehova ibukia aomata aika ongeaba n taiani bubutii n ana tataro ni katoto Iesu. Ibukini kakororaoan te tataro aei, ti kani karaoa ara kabanea ni konaa ni katabua ke ni karinea aran Iehova. (Ita. 8:13) Nanon aran Iesu “Iehova Bon te Kakamaiu,” ao kamaiuara rinanon te kaboomwi e a karekea karinean ao karaoiroan aran Iehova. E na kamanenaaki Ana Tautaeka n Uea te Atua bwa e na karokoi kakabwaia man te kaboomwi nakoia aomata aika ongeaba. Ti boni kakoauaa man te tataro ni katoto bwa akea te bwai ae kona n tuka kakororaoan nanon te Atua.TaiAre. 135:6; Ita. 46:9, 10.

KAOTA AM KAKAITAU IBUKIN TE KABOOMWI

13. Tera ae ti kaotia n ara bwabetito?

13 Te anga ae kakawaki ni kaotan ara kakaitau ibukin te kaboomwi, boni mani katabuani maiura nakon Iehova ao ni bwabetitoaki ibukin onimakinan te kaboomwi. E kaotaki n ara bwabetito bwa “bon ana bwai Iehova ngaira.” (IRom 14:8) E tei bwabetitoara ibukin ara bubutii nakon te Atua ni kaineti ma mataniwin nanora ae raoiroi. (1Bet. 3:21) E kaekaa te bubutii anne Iehova n arona ni kaitiakira n raraani Kristo. Ti kakoauaa raoi bwa e na anganira bwaai ni kabane ake e beritan.IRom 8:32.

N aaro raa ake ti kaota iai ara kakaitau ibukin te kaboomwi? (Nora barakirabe 13, 14)

14. E aera ngkai ti anganaki te tua ae ti na tangiriia raora n aomata?

14 Tera riki te anga ae ti kaota iai ara kakaitau ibukin te kaboomwi? Kioina ngkai e kairaki Iehova bwa e na karaoi bwaai nako man te tangira, bon nanona ngkanne bwa a na bane taan taromauria ni kakairi irouna. (1Ioa. 4:8-11) Ti kaotia bwa ti kan riki bwa ‘natin Tamara are i karawa’ ngkana ti tangiriia raora n aomata. (Mat. 5:43-48) Te tua ibukin tangiraia raora n aomata bon te kauoua i aan are te moan are ko na tangira Iehova. (Mat. 22:37-40) Teuana te anga ae kakawaki ni kaotan tangiraia raora n aomata, boni man ongeabara nakon te tua ae tataekinan te rongorongo ae raoiroi ae taekan Ana Tautaeka n Uea te Atua. Ngkana ti kaota tangiraia raora n aomata, ti a kaotiota iai karaoiroan te Atua. Ni koauana, ‘e kakororaoaki i nanora’ tangiran te Atua ngkana ti ongeaba n ana tua ae ti na tangiriia aomata nako ao moarara riki tarira.1Ioa. 4:12, 20.

A REKE MAN TE KABOOMWI “TAAI NI KAKAMAIU” MAIROUN IEHOVA

15. (a) Baikara kakabwaia aika ti karekei ngkai mairoun Iehova? (b) Baikara kakabwaia aika imwaira?

15 E na uki te mataroa ibukini kabwaraan ara bure ni kabane ngkana ti onimakina te kaboomwi. A karauaki nanora n Ana Taeka te Atua bwa a na boni “kamaunaaki” ara bure. (Wareka Mwakuri 3:19-21.) N aron ae ti maroroakinna mai mwaina, e kona Iehova n natinia tabeman bwa a na riki bwa natina i karawa rinanon te kaboomwi. Naakai bon taani kabiraki (IRom 8:15-17) Ao ibukira ngaira aika “tiibu tabemwaang,” titeboo ma e karaoa te beeba ni kakoaua Iehova ibukin natinakira ma arara i aona. Ngkana ti a kororaoi ao n tokanikai n te kabanea ni kataaki, e na kukurei Iehova n tiainaa te beeba ni kakoaua anne ao ti nang riki iai bwa natina aika tangiraki i aon te aba. (IRom 8:20, 21; TeKao. 20:7-9) E teimatoa n aki toki ana tangira Iehova ibukia natina aika kakawaki irouna. A teimatoa n aki toki kakabwaia man te kaboomwi. (Ebera 9:12) Akea te aomata ke te mwaaka teuana ae kona n anaa te bwaintangira ae kakawaki aei mairoura.

16. Ti kangaa ni buokaki n te kaboomwi bwa ti na kainaomataaki ni koaua?

16 Akea te bwai ae e kona ni karaoia te Riaboro n tukia naake a bane n rairi nanoia ni koaua mani kaainakin ana utu Iehova. E roko i aon te aba Iesu ao ni mate n “tii te taina.” Ngaia are e a tia ni kabwakaaki te kaboomwi ae aki okioki. (Ebera 9:24-26) E kamaunai ni kabane kabuakakaara ae rikiara mairoun Atam. Ti kakaitau n ana angakarea Kristo bwa ti a inaomata man te tautoronaki n te aonnaba ae mena i aani mwaakan Tatan, ao ti a aikoa maiu ma maakakin te mate.Ebera 2:14, 15.

17. Tera am iango n ana tangira Iehova?

17 A boni bane n onimakinaki ana berita te Atua. N aron ae a teimatoa ana tua ibukin te karikibwai, e na teimatoa naba Iehova ni kakororaoi ana taeka ibukira. E aki bibitaki. (Maraki 3:6) E rangi ni bati riki ae e anganira Iehova nakon tii te bwaintangira ae te maiu. E anganira ana tangira. “Ti a ataa ngaira ana tangira te Atua ibukira ao ti kakoauaa. Te Atua bon te tangira.” (1Ioa. 4:16) E na riki te aonnaba ni kabutaa bwa te bwaretaiti ae bati iai te kimwareirei, ao a na bane aomata iai ni kaota ana tangira te Atua. Ti bia botii bwanaara ma ana toro te Atua aika kakaonimaki ake i karawa ni kangai: “Ana bwai Atuara te karaoiroaki ma te neboaki ma te wanawana ma te katituaraoaki ma te karineaki ma te mwaaka ma te korakora, n aki totoki. Amen.”TeKao. 7:12.