Ti a tia n nora karakinan Croesus ni burebureaki iroun te ibonga mai Delphi, ike e a konaaki iai iroun ueani Botia. Ma iai n te Baibara te taetae ni burabeti ae kamimi ae irekereke iai ueani Botia, are e kakororaoaki n te aro ae ota raoi.

Tao 200 te ririki imwaini bungiakin te uea, ao te burabeti are Itaia ae te Ebera e a mwanewea aran Tairati, ao e kabwarabwaraa arona ni kataenikaia te kaawa ae kakannato ae Baburon.

Itaia 44:24, 27, 28: “E kangai ana taeka Iehova, . . . ‘Teuare kangai nakon te ran ae makuakua, “Ko na buanerake, ao N na kabwatakatakai am karaanga ni kabane,” ao Teuare kangai ibukin Tairati, “Bon au tia kawakintiibu teuaei, ao e na kakororaoa raoi au kantaninga ni kabane,” Teuare kangai ibukin Ierutarem, “E na manga kateaki neiei,” ao ibukin te tembora, “E na kaweneaki aam.”’”

E taku te tia korea rongorongon rimoa ae Herodotus ae te I-Kuriiti, bwa a bita kawain te Karaanga ae Iuberetiti ana taanga ni buaka Tairati, are e biri rinanoni Baburon. Man ana anga Tairati aei, a a kona iai ana taanga ni buaka n rianna rinanon te karaanga n rin n te kaawa. Imwini kataenikaian te kaawa anne ao e a kainaomataia I-Iutaia Tairati ake taenikai i Baburon, ao e kaokiia bwa a na manga katea Ierutarem are kamaunaaki 70 te ririki n nako.

Itaia 45:1: “E kangai ana taeka Iehova nakon ana aomata ae kabiraki, nakon Tairati, are I taua baina ae te atai, bwa e na kataei aia kai natannaomata i matana, e na anai korakoraia ueea, ao e na kauki mataroa aika kiriuoua imwaina, bwa a aonga n aki in mataroan te oo.”

A rinnakoa te kaawa kaaini Botia mani mataroana ake a kiriuoua ake a rangi n totoa, ake a tiku n uki. Ngke arona bwa a a kaman ataa ana waaki Tairati kaaini Baburon, a na kamani kaini mataroan nako te kaawa ake i etan te karaanga. Ma e noraki bwa e aki kamanoaki te kaawa aei.

Te taetae ni burabeti ae kamimi aei bon teuana mai buakon taetae ni burabeti aika bati n te Baibara ake a koro raoi bukia. * A kaokoro ma aia katautau aomata ake a aanaki irouia atuaia aika kewe, bwa taetae ni burabeti aika n te Baibara a bon nako mairoun Teuare kangai: “I a kamani kaotii tokini bwaai man te moantai, ao bwaai aika tuai n riki mangkoangkoa.”—Itaia 46:10.

Bon tii te Atua ae koaua ae arana Iehova, ae kona n taekina anne. Nanon raoi te ara anne, “E Karaoia  Bwa E na Riki.” E katerea iai ana konabwai n atai ao ni bitii kanoan taai aika a na roko ni kaineti ma nanona. E karaui nanora bwa e na boni kakororaoi baika e beritani.

Ko kan atai taetae ni burabeti n te Baibara ibukin ara bong aikai? E a kaman taekinaki n te Baibara 2,000 tabun te ririki n nako taekan “taai aika okoro aika karuanikai” aika a na roko “ni kabaneani boong.” Kabaneani bongin tera? Tiaki te aonnaba ke aomata, ma boni kabaneani bongin te kaiangatoa, te karawawataaki, ao te rawawata ae a rotakibuaka iai aomata i nanoni nga ma nga te ririki. Ti na nori ngkai tii tabeua taetae ni burabeti aika kaota kanikinaeani “kabaneani boong.”

2 Timoteo 3:1-5: “Ni kabaneani boong . . . , a nang riki aomata bwa taan tangiriia i bon irouia, taani bakimwane, taani kamoamoa, taan nanorieta, taan taetae ni kabuakaka, taan aki ongeaba irouia aia karo, taani bangaomata, taan aki kakaonimaki nakoia raoia, taan aki tatangira, taani kakanneti, taan uarao, taan aki taubaang, taan iowawa, taan riribaa te raoiroi, taani kamwamwane, taan aki kani bwerengaki, taani kainikatonga, taan tangira riki kakukurein te rabwata nakon tangiran te Atua, ao a baka n tangira te Atua ma a kabwaka ni maiuakina tangirana.”

Ko aki kakoauaa ae a a taabangaki ngkai aroaro aikai irouia aomata? Ko ataia ae ti a otabwaniniaki irouia taan tangiriia i bon irouia, taani bakimwane, ao taani kainikatonga? Tiaki ko a noriia ngkai taani ngurengure ao ni kakanneti? Ko bae n nora taabangakin te aki ongeaba nakoia kaaro, ao tangiran te kukurei nakon tangiran te Atua irouia aomata. Ao a a ririkirake ni buakaka ni katoabong aroaro aikai.

Mataio 24:6, 7: “Kam na ongo karongoaani buaka ao rongorongoni buaka. . . . E na teirake te natannaomata teuana ni buakana te natannaomata teuana, ao te tautaeka n uea teuana ni buakana te tautaeka n uea teuana.”

E oti ni katautau tabeua bwa e riaon 100 te mirion mwaitiia ake a mate n taiani buaka ao n aia itabarara taanga ni buaka man 1914, ae te ware ae riaoni mwaitiia aia botannaomata aaba aika bati. Iangoa te tang, te nanokawaki, ao te rawawata ae oti n te ware ane riao anne. A a tia n nora mwin aia kairua aaba aikai ao ni katoka te buaka?

Mataio 24:7: “A na roko roongo.”

E kangai te World Food Programme: “N te aonnaba ae reke iai te amwarake ae tau ibukia aomata nako, ao iai 815 te mirion aomata, ae temanna i buakoia kaka ruaman, aika aki tau kanaia ni katoabong. Ae kananokawaki riki bwa iai temanna i buakoia kaka teniman aika rotakibuaka n te bakitaia.” E katautauaki bwa ni katoa ririki ao iai tenua tabun te mirion ataei aika mate man te baki.

Ruka 21:11: “A na roko mwaeiein te aba aika kokorakora.”

Ni katoa ririki ao iai 50,000 tabun taiani mwaeiei aika korakora ake a rotaki iai aomata. Tao 100 ake a korakora aia urubwai nakon taiani kateitei, ao iai ni katoa ririki te mwaeiei ae te kabanea ni korakora. E oti n te katautau teuana bwa a mate 471,000 aomata ni mwaeiei ake a riki i marenan 1975 ao 2000.

Mataio 24:14: “E na tataekinaki te rongorongo ae raoiroi aei ae taekan te Tautaeka n Uea, n te aonnaba ni kabutaa bwa te bwai ni kaotioti nakoia botannaomata ni kabane, ao ngkanne e a roko naba te toki.”

A a tia Ana Tia Kakoaua Iehova aika riaon wanua te mirion, n tataekina ao ni kaotiota te rongorongo ae raoiroi ibukin Ana Tautaeka n Uea te Atua, ni kabutaa te aonnaba n aaba aika 240 tabun. A tataekina te rongorongo ae raoiroi ni kaawa aika bubura, ni kaawa aika uarereke aika tionako, ribuakonikai, ao riaoni maunga. E taetae ni burabetinaki bwa ngkana e taku te Atua bwa e a toki te mwakuri aei ao “e a roko naba te toki.” Tera nanon anne? Nanona bwa e nang toki te tautaeka n aomata ao e nang roko ae boou, ae kairaki n Ana Tautaeka n Uea te Atua. Baikara berita aika a na kakororaoaki i aan Ana Tautaeka n Uea te Atua? Warekia nako ao ko na noria.