A bati baika kakawaki aika riai n ururingaki. A riai ni bwabwaina te koaua Kristian. A riai n ongeaba n tuan te aba ngkana e aki kauntaba ma ana tua Iehova. (Mat. 22:21; IRom 13:1, 2; Ebera 13:18) A kekeiaki naba ni karinei katein te aba ma aia namakin aomata, ao n ‘tangiriia raoia n aomata n aron tangiraia i bon irouia.’ (Mat. 22:39; IRom 12:17, 18; 1Tet. 4:11, 12) Ni kamanenaani booto n reirei akanne irouia Kristian n iteran nako te aonnaba, a na bae n rotaki iai aroia n iangoa te anga bwaintangira ao te karebai te mwane.

N taabo aika bati, e aki riai te aomata n anga te bwai teuana nakoia taani mwakuri ibukin te botannaomata, bwa e aonga n reke te bwai ae riai n reke irouna. A karaoi tabeia taani mwakuri akanne ae a kabooaki iai n te tautaeka, ao a aki bubutii ke ni kantaningaa anganakia te bwai teuana irarikin aia bwakabwai. N aaba aika bati, e tabu i aan te tua irouia taani mwakuri n te tautaeka bwa a na ukera ke ni butimwaea te bwai ae kakawaki ibukini karaoan tabeia man te tautaeka, e ngae naba ngkana a karaoa te mwakuri ae eti i aan te tua. E kona n iangoaki te aeka ni bwaintangira anne bwa te bwai ni kamaraato e ngae naba ngkana akea mwina nakon te tia bwaintangira. Ngkana e riki aei, e bon aki rio naba te titiraki ni kaineti ma riain te Kristian n anga bwaintangira ke ni karebai te mwane nakoia taani mwakuri n te tautaeka. E bon aki riai karaoan aeka ni bwaintangira akanne.

Ma a bon aki iangoa te anga bwaintangira ke te karebai te mwane bwa e aki riai taani mwakuri ibukin te botannaomata n taabo tabeua n te aonnaba, ake akea iai tuua akanne ke a aki rangi ni matoatoa. N aaba tabeua, ao bwakuakun te tautaeka a kamanena buaka nakoaia n anai mwaane n te matoa ke bwaai aika a tangiri mairouia naake a riai ni beku ibukia, ao a rawa ni karaoa te bwai teuana ngkana a aki anganaki te bwaintangira. E kairoroaki te karebai te mwane irouia taani karaoa te mare, taani butimwaea te kabwaka taekiti, taan anga te kariaia ibukin te kateitei, ao a a bati riki. Ngkana a aki karebaiaki te mwane taani mwakuri n te tautaeka, a kona ni karaoi bwaai n tutuki n oin nanoia ngkana a kona bwa e aonga ni kangaanga irouia kaain te aba bwa a na karekea te baere bon riai n reke irouia i aan te tua. E ribootinaki naba n te aba teuana bwa taan tiriai ake a  mwiokoaki ibukini kabuanibwai, a na bon aki tiriai ni karokoa ae a karebaiaki te mwane ae rangi ni bati.

N taabo ake e a taabangaki iai baika taekinaki mai eta, a a namakinna tabemwaang bwa a a bon riai ni karebai te mwane. Ngkana a riki aaro akanne, e a kona te Kristian n iangoa te karebai te mwane bwa te bwakamwane riki teuana ae e riai ni karaoia ibukin reken te mwakuri ae kainnanoia ae eti i aan te tua. Ma ngkana e a taabangaki te babakanikawai, e riai te Kristian n taratara raoi bwa e na aki moanna ni maabubu ana iango ni kaineti ma te bwai ae kukurei iai te Atua ao ae e aki. Bon te bwai teuana te karebai te mwane ibukin reken te bae bon riai n reke iroum ae eti i aan te tua, ao bon te bwai teuana ukeran akoam ae aki eti i aan te tua. N te tabo ae a babakanikawai kaaina, a karebai te mwane tabeman nakon te tia mwakuri n te tautaeka ibukin reken te bwai ae aki riai n reke irouia, ke a “karebai te mwane” nakon te bureitiman ke te tia tutuo n te tautaeka bwa a na aki katuuaaeaki. E boni bure karirian temanna n te “bwaintangira” bwa e na babakanikawai, n aron naba ae ko bure ni babakanikawai ni butimwaean te “bwaintangira” anne. E kabwaouaaki te kaetitaeka ae riai n aaro akanne.—TeOti. 23:8; TuaKau. 16:19; TaeRab. 17:23.

Ni kaineti ma mataniwin nanoia aika kataneiaaki n te Baibara, angia Kristian aika ikawai n te onimaki a tabeaianga ngkana a karebai te mwane nakoia taani mwakuri n te tautaeka aika bubutii. A namakinna bwa ni karaoan aei, a a kariaia iai ke ni boutokaa te babakanikawai. Ngaia are a rawa nakoni bubutii ibukini bwaintangira n aekaia nako.

E ngae ngke a ataia Kristian aika ikawai n te onimaki ae kona n titeboo ma te bwai ni kamaraato te anga bwaintangira ibukini karekean te akoaki ae bure i aan te tua, ma a kona ni kariaiakaki tabemwaang n aia tabo bwa a na anga te bwaintangira ibukini kaotan aia kakaitau bwa e aonga ni karaoaki nakoia te mwakuri ae eti i aan te tua ke totokoan te baenikai ae aki riai. Ni katoto tabeua, imwin reken te bwainnaoraki ae akea boona n aia onnaoraki te botannaomata, tabeman Kristian a anga bwaintangira nakoia taokita ma neeti bwa kaotan aia kakaitau ni bwainnaorakiaia. A namakinna bwa e raoiroi karaoan aei imwini bwainnaorakiaia ma tiaki imwaina, bwa e aonga n aki iangoaki te bwaintangira bwa te bwai ni kamaraato ke te bubutii ibukin raoiroin riki bwainnaorakiaia.

E kangaanga rinanoani bwaai ni kabane aika kona n riki n aaba nako. Ngaia are n aki ongei baika riiriki n aia tabo, a riai Kristian n ukera te aro ae a na rau iai mataniwin nanoia aika raraoi ni karaoan aia motinnano. (IRom 14:1-6) A riai n rarawa ni karaoi mwakuri aika urua te tua. (IRom 13:1-7) A riai n rawa nakoni mwakuri aika kona ni kabuakakaa aran Iehova ke ni kabwakaia tabemwaang. (Mat. 6:9; 1Kor. 10:32) E riai ni kaotiotaki tangiraia raoia n aomata n aia motinnano.​—Mareko 12:31.

N Ruka mwakoro 15, ti nora ana kaikonaki ae ringa te nano Iesu ibukin te mwaane ae iai ana tiibu aika 100 mwaitiia. Ngke e bua temanna mai buakoia, e kitania ake 99 n te rereua ao e nako ni kakaaea are bua “ni karokoa rekena.” E reitia ni kangai Iesu: “Ngke e a kunea, ao e aonnangaia ma te kimwareirei. Ao ngke e a roko ni mwengana ao e weteiia raoraona ma kaain rarikina, ao e kangai nakoia, ‘Kam na kimwareirei ma ngai, bwa I a kunea au tiibu are bua.’” E motika ana taeka Iesu ni kangai: “I tuangingkami bwa n aron naba anne, e na bati riki te kimwareirei i karawa ibukin te tia bure ae tii temanna ae raira nanona, nakon te kimwareirei ibukia ake 99 ake a raoiroi ake a aki kainnanoa te rairannano.”​—Ruka 15:4-7.

E oti n te rongorongo bwa e taekin taeka aikai Iesu ibukini kaetan aia iango taani koroboki ma Baritaio, ake a kabuakakaa ngke e ikoikotaki ma taan rikoa te taekiti ao taani bure. (Ruka 15:1-3) E kamataataa Iesu bwa iai te kimwareirei i karawa ngkana e raira nanona te tia bure. Ti kona n titiraki ni kangai: ‘Kioina ngkai iai te kimwareirei i karawa, tiaki e riai n iai naba te kimwareirei i aon te aba ngkana e raira nanona te tia bure, e a manga oki, ao ni kaetii kawaini waena?’​—Ebera 12:13.

Ngkana iai ae e a manga kaokaki, ti riai ni kimwareirei. E riai te aomata anne ni kateimatoa etin arona i matan te Atua, ma e riai n raira nanona bwa e aonga ni kaokaki, ao ti kukurei ngkai e raira nanona. Ni kaineti ma anne, e bae n iai te nano ni kukurei ae kaotaki n te uboubo ngkana e katanoataaki kaokan temanna.

A iangoia kaain Ierutarem tabeman ake n ana bong Iesu bwa iai mwaakan te nei ae Beteteta ni katoka te aoraki ngkana e “koburake” ranna. (Ioa. 5:1-7) Ngaia are a a bobotaki i rarikina aomata ake a kani kamarurungaki.

E ataaki te nei anne bwa aia tabo n tebotebo I-Iutaia ibukini kaitiakaia ni kaineti ma te taromauri. E rereke ranna ao ni kateimatoaaki man te nei n ran ae uakaan ao n toma ma ngaia. E oti imwin te kakaae n te tabo anne bwa a bwenauaaki neei akana uoua akanne n te oo. E kona ni kaukaki mataroan te oo aei bwa e na raanga te ran man te nei n ran rinanoni kawain te ran nako kabin te nei n tebotebo anne. Ngkana e riki anne, ao korakoran raangan te ran n rinnako e a kakoburakea ranin te nei.

E kakawaki ataakin ae Ioane 5:4, ike e taekinaki iai bwa e kakoburakea te ran te anera, e aki karinaki ni koroboki ni Kuriiti nikawai aika rangi n onimakinaki n aron te Codex Sinaiticus are n te kaaua n tienture. Ma Iesu e boni kamarurunga te mwaane are wene n aoraki i nanon 38 te ririki i Beteteta. E a marurung naba ngkekei teuanne ao e aki roko n te ruo n te nei.