1-2. N aron Rota, tera te kangaanga ae a boo ma ngaia Kristian ni boong aikai?

 TITEBOO ara namakin ma Rota ae te aomata ae raoiroi ni kaineti ma aroaroni maiuia aomata aika buakaka n te aonnaba aei. E “rangi n rawawata n aroia aomata n akiako ni kakaraoa ae kammaira,” ao e ataia ae e riribai aroaro aika buakaka Tamara are i karawa. (2Bet. 2:7, 8) E kairaki Rota ni maakakin te Atua ao n tangirana bwa e na rarawa nakon aroaroia aomata aika buakaka ake i rarikina. Ngaira naba ti otabwaniniaki irouia aomata aika e karako ke bon akea irouia karinean ana kaetieti Iehova ibukin te aroaro ni maiu ae riai. Ma e ngae n anne, ti kona n teimatoa n itiaki n aroaroni maiura ngkana ti kateimatoa tangiran Atua iroura ao ni karikirakea maakakina n te aro ae riai.—TaeRab. 14:2.

² E buokira Iehova ni karaoa anne, rinanon te kaungaunga are ti karekea n te boki ae Taeka N Rabakau. A kona Kristian ni kabane aika mwaane, aine, ataei ao kaara ni kakabwaiaaki raoi man reiakinan te reirei ni kairiri ae kuneaki ikanne.

3. Ni kaineti ma Taeka N Rabakau 17:3, tera bukina teuana ngkai ti riai ni kamanoa nanora? (Nora naba te taamnei.)

³ E tutuoi nanora Iehova, ngaia anne bukina ae kakawaki ngkai ti kamanoa nanora ni kaikonaki. Nanon aei bwa e nora ae bati riki nakon are a noria aomata ao e ataa raoi te baere i nanora. (Wareka Taeka N Rabakau 17:3.) E na bon tangirira ngkana ti kaoni ara iango ni wanawanana ae karekea te maiu. (Ioa. 4:14) Ti na bon aki kona ngkanne n rotakibuaka n aroaro aika buakaka ao n ana kewe Tatan ma aomata aika buakaka n te aonnaba aei. (1Ioa. 5:18, 19) Ngkana ti kaanira riki ma Iehova, e na rikirake riki tangirana ao karineana iroura. Ibukina bwa ti aki kani kammaraka Tamara, ti na bon ribaa naba iaiangoani karaoan ae  bure. Ngkana ti kaririaki nakoni karaoan ae kairua, ti na titirakinira ni kangai, ‘N na kangaa ni kammaraka Temanna ae e a tia ni kaota nakoiu te tangira ae bati?’—1Ioa. 4:9, 10.

4. E kangaa maakakin Iehova ni kamanoa te tari te aine mani kaririana?

⁴ E korea ae kangai Marta ae te tari te aine i Croatia ae kaririaki nakon te wene ni bure: “I noria bwa e kangaanga irou bwa N na iaiango raoi ao ni buakana tangiran te kakukurei ae aki teimaan ae reke man te bure. Ma e kamanoai maakakin Iehova.” b E kangaa maakakin te Atua ni karaoa anne? E taekinna Marta bwa e kananoa ana iango ni baika a na riki imwini karaoani motinnano aika bubuaka. Ti kona naba ni karaoa anne. Te bwai ae kakaiaki riki bwa e na bon nanokawaki Iehova iroura ao ti na aki kona n tau n riki bwa taan taromauria n aki toki.—KBwaai 6:5, 6.

5. Tera reireiam man rongorongon Leo?

⁵ Ngkana ti maaka Iehova, ti taratara raoi bwa ti na aki iraorao ma naake a karaoi baika bubuaka. E reke reireian Leo ae maeka i Congo. Aua te ririki imwini bwabetitoana, ao e a karekeia raoraona aika buakaka aroaroia. E iangoia bwa e aki bure aei ngkai e aki karaoi mwakuri aika buakaka. Ma n te tai ae waekoa, e a kairaki n ana iraorao ae buakaka bwa e na moi n te kamanging n te aro ae riao ao ni karaoa te wene ni bure. Ma imwina ao e a iaiangoa te baere a a tia n reireinna ana karo aika Kristian ao kukureina are e a tia ni kabuaa. Tera mwina? E a manga moana karaoan ae raoiroi. Man aia ibuobuoki unimwaane ao e a okira Iehova. E a beku ngkai bwa te unimwaane ao te bwaiania ae okoro ma te kukurei.

6. Antai aine ni kaikonaki aika ti na maroroakinna ngkai?

⁶ Ti na rinanon ngkai Taeka N Rabakau mwakoro 9 ike ti wareka iai taekan te wanawana ao  te nanobaba ae a kaikonakaki bwa aine aika uoman. (Kabotaua ma I-Rom 5:14; I-Karatia 4:24.) Ngkana ti rinanona, ao ururingnga ae n ana aonnaba Tatan e a korakora iai tangiran te wene ni bure ao taamnei aika bwaitingako. (IEbe. 4:19) Ngaia are e kakawaki bwa ti na teimatoa ni karikirakea maakakin te Atua ao n tannako man te buakaka. (TaeRab. 16:6) Ni koauana, ti bane ni kona ni kakabwaiaaki man te bae kaotaki n te mwakoro aei, e ngae ngkana te mwaane ke te aine ngaira. A kabwarabwaraaki aine aika uoman aikai bwa a kaoia aika a roo nanoia ae naake a “aki ataa ae riai.” A kaai n taekina ae aron aei, ‘Nakomai nakon au auti ao amwarake.’ (TaeRab. 9:1, 5, 6, 13, 16, 17) Ma e rangi ni kaokoro te bwai ae riki nakoia ake a butimwaei kakao aikai.

7. N aron ae oti n Taeka N Rabakau 9:13-18, tera ae riki nakoia ake a butimwaea ana kakao te aine ae nanobaba? (Nora naba te taamnei.)

⁷ Iangoa te kakao mairoun te “aine ae nanobaba.” (Wareka Taeka N Rabakau 9:13-18.) E ninikoria ni weweteiia naake a aki ataa ae riai ni kangai, “Rin ikai” ao amwarake. Ao tera mwina? “A mena ikanne te koraki aika akea korakoraia bwa a mate.” Ko bae n uringi kaikonaki aika titeboo ma aio aika oti mai moa riki n Taeka N Rabakau. Ti kauringaki iai taekan te aine ae “titibanako” ao “te aine ae kammaira.” Ti tuangaki ae kangai: “E iinako ana auti nakon te mate.” (TaeRab. 2:11-19) E kaotaki n Taeka N Rabakau 5:3-10 te kauring riki teuana ibukin “te aine ae titibanako” ae a “ruo rikaaki waena nakon te mate.”

8. Tera te motinnano ae ti riai ni karaoia?

⁸ A riai naake a ongo ana kakao te “aine ae nanobaba” ni motinnanoia bwa a na butimwaeia ke a na aki. Ti na bae naba ni kaaitara ma te aeka ni motinnano anne. Tera ae ti kona ni karaoia ngkana iai ae karirira nakoni karaoan ae kammaira ke ngkana ti a tii nori naba taamnei aika bwaitingako?

9-10. Baikara bukina tabeua ngkai ti riai n rarawa nakon te wene ni bure?

⁹ Iai bukina ae riai bwa ti na rarawa nakon aroaro aika kammaira. E kabwarabwaraaki “te aine ae nanobaba” ni kangai: “A karewe raan aika iraeaki.” Tera “raan aika iraeaki”? E kabotaua te Baibara te wene n taanga irouia buu ni mare ma te ran. (TaeRab. 5:15-18) E kona te buu te mwaane ao te buu te aine ni karekea kukureia n te wene n taanga ngkai a a tia ni mareaki. Ma e rangi ni kaokoro anne ma “raan aika iraeaki.” E kona n nanonaki n anne te wene ni kimoa. Angin te tai e karaoaki ni karaba, n aron raoi te tia iraa ae anai bwaai n te aro ni karaba.  A kona “raan aika iraeaki” n taraa ni karewe irouia naake a karaoa anne, n aroia n iangoia bwa e aki kona n ataaki te bure ae a kakaraoia. Ai kananokawakira te iango anne! E nori bwaai ni kabane Iehova. Akea te bwai ae mao riki nakoni kabuaan akoara irouna, ngaia are bon akea ‘karewena.’ (1Kor. 6:9, 10) Ma a a bati riki mwina.

¹⁰ E kona te wene ni bure ni karika te kamaamaeaki, iangoan ae akea uaam, te bikoukou ae aki kantaningaaki ao n urui utu. E oti raoi bwa ti wanawana ngkana ti kararoaa ana “auti” te aine ae nanobaba ao ana amwarake. Irarikini buan aia iraorao ma Iehova, a bati naba taani wene ni bure ake a a karekei aoraki aika kona ni moantaai ni mate iai. (TaeRab. 7:23, 26) E taekinaki ni kabanean te kibu 18 ni mwakoro 9 ae kangai: “A mena ana iruwa neienne i kabin nako te Ruanimate.” Bukin tera ngkanne ngkai a bati aika a butimwaea ana kakao ae kairiri nakon te kabuanibwai?—TaeRab. 9:13-18.

11. Bukin tera ngkai e rangi ni karuanikai matakuakinan te bwaitingako?

¹¹ Te bwai ni kamwane ae taabangaki bon taamnei aika bwaitingako. A iangoia tabeman bwa e aki karuanikai matakuakinan te bwaitingako. Ni kaitaraan anne, e rangi ni karuanikai matakuakinan te bwaitingako ao e kona n riki bwa anuam ae kangaanga katokana. Ko kona n rotakibuaka n taamnei aika bwaitingako ao e kangaanga kamaunaaia man am iango. Irarikina naba, e aki kamatea tangirani baika bure te bwaitingako ma e kakorakoraa riki tangirana. (IKoro. 3:5; Iak. 1:14, 15) Eng, a bati aika a matakuakina te bwaitingako ake a karaoa te wene ni bure.

12. Ti na kangaa ni kaotia bwa ti tarataraira raoi man taraakin taamnei aika a na kauekea te iango ae buakaka?

¹² Tera ae ti riai ni karaoia ngkai Kristian ngaira ngkana arona bwa e a kaoti naba taamnein te bwaitingako n ara tareboon? Ti riai ni waekoa ni kanakoa te taamnei anne. Ti kona naba ni buokaki ni waekoa ni karaoa anne ngkana ti ururingnga are e rangi ni kakawaki riki kaubwaira ae ara iraorao ma Iehova. Ni koauana, taamnei aika aki iangoaki bwa a bwaitingako a kona naba ni kauekea iroura te iango ae buakaka. Bukin tera bwa ti na rarawa nako iai? Ibukina bwa ti aki kani karaoa te mwaneka ae uarereke ae kairiri nakoni karaoan te wene ni kimoa i nanora. (Mat. 5:28, 29) E taku te unimwaane n te ekaretia i Thailand ae arana David: “I titirakinai i bon irou ni kangai: ‘E ngae ngkana tao e aki bwaitingako te taamnei, ma e na kukurei Iehova irou ngkana I teimatoa ni mataku iai?’ Te aeka n iango aei e buokai bwa N na bwaina te wanawana.”

13. Tera ae e buokira ni bwaina te wanawana?

¹³ Ti buokaki bwa ti na bwaina te wanawana ngkana ti karikirakea maakakini karaoan te bae e na aki kukurei iai Iehova. Maakakin te Atua boni “moan rikin te wanawana.” (TaeRab. 9:10) E kaikonakaki aei ni moan iteran Taeka N Rabakau mwakoro 9, ike ti wareka iai taekan te aine ni kaikonaki ae tei ibukin “te wanawana ni koaua.”

14. Tera te kakao ae kaokoro ae kaotaki n Taeka N Rabakau 9:1-6?

¹⁴ Wareka Taeka N Rabakau 9:1-6. Ti wareka ikai te kakao ae e roko mairoun teuare Nibwan ao Aan te wanawana ni koaua ae ara tia Karikiriki ae wanawana. (TaeRab. 2:6; IRom 16:27) E kataamneiaki ikai taekan te auti ae bubura ma bouana aika itiai. E oti n te kaikonaki aei bwa e tituaraoi Iehova ao e butimwaeiia aomata ni kabane ake a kani maiuakina wanawanana ni maiuia.

15. Tera ae e kaoira te Atua bwa ti na karaoia?

¹⁵ E tituaraoi Iehova ao te tia Katauraoi baika bati. A kaotaki aroaro aikai iroun te aine are e tei ibukin “te wanawana ni koaua” are n Taeka  N Rabakau mwakoro 9. E kaotaki n te kibu bwa te aine ni kaikonaki aei, e a tia ni katauraoa raoi ana irikomaiu, n rengana ana wain, ao ni bairea naba ana taibora n ana auti. (TaeRab. 9:2) Irarikina e taekinaki ae kangai ni kibuna 4 ao 5: “E taku [te wanawana ni koaua] nakon ane e aki ataa ae riai: ‘Nakomai ao amwarake n au kariki.’” Bukin tera bwa ti riai n nakon ana auti te wanawana ni koaua ao ni kang amwarake ake e katauraoi? E tangiriia natina Iehova bwa a na wanawana ao ni mano raoi. E aki tangirira bwa ti na karekea reireiara n te aro ae kammaraki, ao n rinanoni baika karawawata ao te uringaaba ae kammaraki. Anne bukina ngkai e “kaikoa te wanawana ae manena ibukia akana raoiroi.” (TaeRab. 2:7, kbn.) Ngkana ti maaka Iehova n te aro ae riai, ti na boni kani kakukureia. Ti ongo ana reirei ni kairiri ae kawanawana te aba, ao ti kukurei ni maiuakinna.—Iak. 1:25.

16. E kangaa maakakin te Atua ni buoka Alain bwa e na karaoa ana motinnano ma te wanawana, ao tera mwina?

¹⁶ Iangoa aroni buokan Alain ni maakakin te Atua bwa e na karaoa ana motinnano ma te wanawana. E taku te unimwaane ae te Kristian aei ao te tia reirei, “A bati raou ni mwakuri aika mwaane aika iangoa taamnein te bwaitingako bwa te anga n angareirei ibukin te wene n taanga.” Ma e aki mwamwanaaki Alain. E taku, “Ibukini maakakin te Atua, I a kamatoaa nanou n rawa ni matakuakini aeka n taamnei akanne. I kabwarabwaraa naba bukina nakoia raou ni mwakuri.” E boni maiuakina te taeka n reirei mairoun te “wanawana ni koaua” ao e “waaki [ni] mwananga ni kawain te ataibwai.” (TaeRab. 9:6) Iai tabeman raon Alain n tia reirei ake a anaaki nanoia n arona n tei n nene, ao a a reirei ngkai n te Baibara ao ni kaakaei bobotaki ni Kristian.

17-18. Baikara kakabwaiaaia naake a butimwaea te kakao mairoun te aine ae tei ibukin “te wanawana ni koaua,” ao tera ae a ingainga nako iai? (Nora naba te taamnei.)

¹⁷ E kabongana Iehova aia katoto aine aika uoman akanne ni kaota nakoira aroni karekean te maiu ae kakukurei n taai aika a na roko. Naake a butimwaea ana kakao te “aine ae nanobaba” ao ni mautakarara arei, a kaatuua tangirani baika “karewe” aika mwakuri ni kakukurei aika a karaba ni karaoi. Ni koauana, a tii iangoa kukureia n te tai anne ao a aki tarai taai aika imwaia. A na boni kairaki n aia mwakuri, nako ‘kabin te Ruanimate.’—TaeRab. 9:13, 17, 18.

¹⁸ Ma ai kaokorora naake a butimwaea te kakao mairoun te aine are e tei ibukin “te wanawana ni koaua”! A kukurei ngkai ana iruwa neiei n te amwarake ae katauraoaki raoi ao ni kamarurung, aika amwarake n taamnei aika baireaki raoi. (Ita. 65:13) E kangai Iehova rinanon te burabeti are Itaia: “Ongora raoi irou, ao kana te amwarake ae raoiroi, ao e na korakora kimwareireimi  n te amwarake ni koaua ae te kabanea n tamaroa.” (Ita. 55:1, 2) Ti reireinaki bwa ti na tangira te bae e tangiria Iehova ao n ribaa te bae e ribaia. (TaiAre. 97:10) Ao ti karekea te raunnano ni kaoaia tabemwaang bwa a na kakabwaiaaki man te “wanawana ni koaua.” Ai aron ae ti “wewete man te tabo ae rietata i etan te kaawa ni kangai: ‘Ane e roo nanona, ao ke rin ikai.’” Ti na bon aki karekei tii ngkai kakabwaiaara aikai ma naake a butimwaea te kakao anne. A teimatoa n taai nako ao ti buokaki iai nakon te “maiu” n aki toki ngkai ti “waaki [ni] mwananga ni kawain te ataibwai.”—TaeRab. 9:3, 4, 6.

19. N aron ae taekinaki n Te Minita 12:13, 14, tera ae ti riai ni karaoia? (Nora naba te bwaoki ae “ Ti Kakabwaiaaki ni Maakakin te Atua.”)

¹⁹ Wareka Te Minita 12:13, 14. E bia teimatoa maakakin te Atua ni kawakin nanora ao ni buokira bwa ti na teimatoa n itiaki n aroaroni maiura ao n ara onimaki naba ni kabaneani boong aika bubuaka aikai. Te aeka ni maaku anne e na kairira bwa ti na teimatoa ni kaoia aika bati bwa a na ukera te “wanawana ni koaua” ao ni kakabwaiaaki iai.