E moan reke mai ia te taeka ae tinakoka?

TE TAEKA ae “tinakoka” e nako man te taeka ni Kuriiti ae nanona “te runga” ke “te bobotaki.” E tonuraoi te ara aei ibukina bwa a riki tinakoka bwa taabo ibukin te reirei ao te taromauri irouia I-Iutaia man taai ake rimoa. Akea taekan te tinakoka n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera ma e teretere n te Koroboki ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti bwa taabo ni bobotaki akanne a a kamani kateaki n te moan tienture C.E.

A kakoauaa angia taan rabakau bwa a moani kateaki tinakoka n te tai are a kataenikaiaki iai I-Iutaia i Baburon. E kabwarabwaraa te Encyclopaedia Judaica ni kangai: “Taan Taenikai, ake akea aia Tembora n te aba ae a ianena iai, ake a kainnanoa kabebetean nanoia n rawawataia, a bobotaki iai n te tai teuana ma teuana, tao ni katoaa te bongi n Taabati, ao ni wareka te Koroboki ae Tabu.” Ngke a a kainaomataaki mani kataenikaiakia, a teimatoa I-Iutaia ni bobotaki iai ibukin te tataro ao warekan te Koroboki ae Tabu, ao a katei tinakoka n taabo ake a maeka iai.

N te moan tienture C.E., a a riki tinakoka bwa nibwan te Aro n I-Iutaia ao aia tabo ni botaki n iraorao aomata aika uamaenako ni kabutaa te Meriteranian, n te Middle East, ao Iteraera. E taku Professor Lee Levine man te Hebrew University of Jerusalem: “E riki [te tinakoka] bwa te tabo ibukin te ukeuke n reirei, karaoani botaki n amwarake aika tabu, te boowi, te kabwakamwane, ao bobotaki n te tautaeka ao n te kaawa.” E reitia n taku: “Ma ae kakawaki riki bon ibukin ana waaki n taromauri te Aro.” E aki mimi te aba iai bwa e nanako Iesu ni kaei bobotaki n taian tinakoka. (Mareko 1:21; 6:2; Ruka 4:16) Ikanne are e angareirei iai, e kaumakiia iai, ao e kaungaia aomata ake a roko. Imwini moani katean te ekaretia ni Kristian, e bati naba ana tai Bauro n uarongorongo n taian tinakoka. A nanakon te tinakoka naake a kani kaania te Atua, ngaia are ngkana e rin n te kaawa Bauro, e taneiai n rin moa n te tinakoka ao n uarongorongo iai.​—Mwa. 17:​1, 2; 18:4.