Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

MWAKORO 12

“A na Raraoi Ami Taeka Nako Ibukini Kateimatoaan te Aba”

“A na Raraoi Ami Taeka Nako Ibukini Kateimatoaan te Aba”

“E na tai otinako te taeka ae buakaka mai wimi, ma a na raraoi ami taeka nako ibukini kateimatoaan te aba.”I-EBETO 4:29.

1-3. (a) Tera te bwaintituaraoi teuana ae e anganira Iehova, ao e na kanga ni kabonganaaki n te aro ae buakaka? (b)  Ngkana ti na kateimatoa tangirakira iroun te Atua, tera arora ae ti riai ni kabongana iai te bwaintituaraoi ae te taetae?

NGKANA arona bwa ko angan temanna ae ko tangiria am bwaintangira, e na tera am namakin ngkana e kabongana n te aro ae buakaka? Iangoia bwa aongkoa ko anganna te kaa, ao ko a ongo imwina bwa e kabutia na aki akaka ao ni kaikoakiia aomata. Tiaki e na bae ni maraki nanom?

2 Te konabwai n taetae n te aro ae kai mataata bon te bwaintituaraoi mairoun Iehova ae te tia Anga “bwaai n tituaraoi aika raraoi, ma bwaintangira aika kororaoi.” (Iakobo 1:17) Ni kabonganaan te bwaintituaraoi aei ae kaokoroa aroia aomata ma aroia maan, ti kona iai ni kaotii tiaki tii ara iango nakoia tabemwaang, ma ara namakin naba. Ma e kona naba ni kabonganaaki n te aro ae buakaka te bwaintituaraoi ae te taetae, n aron naba te kaa. E na boni maraki nanon Iehova ngkana e kabonganaaki na aki akaka te taetae, ni kauekeaki iai marakin nanoia tabemwaang!

3 Ngkana ti na kateimatoa tangirakira iroun te Atua, ti riai ni kabongana te bwaintituaraoi ae te taetae ni kaineti ma are e kantaningaia te tia Anga. E katereterea raoi Iehova te aeka n taetae ae e kukurei iai. E taku ana Taeka: “E na tai otinako te taeka ae buakaka mai wimi, ma a na raraoi ami taeka nako ibukini kateimatoaan te aba n aron ae kainnanoaki, bwa a aonga ni buokaki iai akana ongora.” (I-Ebeto 4:29) Ti na maroroakinna bwa e aera ngkai ti riai n tarataraa raoi ara taetae, tera te taetae ae ti riai n rawa nako iai, ao ti na kanga n taekin ‘taeka aika raraoi ibukini kateimatoaan te aba.’

BUKINA AE TI RIAI N TARATARAA RAOI IAI ARA TAETAE

4, 5. A kanga taeka n rabakau tabeua n te Baibara ni kabwarabwaraa aron rotakia aomata n taian taeka?

4 Teuana bukini kakawakin ae ti na tarataraa raoi ara taetae, bwa a kona n rotaki aomata n ara taeka. E taku Taeka N Rabakau 15:4, (BG): “Te newe ae kakamaiu bon te kai ni kamaiu: Ma iowawana boni karawawatan te nano.” * E kamaiua te aroka ae bwatakataka te ran, ao ai aron naba te taeka ae kakamaiu bwa e kaungai nanoia ake a ongora iai. Ni kaitaraan anne, a kona n urui nanoia aomata ana taeka te newe ae kamwara, aika kaun. Ni koauana, a kona taeka ake ti taekin ni kammaraka te aomata ke ni kabebetea.—Taeka N Rabakau 18:21.

5 E katereterea korakoran rotakia aomata n taian taeka, te taeka n rabakau riki teuana ae kangai: “Bon iai ane barantiko n ai aron ewaran te aba n te kabaang.” (Taeka N Rabakau 12:18, BG) Taeka ake a waekoa n taekinaki na aki iangoaki raoi, a kona ni karekea te rawawatannano ae korakora ao n uruana te reitaki i marenaia aomata. E a tia n ewaraki nanom n taeka aika kaanga ai aron te kabaang? N iterana ae raoiroi, e taekina naba ae kangai te taeka n rabakau anne: “Bon te mauri neweia akana wanawana.” Te taeka ae iangoaki raoi moa, ae ana taeka te aomata ae kaotiota te wanawana mairoun te Atua, e kona ni kabebetea te marakinnano ao ni manga kaoka te reitaki. Ko uringa te tai are ko namakina iai bebeten nanom n taeka aika kaotiota te akoi? (Wareka Taeka N Rabakau 16:24.) Ngkai ti a ataia ae a kona n rotaki aomata n taeka ake ti taekin, ti kani kabongana ngkanne ara taetae bwa e na kabebeteia aomata ao e na aki kammarakiia.

E karaunano te taetae ae kamaiu

6. E aera ngkai bon te kangaanga teuana tauan aron newera?

6 Ti aki kona ni kororaoi n taua aron newera, na aki ongeia bwa tera aron ara kakorakora iai. Mangaia ae bukina ae te kauoua ae ti riai n teimatoa iai n taratara raoi n ara taetae, bwa ti kairaki n te bure ao te aki kororaoi bwa ti na kabongana newera n te aro ae buakaka. A nako taeka mai nanora, ao “e buakaka iangoan nanon te aomata.” (Karikani Bwaai 8:21, BG; Ruka 6:45) Mangaia ae bon te kangaanga teuana tauan aron newera. (Wareka Iakobo 3:2-4.) E ngae ngke ti aki kona ni kororaoi n taua aron newera, ma ti kona n teimatoa ni kekeiaki ni kanakoraoa arora ni kabongana. E riai te tia uaua ae uaua ni kaitaraa te aira, n teimatoa ni kabokorakora ma te aira, ao ai arora naba bwa ti riai ni kabokorakora ma nanora ae bubure ni kaineti ma aki kabonganaan raoi newera.

7, 8. N te aro raa ae ti na anga iai taekan arora nakon Iehova ibukin ara taeka?

7 Bukina ae te katenua ae ti riai n tataraa raoi iai ara taetae, bwa ti na bon anga taekan arora nakon Iehova ibukin ara taeka. E aki tii rotaki reitakira ma raora n aomata n arora n taetae, ma e rota naba arora i matan Iehova. E taku Iakobo 1:26: “Ma ngkana iai ae taku bwa te tia taromauri ni koaua, ma e aki taua aron newena, ma e teimatoa ni mwamwanaia i bon irouna, ao akea manenan ana taromauri.” * N aron ae ti noria n te mwakoro are mai mwaina, e rangi n irekereke ara taetae ma ara taromauri. Ngkana ti aki taua aron newera, bwa ti okioki n taekin taeka aika kamarakinano ao aika kaanga ai aron te boitin ae kamamate, a kona na aki bongana ara mwakuri ni Kristian ni kabane i matan te Atua. Tiaki bon te bwai ae riai n iangoaki raoi?Iakobo 3:8-10.

8 E teretere bwa iai bukina aika kakawaki ae ti riai n taratara raoi iai, ni kaineti ma kabonganaan te bwaintituaraoi ae te taetaenikawai n te aro ae buakaka. Imwain ae ti rinanon aeka n taetae aika raraoi aika kateimatoa te aba, ti na maroroakina moa te taetae ae aki riai n reke iroun te Kristian ni koaua.

TE TAETAE AE KAURUAKINANO

9, 10. (a) Te aeka n taetae raa ae e a riki bwa te taetae ae kabonganaaki ni katoabong? (b) E aera ngkai ti riai n rawa nakon te taetae ae kammaira? (Nora naba te kabwarabwara mai nano.)

9 Te taetae ae kammaira. Te tataboraa, te taetaebuaka, ao aeka n taetae riki aika kammaira, bon taetae aika kabonganaaki ni katoabong. A bati aika kabongana te taetae ae kamwara ibukini katuruturuan aia taetaenikawai, ke a taekini bwa a aikoa ataa te taeka ae a riai ni kabongana. A aki toki taani karaki ni kamanga ni kabonganai taeka aika bwaitingako aika kamatauninga ni kangareia iai aomata. Ma bon tiaki te bwai ni manikangare te taetae ae kammaira. Tao 2,000 tabun te ririki n nako ao e reireinia kaain te ekaretia i Korote te abotoro Bauro i aani kairana iroun te Atua, bwa a na kaaki “te taetae ae kammaira.” (I-Korote 3:8) E tuanga te ekaretia i Ebeto Bauro bwa “te manikangare buaka” bon teuana mai buakoni baike a riai n “aki taekinaki” i buakoia Kristian ni koaua.I-Ebeto 5:3, 4.

10 E kamatauningaa Iehova te taetae ae kammaira. E kamatauningaia naba naake a tangira Iehova. Ni koauana, e na kairira tangiran Iehova bwa ti na rawa nakon te taetae ae kammaira. Ngke e karinani “ana mwakuri te rabwata” Bauro, e mwanewea naba “te kamwara” ae e kona n irekereke ma te taetae ae aki itiaki. (I-Karatia 5:19-21) E rangi ni kakawaki aei. E kona ni kabaneaki man te ekaretia te aomata ae aki kani bwerengaki n reireiana ae bati, ma e okioki n taekin ke ni kamoamoai baika rangi ni kammaira ma ni kamwara aika urui aroaro aika raraoi. *

11, 12. (a) Tera ae nanonaki n taekinaia tabemwaang, ao n te aro raa ae e a kona n riki iai bwa te winnanti? (b) E aera ngkai a riai taan taromauria Iehova n rawa n taekina te uarao?

11 Taekinaia tabemwaang n te aro ni winnanti, te uarao. Taekinaia tabemwaang boni maroroakinan taekaia aomata ao maiuia n te aro ae akea uaana. E buakaka n taai nako taekinaia tabemwaang? E aki ngkana ti maroro n ae raoiroi, ni karakin rongorongo aika raraoi ke aika ibuobuoki, n aron ae antai ae e a tibwa bwabetitoaki ke antai ae tangira kaungaana. A kan ongongora taekan aron temanna ma temanna Kristian ake n te moan tienture, ao a kakarakin rongorongo aika raraoi ake taekaia raoia n te onimaki. (I-Ebeto 6:21, 22; I-Korote 4:8, 9) Ma e kona naba n riki bwa te winnanti taekinaia tabemwaang ngkana e aki taekinaki te koaua, ke a kaotaki baika a aki riai n ataaki. Ma ae kakaiaki riki, e a kona ni kairiri nakon te uarao ae e aki toki ni karuanikai. Te uarao bon “te bukibuki ni kewe . . . ae kabuakakaa temanna ke e kabarekaa taekana.” N te katoto, a kabongana te uarao ae iowawa Baritaio ni kabuakakaa iai Iesu. (Mataio 9:32-34; 12:22-24) E aki toki ni karekea te ikakaiwi te uarao.Taeka N Rabakau 26:20.

12 E rawawata nanon Iehova irouia naake a kabongana te bwaintituaraoi ae te taetae, ni kabuakakaia iai tabemwaang ke ni karekea te iraraure. E ribaiia ake a kauekea te “kauntaeka i buakoia taari.” (Taeka N Rabakau 6:16-19, BG) Te taetae ni Kuriiti ae rairaki bwa “uarao” bon di·aʹbo·los, ae kabonganaaki naba bwa nakoan Tatan. Bon te “Riaboro” ngaia, ae te tia uarao ae buakaka ae uaraoa te Atua. (Te Kaotioti 12:9, 10) Mangaia ae ti rawa nakon te taetae ae na karikira bwa ai aron te riaboro. Akea nnen te uarao n te ekaretia, ae te taetaenikawai ae kauekei ana mwakuri te rabwata n aron “te ikakaiwi” ao “te iraraure.” (I-Karatia 5:19-21) Mangaia ae imwain taekinan rongorongon temanna, titirakiniko ni kangai: ‘E boni koaua? E kaota te atataiaomata taekinan aei? E riai ke e manena karakinan te rongorongo aei?’Wareka 1 I-Tetaronike 4:11.

13, 14. (a) Tera aron rotakia aomata ake a tinaraeaki? (b) Tera te kabuakaka, ao e aera ngkai e boni karekea n te kangaanga i bon irouna te tia kabuakaka?

13 Te tinaraa. N aron are taekinaki mai mwaina, a kona ni kammaraka te aomata taian taeka. E koaua bwa ibukina bwa ti aki kororaoi, ti taetaekin taeka n tabetai ake ti a manga uringaaba iai. Ma e anga te kauring te Baibara ni kaineti ma aeka n taetae aika aki riai n reke ni mwengaia Kristian ke n te ekaretia. E kaungaia Kristian ni kangai Bauro: “Kam na kaaki te riribai ae korakora ma te marakinnano ma te un ma te takakaa ma te tinaraa.” (I-Ebeto 4:31) Rairai tabeua a raira te taeka ae te “tinaraa” bwa “taeka aika bubuaka,” “te taetae ae kaun,” ao “te taetae ae kamatauninga.” E irekereke naba te tinaraa ma atongaia aomata n te ara ae a kamangoraki iai, ao waewaeaia ma kabuakakaaia. Aeka n taetae aikai a kakeai bongaia aomata ao a karekea irouia namakinan ae akea uaaia. A kai uruaki riki nanoia ataei n te tinaraa kioina ngkai a mamaara riki ao a kai kakoauai baika taekinaki nakoia.I-Korote 3:21.

14 A rangi ni matoatoa taeka aika kabonganaaki n te Baibara ni kaineti ma kabuakakaan te mwaan ae kabuakakaaia aomata, ae nanonaki iai te taetae ae kamangoriia tabemwaang n taeka aika kamatauninga, ke n te tinaraa. E karekea n te kangaanga i bon irouna te aomata ae kakabongana te aeka n taetae aei, bwa e kona ni kabaneaki te tia kabuakaka man te ekaretia ngkana e aki mutiakina te ibuobuoki ae okioki n anganaki ibukini bitakin aroarona. Ngkana e aki bitii aroarona, e kona naba ni kabuaa kabwaiana ae te maeka n te aonnaba ae boou. (1 I-Korinto 5:11-13; 6:9, 10) E teretere bwa ti na bon aki teimatoa n tangiraki iroun te Atua ngkana ai anuara taekinan te taeka ae buakaka, ae kewe, ke ae aki kaota te atataiaomata. E kabwaranano te aeka n taetae aei.

‘TAEKA AIKA RARAOI IBUKINI KATEIMATOAAN TE ABA’

15. Te aeka n taetae raa ae raoiroi “ibukini kateimatoaan te aba”?

15 Ti na kanga ni kabongana te bwaintituaraoi ae te taetae ni kaineti ma are e kantaningaia te tia Anga? Uringnga are ti kaumakaki n Ana Taeka te Atua bwa ti na taekin ‘taeka nako aika raraoi ibukini kateimatoaan te aba.’ (I-Ebeto 4:29) E kukurei Iehova ngkana ti taekin taeka aika kateimatoaia aomata, a kaungaia, ao a kakorakoraia. E kainnanoaki te iangoraoi n taekinan taeka aikai. E aki anga tuua te Baibara ake ti na kakairi iai, ao e aki karinana naba “te taetaenikawai ae aki kona ni kabuakakaaki.” (Tito 2:8) Ngkana ti na taekin taeka aika raraoi “ibukini kateimatoaan te aba,” ti wanawana ngkana ti ururingi bwaai aika tenua aika bebete ma a kakawaki, aika kaota raoi te taetae ae kateimatoa te aba: E raoiroi, e koaua, ao e kaota te atataiaomata. N iangoani baika tenua aikai, ti na rinanoi katoto tabeua aika teretere ni kaineti ma te taetae ae kateimatoa te aba.—Nora te bwaoki ae “ E Kateimatoa te Aba Au Taetaenikawai?

16, 17. (a) E aera ngkai ti riai ni kamoamoaia tabemwaang? (b) Taai raa aika angaraoi ake ti kona ni kamoamoaia iai tabemwaang i nanon te ekaretia? i nanon te utu?

16 Te taetae ni kamoamoaa te aomata mai nanom. A ataia Iehova ao Iesu bwa a kainnanoaki taeka ni kamoamoa ao ni kakatonga. (Mataio 3:17; 25:19-23; Ioane 1:47) Ngkai Kristian ngaira, ti karaoa ae raoiroi naba ngkana ti kamoamoaia tabemwaang ma nanora ni koaua. Bukin tera? E taku Taeka N Rabakau 15:23 (BG): ‘Ai raoiroira te taeka ae atongaki n te tai ae riai!’ Titirakiniko ni kangai: ‘Tera au namakin ngkana I kamoamoaaki n taeka aika nako man te nano? Tiaki e kukurei nanou iai ao e rau?’ Ni koauana, e kairiko te taeka ni kamoamoa ni koaua bwa ko na ataia ae iai ae kaaomatako ao e tabeakiniko, ao e uaana am kekeiaki n te baere ko karaoia. E kona te taeka ni karaunano anne ni kairiko bwa ko na teimatoa n onimakina am konabwai ao ni mwakuri korakora riki nakon taai aika imwaim. Kioina ngkai ko kukurei ni kamoamoaam, tiaki ko riai ni manga kabanea am kona ni kamoamoaia tabemwaang?Wareka Mataio 7:12.

17 Kataneiako n tatarai raoiroia tabemwaang, ao kamoamoaia iai. N te ekaretia, tao ko ongora te kabwarabwara teuana ae nakoraoi, ke ko nora te roro n rikirake ae uaiakina tiana n te onimaki, ke ae e a kara ae e kakaonimaki ni kaakaei botaki na aki ongea mamaarana ke karana. Am taeka ni kamoamoa mai nanom nakoia aomata aikai, e kona n rotii nanoia ao ni kakorakoraia bwa a na kani beku ibukin Iehova. I nanon te utu, a kainnanoa ae a na ongo te taeka ni kamoamoa buumwaane ao buuaine ao kaotan te kakaitau i marenaia. (Taeka N Rabakau 31:10, 28) Ai moarara riki ataei, bwa a rangi ni kainnanoa namakinan ae a mutiakinaki ao a kainnanoaki. Kainnanoan te kamoamoaaki iroun te teei ao kaotan te kakatonga irouna, e kona ni kabotauaki ma kainnanoan ootan taai ao te ran ibukini kamaiuan te aroka. Kaaro, ukeri taai aika angaraoi iai kamoamoaaia natimi ibukin aroaroia aika riai ao aia kekeiaki. E kona te taeka ni kamoamoa anne ni karikirakea ungan nanoia natim ao namakinan ae a kona n onimakina oin aia konabwai, ao e na kairiia bwa a na kakorakoraia riki ni kakaraoa ae eti.

18, 19. E aera ngkai ti riai ni karaoa ara kabanea ni kona ni kabebeteia raora n te onimaki ao ni karaui nanoia, ao ti na kanga ni karaoa anne?

18 Te kabebetenano ao te karaunano. E rangi n tabeakinia akana “nanorinano” Iehova ma “akana raraoma.” (Itaia 57:15, BG) E kaumakira ana Taeka bwa ti na ‘teimatoa ni kabebetei nanora i marenara’ ao “n taetae ni kabebeteia akana rawawata nanoia.” (1 I-Tetaronike 5:11, 14) Ti kona ni koaua raoi bwa e kukurei te Atua n norakin ara kakorakora ni karaui ao ni kabebetei nanoia raora n te onimaki aika rotaki n te nanokawaki ae bati.

E kukurei Iehova ngkana ti taekin taeka aika kateimatoaia tabemwaang

19 Tera ngkanne ae ko kona n taekinna ni kaungaa iai raom ni Kristian ae bwara nanona ke ae rawawata? Tai iangoia bwa ko riai ni kanakoraoa te kangaanga. A ibuobuoki riki n taai aika bati taeka aika bebete. Karaua nanon ane rawawata n arom ni kaotia nakoina bwa ko mwannanoia ma n tabeakinna. Aanga nanom bwa ko na tataro ni kabaibati ma ane rawawata nanona. Ko kona ni bubutiia Iehova bwa e na buoka teuanne ke neienne n ataia ae e rangi n tangiraki irouia tabemwaang ao iroun te Atua. (Iakobo 5:14, 15) Karaua nanona bwa e boni kainnanoaki ao e bongana, ngkai ngaia temanna kaain te ekaretia. (1 I-Korinto 12:12-26) Wareka nakoina kibun te Baibara ae kaunganano ni karaua nanona bwa e bon tabeakinna Iehova. (Taian Areru 34:18; Mataio 10:29-31) Karekean te tai ae tau n taekina te “taeka ae raoiroi” nakon ane uruaki nanona, ao taetaem ma nanom nakoina, e na boni buokia n namakina ae e tangiraki ao iai bongana.Wareka Taeka N Rabakau 12:25BG.

20, 21. Baikara baika karika te reirei ni kaetieti bwa e na uaana?

20 Te reirei ni kaetieti ae uaana. Ngkai aomata ngaira aika ti aki kororaoi, ti bane ni kainnanoa te reirei ni kaetieti n tabetai. E kaungaira ni kangai te Baibara: “Ongo te taeka ae raoiroi, ao kaki i nanom te reirei, ba ko aonga n rabakau ni kabanean am bong.” (Taeka N Rabakau 19:20, BG) Tiaki tii unimwaane aika a riai n anga te reirei. A reireinia naba natiia kaaro. (I-Ebeto 6:4) A kona naba taari aine aika ikawai n anga te reirei nakoia aine ake a ataei riki. (Tito 2:3-5) E kairira tangiraia aomata bwa ti na anga te reirei ae e kona ni butimwaeia te aomata are ti anganna, n akea namakinan te karawawataaki iai. Tera ae kona ni buokira bwa ti na anga te aeka n reirei anne? Iangoi baika tenua aika kona ni karika te reirei bwa e na uaana riki: ae te aroaro ke te nano ae kairaki iai te tia angareirei, te bwai ae boboto iai te reirei, ao arom n anga te reirei.

21 Te reirei ni kaetieti ae uaana e moa mairoun te tia angareirei. Titirakiniko ni kangai, ‘N ningai te tai ae I kai butimwaea riki iai te reirei?’ Ngkana ko ataia bwa e tabeakiniko te aomata are e reireiniko, e aki taetae ibukin unna, ao e aki waakina oin nanona, e na kai butimwaeaki riki te reirei. Mangaia ae ngkana ko reireinia tabemwaang, tiaki ko riai ni bwaina naba te aroaro ao te nano aei? E boto naba te reirei ae nakoraoi i aon Ana Taeka te Atua. (2 Timoteo 3:16) Ngkana e warekaki te Baibara ke e aki, ma e riai ni boto te reirei are ti anga i aon te Baibara. Mangaia ae a taratara raoi unimwaane bwa a na aki karin oin aia iango irouia tabemwaang, ao na aki naba kabwaoua ke ni betana te Baibara bwa aongkoa e boutokai aia iango tabeua. E uaana riki te reirei ngkana e taekinaki n te aro ae riai. Te reirei ni kaetieti ae taoronaki n te atataiaomata, e kai butimwaeaki riki ao e kaaomataaki iai te aomata are e butimwaeia.I-Korote 4:6.

22. Tera ae ko motika nanom bwa ko na karaoia ni kaineti ma kabonganaan te bwaintituaraoi ae te taetae?

22 Ni koauana, te taetae bon te bwaintituaraoi ae kakawaki mairoun te Atua. E riai ni kairira tangiran Iehova bwa ti na kabongana te bwaintituaraoi aei n te aro ae riai. Ti na uringnga are a kona n rotaki aomata n taeka ake ti taekin bwa e kona ni kateimatoaia ke n urui nanoia. Ti bia kakorakoraira ngkanne ni kabongana te bwaintituaraoi aei ni kaineti ma are e kantaningaia te tia Anga, ae “ibukini kateimatoaan te aba.” Mangaia ae e na riki ara taetae bwa kaungaaia ao kabebeteaia aomata aika i rarikira, ao e na buokira ni kateimatoa tangirakira iroun te Atua.

^ bar. 4 Te taetae n Ebera ae rairaki bwa “iowawana” n Taeka N Rabakau 15:4, (BG), e kona n nanona naba “te bwai ae aki eti ao e kamwaraa.”

^ bar. 7 Te taetae ni Kuriiti ae rairaki bwa “akea manenan,” e rairaki naba bwa “akea uaana” ke “aki manena.”1 I-Korinto 15:17; 1 Betero 1:18.

^ bar. 10 E bati nanon te taeka ae “kamwara” ae kabonganaaki n te Baibara, ae e kona n irekereke ma buure aika bati. E ngae ngke e aki kainnanoaki tabeakinan aeka ni kamwara nako iroun te komete ni kaboowi, ma e kona te aomata ni kabaneaki man te ekaretia ngkana e aki raira nanona mani maiuakinan te kamwara ae riao.2 I-Korinto 12:21; I-Ebeto 4:19; nora “Titiraki Mairouia Taani Wareware” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Aokati 1, 2006.