1, 2. Tera te titiraki ae ti na rinanona, ao bukin tera?

KO A TIA ni mare? Ngkana ko a tia, e kakukurei am mare, ke ko a rinanoni kangaangan te mare ae kakaiaki? E a tabe ni kekerikaaki te tangira i marenam ma buum? Ko a kekeiaki ngkai i buakoni kangaangan te maiu n taanga ao ai akea kimwareireim iai? Ngkana ngaia anne, ao ko bae n nanokawaki ngkai e a kerikaaki te tangira n ami reitaki n te mare. Ngkai te Kristian ngkoe, ko boni bae n tangira am mare bwa e na reke iai neboan Iehova ae te Atua ae ko tangiria. Mangaia ae e a kona n riki am kangaanga anne bwa ngaia oin raraomam ao uruakin nanom. Ma e ngae n anne, taiaoka ma tai kabwaraa nanom iai.

² N taai aikai, iai taanga ni Kristian aika raoiroi aika uaia n tekateka bwa raao ni mare, ma akea te reitaki ae kaan i marenaia. Ma e ngae n anne, a kunea te kawai ibukini kakorakoraan reitakia. Ko kona naba ngkoe ni kunea te raunnano ae bati riki n am mare. N te aro raa?

3, 4. E aera ngkai a na kaan riki i marenaia taanga ni mare, ngkana a kakorakoraia ni kaania riki te Atua? Taekina te kaikonaki ni kaineti ma aei.

³ Ko na kaan riki ngkoe ma buum ngkana ko kakorakorako  ni kaania riki te Atua. Bukin tera? Iangoa te kaikonaki aei: Iangoa te maunga teuana ae bubura mai nano ao e ririkirake n irarikirake ni karokoa taubukina. E tei te mwaane i rarikin te maunga aei mai meang, ao e tei te aine n iterana are mai maiaki. A a moana ngkai tamwarakeia. Ngke a mena i rarikin te maunga mai nano, ao e rangi n raroa te maranga i marenaia. Ma ngke a a tabe n tatamwarake nako eta, ni kaea taubukina are e a moanna n irariki, e a moanna ngkanne ni kakaan te maranga i marenaia. Ko nora te reirei ae karaunano n te kaikonaki aei?

⁴ Am kakorakora n toro iroun Iehova ma maium ni kabane, e kona ni kabotauaki ma te kakorakora n tamwarakea te maunga. Ngkai ko tangira Iehova, ko a bae n tia n rangi ni kakorakorako ni kataia n tamwarake, n te aro ni kaikonaki. Ma ngkana e a mamaara te tangira i marenam ma buum, nanona bwa tao ko tamwarakea ngkoe iteran te maunga teuana ao buum e tamwarakea iterana are teuana. Ma tera ae na riki ngkana ko teimatoa n tamwarake? E kona ni karaurenakoingkami moa te maranga are rangi n raroa i marenami. Ma e ngae n anne, kabatiaan riki am kakorakora ni kaania te Atua, ae taekan tamwarakem riki nako eta, boni kaaniam riki ma buum. Ni koauana, kaanian te Atua boni kiingin kaanian riki buum. Ma ko na kanga ni karaoa anne?

5. (a) Tera te anga teuana ae ti na kaania iai Iehova ao buura? (b) Tera aron taraakin te mare iroun Iehova?

⁵ Te anga teuana ae kakawaki ae kaanga ko a tamwarake iai n aron anne, bon arom ma buum ni mutiakina te reirei i aon te mare, ae kuneaki n Ana Taeka te Atua. (Taian Areru 25:4; Itaia 48:17, 18) Mangaia  ae iangoa te reirei ae teretere are e taekinna te abotoro Bauro. E taku: “Ke e karineaki te mare irouia aomata ni kabane.” (I-Ebera 13:4) Tera ae nanonaki n aei? Te taeka ae “karineaki,” e kaineti nakon te bwai teuana ae rine ao moan te kakawaki. Ao bon anne raoi taraakin te mare iroun Iehova, bwa e rine ao moan te kakawaki.

6. Tera ae oti man ana taeka n reirei Bauro ni kaineti ma te mare, ao e aera ngkai e kakawaki iaiangoana?

⁶ E koaua bwa ngkai ana toro te Atua ngkoe ma buum, kam bae ni kaman ataia ae e kakawaki te mare ao e tabu naba. Bon Iehova ae moani karika te babaire ibukin te mare. (Wareka Mataio 19:4-6.) Ma tao ataakin ae e rine te mare, e aki tau ni kairiko ma buum nakoni bwabwainan te tangira ao te karinerine i marenami, ngkana kam a tabe n rinanoni kangaanga n ami mare. Ma tera ae na kairiko nakoni karaoan anne? Taraa raoi aron ana taeka Bauro ni kaineti ma kaotan te karinerine. E aki kangai: “E rine te mare,” ma e kangai: “Ke e karineaki te mare.” E aki tii taekina aron te mare Bauro, ma e bon anga ana kaungaunga. * Iaiangoan aei iroum, e kona ni buokiko ni kaungako riki bwa ko na manga karikirakea karineani buum. E aera ngkai e na riki anne?

7. (a) Baikara ana tua te Baibara aika ti maiuakini, ao bukin tera? (b) Baikara uaa aika raraoi aika reke man te ongeaba?

⁷ Iangoia moa bwa tera arom ni mutiakin tuua ake tabeua n te Baibara, n aron te mwioko ibukini karekeaia  taan rimwini Kristo, ke te kaungaunga ibukin te bobotaki n taromauri. (Mataio 28:19; I-Ebera 10:24, 25) Ni koauana, a kona ni kangaanga n tabetai maiuakinan tuua aikai. A kona n rawa ni butimwaeiko aomata ake ko uarongorongo nakoia, ke ko kona n rangi ni kua n am mwakuri ni kareketianti, ao e a rangi ni kangaanga kaakaean te botaki. Ma e ngae n anne, ko bon teimatoa n uarongorongoa te Tautaeka n Uea, ao ni kaakaei naba botaki ni Kristian. Akea ae kona n tukiko ao e aki kona naba Tatan! Bwa bukin tera? Ibukina bwa ko kairaki n tangiran Iehova bwa ko na ongeaba n ana tua. (1 Ioane 5:3) Ao tera mwina ae raoiroi? A karekea te raunnano ao namakinan te kimwareirei, uataboan te mwakuri n uarongorongo ao kaakaeani botaki, ibukina bwa ko ataia ae ko karaoa nanon te Atua. A kona ni kakorakorako namakin akanne. (Neemia 8:10) Tera reireiara ikai?

8, 9. (a) Tera ae kona ni kairira bwa ti na ongeaba n te kaungaunga ibukini karinean te mare, ao bukin tera? (b) Baikara bwaai aika uoua aika ti na rinanoi ngkai?

⁸ N aron ae e kairiko tangiran te Atua ae korakora bwa ko na ongeaba n taian tua ibukin te uarongorongo ma te bobotaki e ngae ngke iai kangaanga, e kona naba ni kairiko tangiran Iehova bwa ko na ongeaba n ana kaungaunga te Baibara ae, “ke e karineaki [am] mare,” e ngae ngke e taraa ni kangaanga. (I-Ebera 13:4; Taian Areru 18:29; Te Minita 5:4) Irarikina, ngkai e karekei kakabwaia aika bati mairoun Iehova am kakorakora n uataboa te uarongorongo ao te bobotaki, ao ai arona naba bwa e na noraki iroun Iehova am kakorakora ni karinea am mare ao e na kakabwaiaa.—1 I-Tetaronike 1:3; I-Ebera 6:10.

 ⁹ Ko na kanga ngkanne ni karinea am mare? Ko riai n rawa nakon aroaro ake a na urua am mare, ao karaoi mwakuri ake a na kakorakoraa te reitaki iai.

10, 11. (a) Tera te anua ae e aki karineaki iai te mare? (b) Tera te titiraki ae ti riai n iangoia ma buura?

¹⁰ E taekina ae kangai te buu te aine ae te Kristian: “I tataro nakon Iehova ibukini korakorau bwa N na kekeiaki.” Te kekeiaki n tera? E kamataataa ni kangai: “E kammarakai buu n taeka aika riaon ae riai. Tao e  aki kona n noraki babaangakiu, ma e karekea te maneka i nanou okiokina n taekin taeka aika kammaraki n aron ae, ‘Boni karawawataau ngkoe!’ ao ‘Bon akea uaam!’” E taekina te kangaanga ae kakaiaki ae riai ni mutiakinaki, te buu te aine aei, ae te taetae ae riaon ae riai i nanon te mare.

¹¹ Ai kananokawakira ngkana a a tabeki taeka aika kammaraki taanga ni Kristian i marenaia, ao ni karekea manekan te nano ae kangaanga maona! E teretere bwa e bon aki karineaki te mare n te tekateka are e taetaekinaki iai te taeka ae kammaraki. Tera aron am mare ni kaineti ma aei? Te anga teuana ae ko na ataia iai, ngkana ko titirakina buum ni kangai: “Tera aron rotakim n au taetaenikawai?” Ngkana e a okioki buum n namakina te maraki n am taetaenikawai, ko riai ni kariaia bwa ko na bita arom bwa e aonga n nakoraoi te kangaanga.—I-Karatia 5:15; wareka I-Ebeto 4:31.

12. E na kanga ni kona n akea manenan ana taromauri temanna i matan te Atua?

¹² Kakauringa ae e rota am iraorao ma Iehova arom n taetaenikawai i nanon tekatekam ni mare. E taku te Baibara: “Ma ngkana iai ae taku bwa te tia taromauri ni koaua, ma e aki taua aron newena, ma e teimatoa ni mwamwanaia i bon irouna, ao akea manenan ana taromauri.” (Iakobo 1:26) E rangi n irekereke am taetaenikawai ma am taromauri. E aki boutokaaki n te Baibara te iango are e aki warekanaki te bwai ae riki n te mwenga, ngkana ko taku bwa ko beku ibukin te Atua. Taiaoka tai mwamwanaiko i bon iroum bwa moan te kakawaki aei. (Wareka 1 Betero 3:7.) Tao iai am konabwai ma ingaingam, ma ngkana ko boni kan taekin  taeka aika kammaraki nakoni buum, ko a aki karinea ngkanne te babaire ibukin te mare, ao e kona n iangoa am taromauri te Atua bwa akea manenana.

13. Tera ana mwakuri te rao ni mare ae kona ni kammaraka iai buuna?

¹³ A riai naba taanga ni mare n taraia bwa a na aki karaoi baike e na maraki iai nanon temanna i marenaia, n akea ataakina. Iangoi katoto aika uoua aikai: E aki toki te tina ae akea buuna n tareboonia te mwaane ae te Kristian ae iai buuna, n titirakinna ibukini buokana, ao a tataetae n te tai ae maan. E kakabanea te tai ae bati ni katoa wiki te tari te mwaane ae akea buuna, n toa ma te tari te aine ae iai buuna, n te mwakuri ni minita. Tao e raoiroi aia iango naaka iai buuia aika ni katoto aikai, ma tera aron rotakia buuia n anuaia aikai? E taku te buu te aine ae kaaitara ma te aekaki aei: “I maraki n ataakin ae e kabatiaa ana tai buu ma te tari te aine temanna n te ekaretia, ao e rangi n tabeakinna. I namakinna iai bwa akea uaau.”

14. (a) Tera te uota n te mare ae kateretereaki ni Karikani Bwaai 2:24? (b) Tera ae ti riai n titirakinira iai?

¹⁴ E mataata bwa e aera ngkai e kammaraki te aro aei irouia ake a kaaitara ma aei n aia tekateka ni mare. A a tia buuia ni kakeaa ana boto n reirei te Atua ibukin te mare, ae kangai: “E na kitana tamana ma tinana te aomata, ao e na nim ma buna.” (Karikani Bwaai 2:24, BG) E koaua bwa a teimatoa naake a mare ni karineia aia karo, ma n ana babaire te Atua, tabeia ae te kabanea ni kakawaki boni buuia. N aron naba anne, a rangi n tangiriia raoia n te onimaki Kristian, ma oin raoi tabeia boni buuia. Mangaia ae ngkana a kabanea te tai ae bati taanga ni mare aika Kristian n tatabemania  ma raoia n te onimaki, ke e a riao kabatiaan aia iraorao ma ngaiia, riki te koraki ake tiaki raoia ni mwaane ke n aine, a a karekea iai te kangaanga n te reitaki n te mare. Tiaki anne bukina ae riiriki iai te itabarara i marenam ma buum? Titirakiniko ni kangai: ‘Te koaua bwa I kakabanea au tai ma buu, I tabeakinna, ao I tangiria, ae bwaai aika I bon riai ni karaoi nakoni buu?’

15. Ni kaineti ma Mataio 5:28, e aera ngkai a riai n rawa Kristian ake iai buuia ni kabatiaa tabeakinan temanna ae tiaki raoia ni mwaane ke n aine?

¹⁵ Irarikina, a aki wanawana Kristian ake iai buuia ake a kabatiaa tabeakinan temanna ae tiaki buuia ae tiaki raoia n aine ke ni mwaane, bwa a karaoa te aro ae rangi ni karuanikai. E kananokawaki bwa a a tia tabeman Kristian ake iai buuia, n reke nanoia irouia te koraki ake a rangi ni kabatiaa te iraorao ma ngaiia. (Mataio 5:28) A a tia namakin aikai ni kauekea riki karaoan te mwakuri ae e a aki karineaki iai te mare. Iangoa ae e taekinna te abotoro Bauro ni kaineti ma te reirei aei.

16. Tera te tua are e anga Bauro ni kaineti ma te mare?

¹⁶ Imwin raoi are e anga te kaungaunga Bauro ae “ke e karineaki te mare,” ao e reitia n anga te kauring ae kangai: “E na aki kamwaraeaki te reitaki n te mare, bwa e na motiki taekaia taani wene ni bure ao taani wene ni kimoa te Atua.” (I-Ebera 13:4) E kabongana Bauro te taeka ae “reitaki n te mare” ni kainetia nakon te wene n taanga. A “aki kamwaraeaki” reitaki aikai ke a itiaki, tii ngkana a karaoaki i marenan te aomata ma buuna ni mare. Mangaia ae a kakairi Kristian n taeka ake a kairaki koreaia iroun te Atua ake a  kangai: “Kimareirei irouni bum ae bum man am bong n ataei.”—Taeka N Rabakau 5:18, BG.

17. (a) E aera ngkai a aki riai Kristian n iraraang n aia iango aomata ni kaineti ma te wene ni kimoa? (b) Ti na kanga ni kakairi n te katoto are e karaoia Iobi?

¹⁷ Buu ake a kikinano ma tabemwaang i rarikini buuia, a kaotia bwa akea irouia karinean naba teutana ana tua te Atua ni kaineti ma te aroaro ni maiu ae riai. E koaua bwa a bati n taai aikai aika iangoa te wene ni kimoa bwa te aroaro ae bon riiriki. Ma na aki ongeia bwa tao tera aia iango aomata ni kaineti ma te wene ni kimoa, ma a aki riai n iraraang iai Kristian. A ataia bwa n te kabane, “e na motiki taekaia taani wene ni bure ao taani wene ni kimoa te Atua,” ma tiaki taani motikitaeka aomata. (I-Ebera 10:31; 12:29) Ngaia are a riai Kristian ni koaua n nimta ana iango Iehova ni kaineti ma aei. (Wareka I-Rom 12:9.) Uringnga bwa e taekina ae kangai te baatua are Iobi: “I karaoa te berita ma matau.” (Iobi 31:1, BG) Eng, ibukin totokoan touan te mwaneka naba teuana n te kawai ae kona ni kairiri nakon te wene ni kimoa, a taua aroni mataia Kristian ni koaua ao a aki karekei nanoia iroun te aomata ae tiaki buuia, ae tiaki raoia n aine ke ni mwaane.—Nora te Bukinibaa, “Ana Iango te Baibara i Aon te Buuraure ao te Raure.”

18. (a) Tera aroni kakaiakin te wene ni kimoa i matan Iehova? (b) Tera te bwai ae titeboo iai te wene ni kimoa ao taromauriani bouannanti?

¹⁸ Tera aroni kakaiakin te wene ni kimoa i matan Iehova? E buokira te Tua Rinanoni Mote n ataa ana iango Iehova i aon aei. Te wene ni kimoa ma taromauriani bouannanti i Iteraera, boni buure aika mena i buakoni buure ae te tuuaa iai te kamateaki. (Nakoaia Ibonga 20:2, 10) Ko nora te bwai ae a titeboo iai baika  uoua aikai? Iangoa aei, te I-Iteraera ae taromauria te bouannanti, e urua ana berita ma Iehova. N aron naba anne, te I-Iteraera ae wene ni kimoa, e urua ana berita ma buuna. A uaia na aki kakaonimaki. (Te Otinako 19:5, 6; Te Tua-Kaua 5:9; wareka Maraki 2:14.) Ngaia are a uaia ni karaoa ae aki riai i matan Iehova, ae te Atua  ae kakaonimaki ma n tau n onimakinaki.—Taian Areru 33:4.

19. Tera ae kona ni kakorakoraa temanna bwa e na rawa nakon te wene ni kimoa, ao bukin tera?

¹⁹ E koaua bwa a aki mena Kristian i aan te Tua Rinanoni Mote. Ma e ngae n anne, ururingan are e iangoaki te wene ni kimoa i Iteraera rimoa bwa te bure ae kakaiaki, e kona ni kakorakoraia Kristian bwa a na aki karaoa te aeka ni mwakuri aei. Bukin tera? Iangoa te kaikonaki aei: Ko kona n rinnako n te umwantabu, ni katorobubua n tataro i matan te bouannanti? Ko na bae ni kangai: ‘I aki kona!’ Ma e na anaaki nanom bwa ko na karaoia ngkana ko na anganaki te mwane ae bati? Ko na bae ni kaeka ni kangai: ‘I bon aki kona n iangoa karaoan anne!’ Ni koauana, te iango ae kakeaan Iehova n arom n taromaurii bouannanti, e rangi n ribaaki irouia Kristian ni koaua. N aron naba anne, a riai Kristian n ribaa te iango ae kakeaan Iehova ae Atuaia ao kakeaani buuia n aroia ni wene ni kimoa, na aki ongea korakoran te kariri nakoni karaoan te bure anne. (Taian Areru 51:1, 4; I-Korote 3:5) Ti rawa ni karaoa te mwakuri ae e na kakukureia Tatan ma ni karekea te aki karinerine ae bati nakon Iehova, ao nakon te babaire ae tabu ibukin te mare.

20. Baikara baike a a tia n riki nakoni maare tabeua? Taekina te kaikonaki ni kaineti ma aei.

²⁰ Irarikini kararoaan anua aika aki karinea te mare, baikara mwaneka ake ko na toui bwa ko aonga ni manga karikirakea am karinerine nakoni buum? Ni kaekaan aei, iangoa te mare bwa kaanga te auti. Imwina,  iangoi taeka aika kaotiota te akoi, mwakuri aika kaotiota te mwamwannano, ao aaro riki ni karinerine tabeua ake a karaoi taanga ni mare i marenaia, bwa kaanga bwaai ni katamaroa ake a na buoka kataraaraoan te auti. Ngkana e kaan ami reitaki, e a riki ngkanne ami mare bwa kanga te auti ae unekenekeaki ni bwaai ni katamaroa aika karika te auti bwa e na kantara. Ngkana e a kekerikaaki ami tangira, nanona bwa a a tabe ni bua bwaai ni katamaroa aikai, ao e a karika am mare bwa e na aki kantara n aron te auti ae akea bwaini katamaroaana. Kioina ngkai ko kan ongeaba n ana tua te Atua ae “ke e karineaki te mare,” ko a kairaki iai bwa ko na kanakoraoa te kangaanga aei. Ni koauana, e materaoi manga karaoan uruakin te bwai ae kakawaki, ke manga kaboouana. Ko na kanga ni karaoa anne? E taku Ana Taeka te Atua: “E riai te wanawana i bukini katean te auti; e riai te iangoraoi ba e na teimatoa. E riai te atatai ba a na kanoaki runa ni baika a kakawaki ma ni bongana.” (Taeka N Rabakau 24:3, 4, BK) Iangoia bwa a na kanga ni kamanenaaki taeka aikai n te mare.

21. Ti na kanga ni kakorakoraa reitakira n ara mare teutana imwin teutana? (Nora naba te bwaoki “N Na Kanga Ni Kanakoraoa Riki Au Mare?”)

²¹ I buakoni ‘baika kakawaki’ aika karika te utu bwa  e na kakukurei, bon aroaro aika te tangira ni koaua, maakan te Atua ae karineana, ao te onimaki ae korakora. (Taeka N Rabakau 15:16, 17; 1 Betero 1:7) A kakorakoraa te reitaki n te mare. Ma ko noria bwa a kanga ni kaonaki ni baika kakawaki, ruu akana i eta ake a taekinaki n taeka n rabakau? Bon ‘rinanon te atatai.’ Eng, ngkana e kamanenaaki te atatai man te Baibara, ao iai mwaakana ni bitii aia iango aomata, ao ni kairiia bwa a na manga karikirakea te tangira i marenaia. (I-Rom 12:2; I-Biribi 1:9) Ngaia are n te tai are ko uaia n tekateka iai ma buum ma ni karaua n iangoa kibun te Baibara, n aron te kibu ni katoabong, ke te kaongora teuana ae boto man te Baibara ae mena n Te Taua-n-Tantani ke n te Awake! ae kaineti ma te mare, ai aron ae ko tuoa iai te bwai ni katamaroa teuana, ae kona ni katamaroaa am auti. Ngkana e kairiko tangiran Iehova bwa ko na kamanena te reirei are ko a tibwa tia n neneria n am mare, ai aron ae ko a uota iai te bwai ni katamaroa arei ni karinna i nanon ‘taian ruu.’ Ibukin anne, e kona ni manga oki iai te nakoraoi ma te tangira ake ko a tia ngkoa ni kimwareirei iai n am mare.

22. Tera te raunnano ae ti kona ni karekea, ngkana ti kakorakoraira ni karaoa tabera ni kakorakoraan ara mare?

²² E koaua bwa e kona n tangira te tai ae bati ao te kekeiaki, manga kaokani bwaai ni katamaroa teuana imwin teuana nakoni nneia. Ma ngkana ko rangi ni kakorakorako ni karaoa tabem iai, ko na karekea te raunnano ae bati n ataakin ae ko ongeaba n ana tua te Baibara ae kangai: “Biririmoa ni kaotiota te ikarinerine.” (I-Rom 12:10; Taian Areru 147:11) Ma ae kakawaki riki, am kakorakora ae bati ni karinea am mare, e na kateimatoa tangiram iroun te Atua.