1. Tera ae kaoia iai taan taromauria Iehova bwa a na karaoia? (Nora naba te taamnei.)

 ANTAI ae ti kona n tang nakoina ibukini kabebeteara ke te kairiri? Ti ataa kaekaan te titiraki anne. Ti kona ni kawara Iehova ae te Atua n te tataro. E kaoira Iehova bwa ti na karaoa anne. E tangirira bwa ti na katoatai n tataro ae nanona bwa ti na “tataro n aki toki.” (1Tet. 5:17) Ti kona ni kawaria rinanon te tataro ao n ukera kairani maiura mairouna. (TaeRab. 3:5, 6) Ngkai bon te Atua ae tituaraoi Iehova, e aki tiatiana mwaitin ara tataro nakoina.

2. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

² Ti kakaitau n te bwaintangira ae te tataro. Ma e bae ni kangaanga iroura karekean ara tai n tataro ribuakon tabera. Ti bae naba ni kani katamaroaa riki ara tataro. Ti kakaitau bwa ti kona ni karekea te kaungaunga ao te kairiri man te Baibara. N te kaongora aei ao ti na noria bwa ti na kangaa ni kamwawaa ara tai ibukin te tataro, rinanon neneran ana katoto Iesu. Ti na maroroakina naba arora ni katamaroaa riki ara tataro n arora ni mwanewei baika kakawaki aika nimaua.

3. Tera ae ataia Iesu ibukin te tataro?

³ E ataia Iesu ae e rangi ni kakawaki te tataro iroun Iehova. Imwain ruona nako aon te aba ao e nora Tamana ni kaekai aia  tataro mwaane ao aine aika kakaonimaki. N te katoto, e mena Iesu i rarikin Tamana ngke E kaekaa ana tataro Anna, Tawita, ao Eria. (1Tam. 1:10, 11, 20; 1Uea 19:4-6; TaiAre. 32:5) Maroaka are e reireinia taan rimwina Iesu bwa a na tataro n taai nako ma te nano n onimaki!—Mat. 7:7-11.

4. Tera reireiara man ana tataro Iesu?

⁴ E katea te katoto Iesu nakoia taan rimwina, n ana tataro nakon Iehova. E katoatai n tataro Iesu n ana tai ni mwakuri ni minita. Kioina ngkai e rangi n tatabetabe Iesu ao n iriraki irouia aomata aika bati, e a riai ni kamwawaa ana tai ibukin te tataro. (Mareko 6:31, 45, 46) E kautimwakaa n te ingabong bwa e aonga n reke ana tai n tataro n tii ngaia. (Mareko 1:35) N te taina ao e kangainaa n tataro imwaini karaoan ana motinnano ae kakawaki. (Ruka 6:12, 13) Ao e okioki n tataro Iesu n te tairiki are imwaini matena, ni katuuaa ana iango i aoni kakororaoani mwiokoana ae te kabanea ni kangaanga i aon te aba.—Mat. 26:39, 42, 44.

5. Ti na kangaa ni kakairi iroun Iesu ngkana ti tataro?

⁵ E reireinira Iesu n ana katoto bwa e ngae ngkana ti rangi n tatabetabe, ma ti bon riai ni kamwawaa ara tai ibukin te tataro. N aron Iesu, ti bae ni kainnanoa kamwawaan ara tai ibukin te tataro, tao ti na kautimwaakaira n te ingabong ke ni bwakanako n tai n te tairiki. Ngkana ti karaoa anne, ti kaotia nakon Iehova bwa ti kakaitau n te bwaintangira ae okoro aei. Te tari te aine ae Lynne e uringa rotakina ngke e moan ataa taekan te kakabwaia ae te tataro. E ururing ni kangai: “Ngke I a ataia ae I kona n taetae ma Iehova n taai ake I tangiria iai, I a buokaki iai n iangoia bwa kaanga Raoraou ni kaan, ao I a kani kanakoraoa riki au tataro.” Akea te nanououa bwa a bati i buakora aika namakina naba anne. Ngaia are ti na iangoi ngkai baika kakawaki aika nimaua aika ti kona ni mwanewei n ara tataro.

6. Ni kaineti ma Te Kaotioti 4:10, 11, tera ae e riai n anganaki Iehova?

⁶ Karaoiroa Iehova. N te miitara ae kamimi ao te abotoro Ioane e noriia 24 unimwaane i karawa aika taromauria Iehova. A karaoiroa te Atua, ao a ataia ae e riai n anganaki “te neboaki ma te karineaki ma te mwaaka.” (Wareka Te Kaotioti 4:10, 11.) E rangi ni bati  naba bukina irouia anera aika kakaonimaki bwa a na karaoiroa ao ni karinea Iehova. A mena i karawa ma ngaia ao a kinaa raoi. A nori aroarona aika oti man ana karikibwai. Ao n noran Iehova ni karaoi bwaai a kairaki iai bwa a na karaoiroia.—Iobi 38:4-7.

7. Tera ae ti kona ni karaoiroa iai Iehova?

⁷ Ngaira naba ti kani karaoiroa Iehova n ara tataro, n arora ni kaota tangirana iroura ao ni karinea. Ngkana ko wareka te Baibara ao n neneria, kataia nori aroaron Iehova moarara riki aika e anaaki iai nanom. (Iobi 37:23; IRom 11:33) Imwina kaota am namakin nakon Iehova ibukin aroarona akanne. Ti kona naba ni karaoiroa Iehova ibukini buokara ao buokaia taari n te onimaki ni kabane. E teimatoa n tabeakinira ao ni kamanoira.—1Tam. 1:27; 2:1, 2.

8. Baikara bukina tabeua aika ti kona ni katituaraoa iai Iehova? (1 I-Tetaronike 5:18)

⁸ Katituaraoa Iehova. A bati bukina aika ti kona ni katituaraoa iai Iehova n te tataro. (Wareka 1 I-Tetaronike 5:18.) Ti kona ni katituaraoia ibukini baika raraoi aika ti karekei, kioina ngkai a boni bane n roko bwaai n tituaraoi aika raraoi mairouna. (Iak. 1:17) N te katoto, ti kona ni katituaraoia ibukin tamaroan te aonnaba ma kamimin te karikibwai. Ti kona naba ni katituaraoia ibukini maiura, ara utu, raoraora, ao ai ara kantaninga ae raoiroi. Ao ti kani katituaraoa naba Iehova ngkai e kariaia bwa ti na karekea ara iraorao ae kakawaki ma ngaia.

9. Bukin tera ngkai ti riai ni karikirakea ara katituaraoi nakon Iehova?

⁹ Ti bae ni kakorakoraira riki n iangoi bukina ae ti na katituaraoa iai Iehova. Ti maeka n te aonnaba ae e aki bwabwainaki iai te katituaraoi. A aki toki aomata n iaiangoi baika a tangiri ao a aki kona n iaiangoa aroia ni katituaraoi. Ngkana ti rotaki naba n te anua anne, e na kona n riki ara tataro bwa ara tai ni bubutii. Ngkana ti aki tangira rikin anne, ti riai n teimatoa ni karikirakea ao ni bwabwaina te katituaraoi ibukini bwaai ni kabane aika e karaoi Iehova ibukira.—Ruka 6:45.

10. E kangaa te katituaraoi ni buoka te tari te aine temanna n nanomwaaka? (Nora naba te taamnei.)

¹⁰ E kona te aroaro ae te katituaraoi ni buokira n nanomwaaka i aani kangaanga. Iangoa rongorongon Kyung-sook, are oti n te kaongora n Te Taua-N-Tantani ae bwain Tianuare 15, 2015. E kuneaki bwa e kaentia maamaana. E taku neiei: “I rangi n rawawata n te aoraki aei n te aro are I a namakinna bwa a a bane ni bua au bwai, ao I a rangi n raraoma.” Tera ae buoka neiei? E taku bwa imwaini matuna ni katoa tairiki ao e nako taubukin ana auti ao n tataroi baika nimaua ni kabaibati ake e kukurei iai n te bong arei. E a kabebeteaki iai neiei ao ni kairaki bwa e na kaotiota tangiran Iehova irouna. E nora neiei aron Iehova ni kakorakoraia ana toro aika kakaonimaki ngkana a kaaitara ma kangaanga, ao e a ataia iai bwa a bati riki kakabwaiara ni maiura aei  nakoni kataakira. N aron Kyung-sook, a a bati naba bukina aika ti riai ni katituaraoa Iehova, e ngae naba ngkana ti rinanon te kataaki teuana. Ti kona ni buokaki n te tatataro ni katituaraoi, bwa ti na nanomwaaka ao n teimatoa ni kimwareirei.

11. Bukin tera ngkai taan rimwin Iesu a kainnanoa te ninikoria imwin waeraken Iesu nako karawa?

¹¹ Butiia Iehova bwa e na anganiko te ninikoria n te mwakuri ni minita. Imwain raoi waeraken Iesu nako karawa ao e kauringia taan rimwina mwiokoaia are a na riki bwa taani kakoaua ibukina “i Ierutarem ao i Iutaia ni kabanea, ao i Tamaria ao nakon taabo ake taiani kabanea n raroa n te aonnaba.” (Mwa. 1:8; Ruka 24:46-48) Tabeua te tai imwina ao e a katikaki naba te abotoro Betero ma Ioane irouia taani kairiri aika I-Iutaia, a kairaki nako matan te Tanirim, ao ni kairoroaki ma ni kakamaakaki bwa a na katoka aia uarongorongo. (Mwa. 4:18, 21) Tera aroia Betero ma Ioane?

12. Ni kaineti ma Mwakuri 4:29, 31, tera ae a karaoia taan rimwini Kristo?

¹² A kaeka ni kangai Betero ma Ioane ngke a kakamaakaki irouia taani kairiri aika I-Iutaia: “Ngkana e eti i matan te Atua bwa ti na ongo riki iroumi nakon te Atua, ao motikia i bon iroumi. Ma ti aki kona ngaira ni katoka tataekinani baike ti nori ma n ongo.” (Mwa. 4:19, 20) Ngke a kainaomataaki Betero ma Ioane, ao a kanenei bwanaaia taan rimwini Kristo n tataro nakon Iehova ibukini karaoan nanona. A tataro ni kangai: “Angania am toro te teimatoa n taekina am taeka ma te ninikoria ae bati.” E kaekaa Iehova te tataro ae nako man te nano anne.—Wareka Mwakuri 4:29, 31.

13. Tera reireiara man ana katoto Jin-hyuk?

¹³ Ti kona ni kakairi irouia taan rimwini Kristo aikai n arora n teimatoa n uarongorongo, e ngae ngkana a tua taani kairiri n te tautaeka bwa ti na katokia. Iangoa ana katoto Jin-hyuk, ae te tari te mwaane ae kabureaki ibukin teina i nuka. Ni kabureakina ao e mwiokoaki bwa e na tararuaiia buure tabeman ake a kamatawarikaki, ma e na aki maroroakina te bwai teuana ma ngaiia, n ikotaki naba ma te Baibara. E tataroa te ninikoria ao te rabakau n taekina te koaua n taai ake e angaraoi iai. (Mwa. 5:29) E taku teuaei: “E kaekai au tataro Iehova n arona n anganai te ninikoria ao te wanawana, bwa N na kona n reirei n te Baibara i nanon tii nimaua te miniti i matan aia matawariki. Ao n te tairiki I korei reeta ake N na angania buure n te bong are imwina.” Ti kona naba n onimakina Iehova bwa e na boni buokira ni kakororaoa ara mwakuri ni minita. N aron Jin-hyuk ti kona n tataroa te ninikoria ao te wanawana.

14. Tera ae kona ni buokira ni kaaitarai kangaanga? (Taian Areru 37:3, 5)

¹⁴ Butiia Iehova buokam ni kaaitarai kangaanga. A bati i buakora aika karawawataaki n aorakin te rabwata ke te iango, ni buan ae tangiraki irouia, te kangaanga n te utu, te bwainikirinaki, ke kangaanga riki tabeua. Ma ibukini butinakon te aoraki ae ewewe ao te buaka, e a kangaanga riki te kabokorakora ma kangaanga aikai. Bunra nanom nakon Iehova ao tuangnga baika ko rinanoi, kaanga aron ae ko tuanga raoraom ni kaan. Ao onimakinna ae “e na karaoi bwaai ibukim” Iehova.—Wareka Taian Areru 37:3, 5.

15. E kangaa te tataro ni buokira n “nanomwaaka i aan te rawawata”? Taekina te katoto.

¹⁵ Ti na buokaki n “nanomwaaka i aan te rawawata” n te botumwaaka n tataro. (IRom 12:12) E atai Iehova baika a rinanoi taan  taromauria ao “e ongo tangia ni kani buokaki.” (TaiAre. 145:18, 19) E nora koauan anne te bwaiania ae 29 ana ririki ni maiu ae arana Kristie. E a karina naba n reke aorakina aika kakaiaki. Ibukin anne ao e a rangi n rawawata. Imwina riki e a manga ongo ae e a reke iroun tinana te aoraki ae e na waekoa ni mate iai. E taku Kristie: “I a kakorakoraai n tataro nakon Iehova bwa e na anganai te korakora ae I kainnanoia ni katoabong. I kataia ni kateimatoa au babaire ibukini bwaai n taamnei n arou ni kaakaei bobotaki ao n reirei i bon irou.” E reitia ni kangai: “E buokai te tataro bwa N na nanomwaaka n taai ake I rangi n rawawata iai. I ataia ae e tatauraoi Iehova ibukiu, ao ataakin anne e riki bwa nibwani kabebeteau. E ngae ngke e aki toki naba ngkekei aorakiu, ma e boni kaekai au tataro Iehova, n arona n anganai te nano ae rau.” Ti bia aki mwaninga ae “e ataa Iehova aroni kamaiuaia aomata ake a tangiria, man te kataaki.”—2Bet. 2:9.

16. Bukin tera bwa ti kainnanoa ana ibuobuoki Iehova n rarawa nakon te kaririaki?

¹⁶ Butiia Iehova bwa e na buokiko n rarawa nakon te kaririaki. Ngkai ti aki kororaoi, ti kabokorakora n taai nako ma te kaririaki nakoni karaoa ae bure. E kabanea ana konaa Tatan n uruana ara kabokorakora anne. Ana anga teuana, e kataia ni kabuakakaa ara iango n te kaakibotu ae kammaira. Te aeka ni kaakibotu anne e kona ni kaoni ara iango ni baika buakaka, aika a kona ni kamwaraea nanora ao ni kairira nakoni karaoan te bure ae kakaiaki.—Mareko 7:21-23; Iak. 1:14, 15.

17. Ti na kangaa ni maiuakina ara tataro ae ti na rarawa nakon te kaririaki? (Nora naba te taamnei.)

¹⁷ Ti kainnanoa ana ibuobuoki Iehova ngkana ti na tokanikai i aoni kaririara nakoni karaoan ae bure. E karina te bubutii aei Iesu n ana tataro ni katoto: “Tai kariaia bwakara n te kariri, ma kamaiuira mairoun teuare buakaka.” (Mat. 6:13) E kani buokira Iehova ma ti riai ni butiia ana ibuobuoki. Ti riai naba ni  maiuakina ara tataro. Ti kona ni karaoi mwaneka aika manena aika a na kauarerekea kaririara nakon iango aika bure aika taabangaki n ana waaki Tatan aei. (TaiAre. 97:10) Ti kona ni kaon ara iango ni baika raraoi n arora ni wareka te Baibara ao n neneria. E na kamanoaki naba ara iango ngkana ti kaakaei bobotaki ao n uataboa te mwakuri ni minita. Ao e berita Iehova bwa e na bon aki kariaia kaririara n ae riaon ara konaa.—1Kor. 10:12, 13.

18. Tera ae ti riai ni bane ni karaoia ni kaineti ma te tataro?

¹⁸ Ti riai n tatabemanira nako n tataromwaaka riki bwa ti na teimatoa ni kakaonimaki nakon Iehova ni kabaneani boong aika karuanikai aikai. Kamwawaa am tai ni katoabong n tataro mai nanom. E tangirira Iehova bwa ti na ‘bunrii nanora i matana’ n te tataro. (TaiAre. 62:8) Karaoiroa Iehova ao katituaraoia ibukini bwaai ni kabane aika e karaoi. Butiia bwa e na buokiko n ninikoria n te mwakuri ni minita. Butiia bwa e na buokiko ni kabokorakora ma kangaanga nako ao n rarawa nakon te kariri ae ko na rinanona. Tai kariaia te bwai teuana ke te aomata temanna bwa e na katoka am katoatai n tataro nakon Iehova. Ma e kangaa Iehova ni kaekai ara tataro? Ti na rinanon te titiraki ae kakawaki anne n te kaongora are imwina.