1, 2. E aera bwa ti wanawana ngkana ti ongeaba iroun ara tia Karikiriki n rinean tiara ni maiura? (Nori taamnei ni moan te kaongora aei.)

NGKANA te roro n rikirake ngkoe, ko bae n tia n anganaki taeka n reirei aika bati ibukim nakon taai aika a na roko. A bae n tia ni kaungako taan reirei, taan anga te reirei ni kairiri, ke tabeman riki bwa ko na uaiakina te reirei ae rietata ao te nakoa ae bubura iai te boo. Ma Iehova e anganiko te taeka n reirei ae kaokoro. Ni koauana, e tangiriko bwa ko na mwakuri korakora n am tai n reirei bwa ko aonga n tei i aoni waem n taai aika imwaim. (IKoro. 3:23) Ma ngkana ko bairei baika ko na moanibwai ni maium, E kaungako bwa ko na maiuakini booto n reirei aika manena aika irekereke ma ana kantaninga ao te bwai ae e tangiria ibukira ni kabaneani boong aikai.​—Mat. 24:14.

² Ururingnga naba bwa e atai bwaai ni kabane Iehova. E atai baika a na riki n taai aika a na roko ao e ataia raoi bwa ai tii maanra ao e a roko naba tokin te waaki ae ngkai i aon te aba. (Ita. 46:10; Mat. 24:​3, 36) E kinaira raoi n te aro are e atai baika ti na kukurei iai ao aika ti na aki kukurei iai. Ngaia are e ngae ngkana a taraa n raoiroi aia taeka n reirei aomata, ma ngkana a aki boto  man Ana Taeka te Atua, bon tiaki te wanawana ni koaua.​—TaeRab. 19:21.

3, 4. Tera aron rotakia Atam ma Ewa ao kanoaia imwini butimwaean te taeka n reirei ae buakaka?

³ E a taabangaki te taeka n reirei ae buakaka i nanon te tai ae maan. Bon Tatan are moan anga te taeka n reirei ae buakaka nakoia aomata. E baireia i bon irouna bwa te tia anga te taeka n reirei, e kan rarabakau, ao e tuanga Ewa bwa e na kukurei riki ma buuna ngkana a kairi oini maiuia. (KBwaai 3:​1-6) Ma n etina, e bangaomata Tatan n ana mwakuri nako. E tangiriia Atam ma Ewa ao kanoaia n taai aika a na roko bwa a na aantaeka irouna ao n taromauria, n oneani mwin are a na taromauria Iehova. Ma tera ae e a tia ni karaoia Tatan ibukia? Bon akea, ma Iehova e angania bwaai ni kabane ake irouia, ae te kukurei i marenaia, mwengaia ae te onnaroka ae tamaroa, ao rabwataia aika kororaoi ma te kona ni maiu n aki toki.

⁴ E kananokawaki bwa a aki ongeaba nakon te Atua Atam ma Ewa bwa a kitanna. A boni kakaiaki mwin aia aki ongeaba. N aron uee aika koreakinako man te aroka, a a ririkirake naba ni kara Atam ma Ewa teutana imwin teutana ao ni mate. A ituaki naba kanoaia n te rekenikai anne. (IRom 5:12) Ma e ngae n anne, a teimatoa n aki aantaeka nakon te Atua angia aomata. A kani karaoa ae a kukurei iai. (IEbe. 2:​1-3) E teretere raoi bwa “akea te wanawana . . . ae kona ni kaitaraa Iehova.”​—TaeRab. 21:30.

5. Tera te bwai ae e aki nanououa iai te Atua irouia aomata, ao e eti arona aei?

⁵ E ataia Iehova bwai iai tabeman aomata n ikotaki ma rooro n rikirake aika bati ake a na ukoukoria ao n toro irouna. (TaiAre. 103:​17, 18; 110:3) Ai kakawakira aomata akanne irouna! Ko mena i buakoia? Ngkana ngaia anne, ko bae ni karerekei “baika raraoi” mairoun te Atua aika a na karakaa riki kukureim. (Wareka Taian Areru 103:5; TaeRab. 10:22) N aron ae ti nang noria, a irekereke “baika raraoi” aikai ma amwarake n taamnei aika bati, raoraora aika kona n onimakinaki, tiia aika manena, ao te inaomata ni koaua.

6. E aera bwa ko riai n tabeakini baika ko kainnanoi ni kaineti ma bwaai n taamnei, ao e kangaa Iehova ni katauraoi baikai ibukim?

⁶ Ko kaokoro ma maan bwa ko kainnanoi bwaai n taamnei ao tii am tia Karikiriki ae kona ni kanuaiko iai. (Mat. 4:4) Ngkana ko kakauongo raoi nakoina, ko na karekea te atatai, te wanawana, ao te kukurei. E taku Iesu: “A a kukurei akana ataia bwa a kainnanoa te Atua.” (Mat. 5:3) E kanuaiko te Atua ni bwaai n taamnei rinanon ana Taeka ao booki aika bati ake e kakatauraoi rinanon “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana.” (Mat. 24:45) Ai kakawakira ao ai batira amwarake n taamnei akanne!​—Ita. 65:​13, 14.

7. Baikara kakabwaia tabeua mani mutiakinan amwarake n taamnei ake e katauraoi te Atua?

⁷ Te amwarake n taamnei ae e kakatauraoia te Atua, e na reke mai iai te wanawana ao te konabwai n iango, ake a kona ni kamanoko n aanga aika bati. (Wareka Taeka N Rabakau 2:​10-14.) N te katoto, ko kona n atai reirei aika kewe n aron te iango ae akea te tia Karikiriki, man te wanawana ao te konabwai n iango. A kamanoko naba man te kewe ae kiingin te kakukurei bon te mwane ao baika bati. Ao a buokiko bwa ko na atai ao n rarawa nakon tangirani baika bure ke aroaro aika ko na maraki iai. Ngaia are teimatoa n ukoukora te wanawana ao te konabwai n iaiango are mairoun te Atua ao iangoi bwa baika kakawaki! Ngkana a reke iroum baikanne, ko na ataia iai bwa e tangiriko  Iehova ao e tangira ae te kabanea n tamaroa ibukim.​—TaiAre. 34:8; Ita. 48:​17, 18.

8. E aera bwa ko riai ni kaaniko ma te Atua ngkai, ao ko na kangaa ni kakabwaiaaki iai n taai aika a na roko?

⁸ E a kaani kamaunaan ana waaki ni kabane Tatan ao bon tii Iehova ae e na riki bwa ara tabo ni kamanomano. E na boni katauraoi baika ti kainnanoi n ikotaki naba ma kanara n te bong are imwina! (Aba. 3:​2, 12-19) Eng, boni ngkai am tai ni kaaniko ma Tamam are i karawa ao ni karikirakea riki onimakinana. (2Bet. 2:9) Ngkana ko karaoa anne n aki ongei baika riki i rarikim, ko na namakina naba are iroun te tia areru ae Tawita are kangai: “I kaaki Iehova i matau n taai nako N na bon aki kona ni kaingingaki kioina ngkai e mena i angaataiu.”​—TaiAre. 16:8.

9. (a) Tera ae e karaoia Iehova n aron ae taekinaki n Ioane 6:44? (b) Tera te bwai ae kaokoro ae ko ataia ngkana ko kaitiboo ma taani Kakoaua?

⁹ E katikiia Iehova naake e rineiia bwa a na riki bwa kaain ana utu n taamnei, rinanon anaakin nanoia nakon te taromauri ae koaua. (Wareka Ioane 6:44.) Ngke ko moani kaitiboo ma temanna ae tiaki kaain te onimaki, tera ae ko ataia ibukina? Ko bae n tii ataa arana ao aron taraana. Ma tiaki anne ae e na riki ngkana ko moani kaitiboo ma te aomata ae kinaa Iehova ao n tangiria. E ngae ngkana te aomata anne e kaokoro ana reeti, abana, ana baronga, ke kateina, ma ko a kaman atai baika bati ibukina ao ngaia naba ibukim!

10, 11. Tera te bwai ae a katiteuanaaki iai ana aomata Iehova, ao tera aron rotakim iai?

¹⁰ N te katoto, kam waekoa n ota n ami “taetae,” ae te “taetae ae itiaki” ibukin te koaua. (Teb. 3:9) Nanon anne bwa kam kaai n onimakina te Atua, kam maiuakina te aroaro ni maiu ae riai, titeboo ami kantaninga ibukin taai aika a na roko, ao a a bati riki. Kam na buokaki ni baikai bwa kam na onimakiningkami i marenami ao e na kateimatoai ami iraorao aika raraoi.

¹¹ Ngkana ko taromauria Iehova, ko a kona n taekinna bwa a a reke raoraom aika kona n onimakinaki. A maeka ni katobibia te aonnaba, ao a bati ake ko tuai ni kaitiboo ma ngaiia! Antai i rarikia ana aomata Iehova  aika karekea te bwaintangira ae kakawaki aei?

12. Baikara tiia n te onimaki aika ko kona n uaiakin?

¹² Wareka Te Minita 11:9–12:1. Iai tiam n te onimaki aika ko kataia n uaiakin? Tao ko kataia ni wareki tabeua mwakoron te Baibara ni katoabong. Ke ko kataia ni kanakoraoa riki am taetaenikawai ao arom n angareirei. Tera am namakin ngkana ko nori mwin am kekeiaki aika raraoi, ke a noria tabemwaang ao a kamoamoako iai? Ko bae ni kukurei ao n namakina te raunnano ngkai ko kakororaoa te bwai teuana. Bukin tera? Ibukina bwa ko karimoaa nanon te Atua nakon nanom ike ko a kakairi iai iroun Iesu.​—TaiAre. 40:8; TaeRab. 27:11.

13. E kangaa n nakoraoi riki te beku ibukin te Atua nakon uaiakinan tiia n te aonnaba aei?

¹³ Ngkana ko kaatuua am iango n am beku ibukin Iehova, ko a karaoa iai te mwakuri ae karekea te raunnano ni koaua ma te kukurei ao e manena iai maium. E korea aei te abotoro Bauro: “Kam na teimatoa n aki kaingingaki, ao tai toki ni kakorakoraingkami n ana mwakuri te Uea ni kamwaiti, ngkai kam atai ami bekutata bwa a aki matebuaka iroun te Uea.” (1Kor. 15:58) Ni kaitaraa anne, ngkana iai ae e kaatuua ana iango i aon tiia n te aonnaba aei tao ni kabatiaa ana mwane ke ni karekea kakannatona, e na aki reke te kukurei ni koaua irouna. E ngae naba ngkana e nakoraoi ana waaki, ma n angiin te tai akea manenaia. (Ruka 9:25) Ti nora koauan aei n ana katoto te Uea ae Toromon.​—IRom 15:4.

14. Tera reireiam man aron Toromon ni katai baika kakukurei aika kakaokoro?

¹⁴ E karaoa ana kakatai Toromon are rangi ni kaubwai ao ni mwaaka bwa e na “kataa te kakukurei ao n noria bwa tera te bwai ae raoiroi ae e na reke.” (TeMin. 2:​1-10) E katei auti, e karaoi onnaroka ma taabo ni kamaangang, ao bwaai ni kabane ake e tangiri. Ma tera ae e namakinna imwina? Te raunnano? Te kukurei? Te kakatonga? Ti aki riai ni katautaua. E tuangira Toromon ni kangai: “Ngkana I iangoi mwakuri ni kabane ake a a tia ni karaoi baiu . . . , I noria bwa bon akea manenani bwaai nako, . . . bon akea te bwai teuana ae materaoi.” (TeMin. 2:11) E reke reireiam man rongorongon Toromon?

15. E aera bwa e kakawaki te onimaki, ao baikara kakabwaia iai n aron ae taekinaki n Taian Areru 32:8?

¹⁵ A reke reireiaia aomata tabeman imwini karaoan ae kairua ao rawawataia mai iai, ma e aki tangiria Iehova bwa e na riki aei nakoim. Ni koauana, ko kainnanoa te onimaki bwa ko aonga n ongeaba iroun te Atua ao ni moanibwaia nanona. E kakawaki te onimaki anne, ao ko na bon aki uringaaba iai. Eng, e na bon aki mwanuokina Iehova ‘am tangira are ko kaotia ibukin arana.’ (Ebera 6:10) Ngaia are kakorakorako ni karikirakea am onimaki ao ko na ataia bwa e tangira ae te kabanea n tamaroa ibukim Tamam are i karawa.​—Wareka Taian Areru 32:8.

16. E aera bwa e riai ni kakawaki iroura inaomatara ao kamanenaana ma te wanawana?

¹⁶ E korea aei Bauro: “Ike e mena iai taamnein Iehova ao iai te inaomata iai.” (2Kor. 3:17) Eng, e tangira te inaomata Iehova, ao e karinna i nanom. Ma e tangiriko naba bwa ko na kamanena inaomatam n te aro ae riai, ao ni kamanoaki iai. Tao ko ataiia tabonrorom aika mamataku n taamnei aika bwaitingako, a wene ni bure, a karuanikai maiuia n takaakaro aika kamamate, ke a kamanenai drug ao te kamanging n te aro ae riao. Ni koauana, tao a na kakukurei ao ni kaunga baikai n te moantai, ma n angiin te tai a kona  n reke mwia aika kammaraki, n aron aoraki aika kakaiaki, te tautoronaki, ke te mate. (IKar. 6:​7, 8) A kona n iangoia rooro n rikirake aika irekereke ma baikai bwa a inaomata, ma a bon aki.​—Tit. 3:3.

17, 18. (a) E na kangaa n reke te inaomata n te ongeaba iroun te Atua? (b) Tera kaokoron te inaomata are e moan reke irouia Atam ma Ewa ao inaomataia aomata ni boong aikai?

¹⁷ Iraman aomata aika ko ataiia bwa a aoraki ibukina bwa a ongeaba n ana kaetieti te Baibara? E teretere bwa e reke te marurung ao te inaomata n te ongeaba iroun Iehova. (TaiAre. 19:​7-11) Ao ngkana ko kamanena inaomatam ma te wanawana bwa ko motinnanoia ae ko na ongeaba n ana tua te Atua aika kororaoi ao ana boto n reirei, ko a kaotia iai nakon te Atua ao am karo bwa ko kona n onimakinaki. Ane a na onimakiniko riki am karo ao ni kainaomatako riki. E berita te Atua bwa e na waekoa n angania ana toro aika kakaonimaki te inaomata ae kororaoi ae taekinaki n te Baibara bwa “te inaomata ae rianako arona ae reke irouia natin te Atua.”​—IRom 8:21.

¹⁸ E reke te aeka n inaomata aei iroun Atam ma Ewa. Iraua te tua n te onnaroka are i Eten are a na aki riaona, are e angania te Atua? Tii teuana. A katabuakaki ni kana uaan te kai teuana. (KBwaai 2:​9, 17) Ko iangoa te Atua bwa e kairimatoa ao e karawawataia n ana tua aei? E aki! Kabotaua ma aia tua aomata aika bati ake a taumatoaaki iai tabemwaang bwa a na reiakin ao n ongeaba iai.

19. Tera ae a reireinira iai Iehova ao Iesu bwa ti aonga n riki bwa aomata aika inaomata?

¹⁹ E rangi ni wanawana Iehova ni baike e karaoi ibukia ana toro. E aki anganira tuua aika rangi ni bati, ma e taotaona nanona n reireinira bwa ti na ongeaba nakon te tua n tangira. E tangirira bwa ti na maiuakin ana boto n reirei ao n ribaa te buakaka. (IRom 12:9) N te Kabwarabwara i aon te Maunga ao Natina ae Iesu e buokira bwa ti na ataa bukini karaoani mwakuri aika bubuaka irouia aomata. (Mat. 5:​27, 28) Ngkai Kristo bon te Uea n Ana Tautaeka n Uea te Atua, e na teimatoa n reireinira n te aonnaba ae boou bwa ti na kakairi n arona n iaiangoi baika eti ao aika kairua. (Ebera 1:9) E na kakororaoi naba rabwatara ao ara iango. Iangoa aei, ko na aki manga kaririaki nakon te bure ke ni karawawataaki ni mwin te bure. Ao n tokina, ko na karekea “te inaomata ae rianako arona” are e beritanna Iehova.

20. (a) E kangaa Iehova ni kamanena inaomatana? (b) Ko na kangaa ni kakabwaiaaki n ana katoto te Atua?

²⁰ E na bon teimatoa n tiatianaki inaomatara n te aonnaba ae boou. N te aro raa? Ti na kairaki n tangiran te Atua ao raora n aomata n taai nako. Ni koauana, e tuangira Iehova bwa ti na kakairi irouna. Akea tian inaomatana ma e ngae n anne e rineia bwa e na kairaki n te tangira ni bwaai nako ake e karaoi ibukira. (1Ioa. 4:​7, 8) Ngaia are e bon eti ae ti kona ni karekea te inaomata ni koaua tii ngkana ti kakairi iroun te Atua.

21. (a) Tera ana namakin Tawita ibukin Iehova? (b) Tera ae ti na rinanona n te kaongora ae imwina?

²¹ Ko kakaitau ibukini “baika raraoi” aika bati ake e anganiko Iehova, n aron amwarake n taamnei aika bati, raoraora aika ti onimakinia, tiia aika manena, ao te kantaninga ibukin te inaomata ae kororaoi? (TaiAre. 103:5) Ngkana anne am iango, ko na bae n namakina are iroun Tawita are e tataro ni kangai: “Ko kaota nakoiu kawain te maiu. E mena te kimwareirei ae bati iroum, e mena te kukukurei i angaataim n aki toki.” (TaiAre. 16:11) N te kaongora ae imwina, ti na neneri iai tabeua riki koaua aika kakawaki n Taian Areru 16. Ko na buokaki ni baikai bwa ko na ota riki ni baika kakawaki ibukini karekean te maiu ni koaua ae karaunano.