1. Tera ae oti iai bwa e kakawaki te Koroboki ae Tabu iroun Iesu?

 IANGOIA bwa ko ongora ngke e angareirei Iesu. E aki toki ni mwanewei kanoan te Koroboki ae Tabu ake e ururingi! Ni koauana, n ana moan taeka ake a koreaki imwini bwabetitoana ao tabeua mai buakon ana kabanea n taeka imwaini matena, e boni mwanewei Iesu kanoan te Koroboki ae Tabu. b (TuaKau. 8:3; TaiAre. 31:5; Ruka 4:4; 23:46) Ao i marenan taai akanne i nanon tenua ma te iterana te ririki, e aki toki Iesu ni wareka ao ni mwanewea kanoan te Koroboki ae Tabu i mataia aomata ao ni kabwarabwarai.—Mat. 5:17, 18, 21, 22, 27, 28; Ruka 4:16-20.

2. Ngke e a ikawairake Iesu, tera are e buokia bwa e na ataa raoi kanoan te Koroboki ae Tabu? (Nora te taamnei ni moan te maekatin.)

² Iraua te ririki imwaini moanakin ana mwakuri ni minita Iesu, ao e aki toki ni wareka ao n ongora n Ana Taeka te Atua. E bae n ongongora irouni Maria ao Ioteba ni mwengana ngkana a mwanewei kanoan te Koroboki ae Tabu ni katoabong n aia tai ni maroro n aia utu. c (TuaKau. 6:6, 7) Ti kona ni koaua raoi bwa e bon nanako n te tinakoka Iesu ni katoa Taabati ma ana utu. (Ruka 4:16) Ikanne are e boni bae ni kakauongo raoi ngkana e warekaki te Koroboki ae Tabu. Imwina riki ao e a bon reiakina Iesu te Koroboki ae Tabu i bon irouna. N tokina, e a aki tii ataa kanoan te Koroboki ae Tabu ma e a tangiri  naba, ao e kariaia bwa e na rotaki iai baike e karaoi. N te katoto, uringa te baere riki n te tembora ngke ai tibwa 12 ana ririki Iesu. Taan reirei aika a ataa raoi kanoan te Tua Rinanoni Mote, a “mimi . . . n ana kaeka [Iesu] ao ni buburan ana atatai.”—Ruka 2:46, 47, 52.

3. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

³ Ti kona naba ni karekea ataakin Ana Taeka te Atua ao n tangiria, ngkana ti katoabong ni wareka te Baibara. Ma ti na kangaa ni karekea kakabwaiaara riki man ara wareware? Ti kona ni karekea reireiara man ana taeka Iesu nakoia naake a taneiai ma te Tua, n ikotaki ma taani koroboki, Baritaio ao Tarukaio. A wawareka te Koroboki ae Tabu mataniwin Aaro akanne ma a aki kakabwaiaaki man te baere a warekia. E katuruturui Iesu aanga aika tenua ake a kona ni karaoia mwaane aikai ni karekea kakabwaiaaia riki man te Baibara. Ti na buokaki n ana taeka nakoia naakai ni karikirakea riki iai rabakaura (1) n ota n te bae ti warekia, (2) ni kunei kaubwai n taamnei ao (3) ni kariaia Ana Taeka te Atua bwa e na bitii maiura.

4. Tera reireiara n Ruka 10:25-29 ibukini warekan Ana Taeka te Atua?

⁴ Ti kan ota n nanon te bae ti warekia n Ana Taeka te Atua. Bwa ngkana ti aki, ao ti na aki kona ni kakabwaiaaki raoi n ara wareware. N te katoto, iangoa ana maroro Iesu ma “te mwaane ae rabakau n te Tua.” (Wareka Ruka 10:25-29.) Ngke e titiraki te mwaane aei bwa tera ae riai ni karaoia bwa e aonga n reke irouna te maiu are aki toki, ao Iesu e kairia nakon Ana Taeka te Atua ngke e titirakinna aei: “Tera are koreaki n te Tua? Tera aron am wareware iai?” E anga te kaeka ae eti te mwaane aei man arona ni mwanewea kanoan te Koroboki ae Tabu ibukin tangiran te Atua ao raora n aomata. (NakIbo. 19:18; TuaKau. 6:5) Ma nora ana taeka teuaei imwina: “Antai raou ae I riai n tangiria?” E kaotia teuaei bwa e aki raoi ota n nanon te baere e warekia. Ao ibukin anne, e aki ataia bwa e na kangaa ni maiuakini raoi kiibu akanne.

5. E na kangaa te tataro ao te wareware ni karaurau ni buokira n ota riki n te baere ti warekia?

⁵ Ti kona ni karikirakea otara n Ana Taeka te Atua ngkana ti karikirakei arora ni wareware aika tamaroa. Aikai tabeua aanga n ibuobuoki. Tataro imwaini moanakin am wareware. Ti kainnanoa ana ibuobuoki Iehova bwa ti na ota n te Baibara, ngaia are ti kona ni butiia taamneina ae raoiroi bwa ti aonga ni kaatuua ara iango n ara wareware. Imwina wareware ni karaurau. Ko na buokaki iai n ota n te baere ko warekia. E ibuobuoki naba ngkana ko wareware ni kabaibati bwanaam ke ko irira te bwanaa ae raweaki ibukin te wareware n te Baibara. Ngkana ko ongora n te bwanaa ae raweaki ao n tataraa taekana n te Baibara, ko na buokaki n ota iai, n ururingnga, ao n reiakina ae bati riki man am wareware n Ana Taeka te Atua. (Iot. 1:8) Ngkana e bane am wareware, manga tataro riki ni karabwaa Iehova n ana bwaintituaraoi ae ana Taeka ao butiia buokam ni maiuakina te baere ko a tia ni warekia.

6. Bukin tera ngkai ko kona ni buokaki n am wareware ngkana ko titirakiniko i bon iroum ao ni korei reireiam n te aro ae kimototo? (Nora naba te taamnei.)

⁶ Aikai riki aanga n ibuobuoki aika uoua aika ti kona iai n ota riki n te Baibara. Titirakiniko i bon iroum ibukin te bae ko warekia. Ngkana ko rinanon te rongorongo teuana, titirakiniko aei: ‘Antai aika karakinaki ikai? Antai ae taetae aei? E taetae nakon antai ao  bukin tera? E riki ia aio ao n ningai?’ Ko na buokaki n titiraki akanne bwa ko na iaiangoi ao n ota n iango aika kakawaki n te bae ko warekia. Korei reireiam n te aro ae kimototo n am tai ni wareware. Ngkana ko korea te bae ko warekia, ko na iaiangoia riki ao n ota riki iai. Ko ururinga riki te bae ko warekia ngkana ko koreia. Ko kona ni korei am titiraki, n taui mwin am kakaae, ni korei reirei aika kakawaki n te aro ae kimototo, arom ni kamanenai baike ko a tia ni wareki, ke ni korea naba am namakin n am wareware. Ane ko na noria ae koreani baikanne a kona ni buokiko n iangoa Ana Taeka te Atua bwa bon ana rongorongo nakoim.

7. Tera te aroaro ae kainnanoaki ngkana ti wareware ao bukin tera? (Mataio 24:15)

⁷ E taekina Iesu te aroaro ae kakawaki ae ti riai ni bwainna ngkana ti kan ota n te bae ti warekia n Ana Taeka te Atua ae bon taekan te wanawana. (Wareka Mataio 24:15.) Tera te wanawana? Bon te konabwai n ota n aron irekereken te iango teuana ma teuana, ao kaokoron te iango teuana ma teuana, ao ni kai ota n te bwai ae e aki rangi ni mataata. Irarikin anne, n aron ae kaotia Iesu, ti kainnanoa te wanawana n atai baika riki aika kakororaoa te taetae ni burabeti n te Baibara. Ti kainnanoa naba te aroaro aei bwa ti aonga ni kakabwaiaaki raoi mani baike ti wareki ni kabane n te Baibara.

8. Ti na kangaa ni wareware ma te wanawana?

⁸ E angania ana toro Iehova te wanawana. Ngaia are kawaria n te tataro ao butiia buokam ni karikirakea te aroaro aei. (TaeRab. 2:6) Ko na kangaa ni mwakuria am tataro? Karaua raoi n nenera te bae ko warekia, ao nora aron irekerekena ma bwaai riki tabeua ake ko atai. Ibukini buokam, nori bwaai n ibuobuoki ibukin te ukeuke n reirei n te Baibara n aron  te Research Guide for Jehovah’s Witnesses. Ko na buokaki ni booki aikai bwa ko na ataa nanon te rongorongo teuana n te Baibara ao n nori aanga ake ko kona iai ni maiuakinna. (Ebera 5:14) Ngkana ko wareware ma te wanawana, e na ririkirake iai otam n te Baibara.

9. Tera te koaua n te Baibara ae kakawaki are a tarariaoia Tarukaio?

⁹ A rangi ni mwaatai Tarukaio ni moani bokin te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera aika nimaua, ma a tarariaoi koaua aika kakawaki akana ni booki akanne. N te katoto, iangoa aron Iesu ni kaekaia Tarukaio ngke a titirakinna ibukin te mangauti. E titirakinia ni kangai: “Kam aki wareka ana boki Mote are rongorongon te aroka are urarake, are e kangai iai te Atua nakoina, ‘Ngai Atuan Aberaam ao Atuan Itaaka ao Atuan Iakoba’?” (Mareko 12:18, 26) E ngae ngke e mwaiti aia tai Tarukaio ni wawareka te rongorongo anne, ma e oti n ana titiraki Iesu bwa a tarariaoa te koaua n te Baibara ae kakawaki ae te reirei ibukin te mangauti.—Mareko 12:27; Ruka 20:38. d

10. Tera ae ti riai ni kamatairikira iai ngkana ti wareware?

¹⁰ Tera reireiara man anne? Ngkana ti wareware, ti kani kamatairikira bwa tera reireiara n te kibu ke te rongorongo teuana n te Baibara. Ti aki tii kan atai taiani moan reirei ma ti kan atai naba koaua aika nano ao booto n reirei.

11. Ni kaineti ma 2 Timoteo 3:16, 17, ko na kangaa ni kunei kaubwai n taamnei n te Baibara?

¹¹ Ko na kangaa ni kunei kaubwai n taamnei ngkana ko wareware n te Baibara? Iangoa ae taekinaki n 2 Timoteo 3:16, 17. (Warekia.) E taekinaki iai ae “te Koroboki ae Tabu ni kabane . . . e manena” ibukin (1) te angareirei, (2) ibukini boaan te aomata, (3) ibukini kaetani bwaai, ao (4) te reirei ni kaetieti. Ko kona ni kakabwaiaaki ni baika aua akanne mani bokin naba te Baibara aika ko aki rangi ni kakamanenai. Nenera te rongorongo teuana ao n noria bwa tera reireiam iai ibukin Iehova, ibukin ana kantaninga, ke ana boto n reirei te Atua. Nora manenana ibukini boaan te aomata. Karaoa aei n arom ni korei baika ko buokaki iai ni kiibu bwa ko na atai ao n rarawa nakon iango ao aroaro aika buakaka ao n teimatoa ni kakaonimaki nakon Iehova. Nenera aroni kamanenaan te rongorongo teuana ibukini kaetani bwaai, ke ni kaeta te iango ae kairua, ae tao ko a tia ni boo ma ngaia n te mwakuri ni minita. Ao kakaaea naba te reirei ni kaetieti aika oti ni kiibu aika kona ni kataneiaiko n iaiango n aron Iehova. Ngkana ko iaiangoi baika aua aikai, ane ko na kunei kaubwai n taamnei aika kona ni karekea kakabwaiaam riki n am wareware n te Baibara.

12. Bukin tera ngke e titirakinia Baritaio Iesu te titiraki ae “Kam tuai ni wareka?”

¹² E tabeka naba te titiraki Iesu ae “Kam tuai ni wareka?” ni kaotaraea ae e kairua aia iango Baritaio ibukin te Koroboki ae Tabu. (Mat. 12:1-7) e N te tai anne, ao a taekinia taan rimwin Iesu Baritaio bwa a urua tuan te Taabati. E kaekaia Iesu n taekinani katoto aika uoua man te Koroboki ae Tabu ao ni mwanewea kanoan te kibu man te boki ae Otea, ni kaotia ae a aki ota Baritaio ni bukini katean tuan te Taabati ao a kabwaka ni kaotiota te nanoanga. Bukin tera bwa e aki bitaki maiuia mwaane aikai mani warekan Ana Taeka te Atua? Ibukina bwa a warekia ma iangoan te tiribure ao te kainikatonga. Ibukin aroaroia akanne, a aikoa ota n te baere a warekia.—Mat. 23:23; Ioa. 5:39, 40.

13. Te aeka n iango raa ae ti riai ni bwainna ngkana ti wareka te Baibara ao bukin tera?

¹³ E reke reireiara man ana taeka Iesu bwa ti riai ni wareka te Baibara ma te iango ae riai. Ti aki riai ni katotongia Baritaio, ma ti riai n nanorinano ao ni kukurei n reireinaki. Ti riai ni “bwaina te nimamannei ni kariaia unikan te taeka i [nanora].” (Iak. 1:21) Ngkana ti nimamannei, ti na kariaia Ana Taeka te Atua bwa e na wakaa i nanora. E na tii kona ni bitaki maiura n ana reirei te Baibara ibukin te nanoanga, te atataiaomata, ao te tangira, ngkana ti rarawa nakon te iango n tiribure ke te kainikatonga.

14. Ti na kangaa n ataia bwa ti kariaia te Baibara bwa e na bitii maiura? (Nori naba taamnei.)

¹⁴ E kona n oti man arora nakoia tabemwaang bwa ti kariaia Ana Taeka te Atua bwa e na bitii maiura ke ti aki. A kabwaka Baritaio ni kariaia Ana Taeka te Atua bwa e na rotii nanoia,  ao ibukin anne a “kabuakakaia akana akea aia bure.” (Mat. 12:7) N aron anne, arora n iangoia tabemwaang ao n reitaki ma ngaiia, e oti iai bwa ti kariaia Ana Taeka te Atua bwa e na bitii maiura ke ti aki. N te katoto, ti kan tataekin riki raoiroia tabemwaang, ke ti waekoa n taekini kabwakaia? Ti nananoanga ao n tauraoi ni kabwarai buure, ke ti tiribureia aomata ao n tataui mwin aia bure? E kona n oti man ara kaeka nakon titiraki akanne bwa ti kariaia baika ti wareki bwa a na katamaroai ara iango, ara namakin, ao ara mwakuri ke ti aki.—1Tim. 4:12, 15; Ebera 4:12.

15. Tera ana namakin Iesu ibukin te Koroboki ae Tabu?

¹⁵ E tangira te Koroboki ae Tabu Iesu, ao e taetae ni burabetinaki ana namakin n taeka aika n Taian Areru 40:8: “Boni kimwareireiu karaoan nanom ngkoe ae Atuau, ao e mena am tua i nanou.” Ibukin anne, e kukurei ao e nakoraoi ana beku ibukin Iehova. Ti kona naba ni kukurei ao n nakoraoi arora ngkana ti mwakuria karinan Ana Taeka te Atua i nanora.—TaiAre. 1:1-3.

16. N aanga raa aika ko kona iai ni karekea kakabwaiaam riki ni warekan Ana Taeka te Atua? (Nora te bwaoki ae “ E Kona ni Buokiko Ana Taeka Iesu n Ota n te Bae Ko Warekia.”)

¹⁶ Ni kaineti ma ana taeka Iesu ao ana katoto, ti bia karikirakea riki rabakaura n ara wareware n te Baibara. Ti kona ni karikirakea riki otara n rongorongo aika n te Baibara n arora n tataro, ni karaurau ni wareware, n tabeki titiraki ao ni korei reireiara n te aro ae kimototo. Ti kona naba ni kamanena wanawanara n arora ni karaua raoi n nenera te bae ti warekia ni kamanenaani booki aika aanaki n te Baibara. Ti kona n reireinira ni kamanena te Baibara n te aro ae raoiroi riki, ao rongorongo ake iai aika ti aki rangi n taneiai ma ngaai, ngkana ti kakaaei kaubwai n taamnei n rongorongo akanne. Ao ti kona ni kariaia Ana Taeka te Atua bwa e na bitii maiura n arora ni kateimatoa te iango ae riai ngkana ti wareware. Ngkana ti maiuakini aanga aikai, ti na karekea kakabwaiaara riki man ara wareware n te Baibara ao ni kaan riki ma Iehova.—TaiAre. 119:17, 18; Iak. 4:8.