1, 2. (a) Tera aron te tina nakon tangin natina ae te merimeri? (b) Tera te nanoanga ae korakora riki nakon ana nanoanga te tina?

 E TANG te merimeri n te nukanibong. N te tai naba arei ao e a bon uti naba te tina. E a aikoa manga mamatu nako n aron are e kaakaraoia ngkoa imwain reken natina. E a rabakau ni kinaa kaokoron tangin natina. Mangaia are e a ataia bwa tao e tang natina are e a tibwa bungiaki bwa e baki, ke e kani bwabwakoaki, ke n tabeakinaki kainnanona. Ma e aki toki ni kawara natina te tina ngkana e tang, n aki ongeia bwa tera bukin tangina. E aki kona n ae e na aki kubara natina ae uarereke ngkana iai te bwai ae kainnanoaki irouna.

² Te nanoanga ae a nanamakinna tiina nakoia natiia bon te namakin teuana ae moan te korakora ae nako man te tangira. Ma bon iai riki te nanoanga ae korakora riki, ae ana nanoanga Atuara ae Iehova. Iaiangoan raoi te aroaro ae anainano aei e kona ni buokira bwa ti na kaania riki Iehova. Ti na maroroakinna ngkai bwa tera te nanoanga, ao e kanga ni kaotiotia te Atua.

3. Tera ae nanonaki n te weabe n Ebera ae rairaki bwa “nanoangaea” ke “atataiaomata”?

³ N te Baibara, e iorooro te taeka ae atataiaomata ma nanoanga. A bati taeka n Ebera ao n Erene aika a katerea ae nanonaki n te nanoanga. Iangoa te weabe n Ebera ae ra·chamʹ, ae aki toki n rairaki bwa “nanoangaea” ke “atataiaomata.” E kabwarabwaraki n te boki teuana bwa te weabe ae ra·chamʹ “e kabwarabwaraa te nanoanga ae tatangira ae nako man te nano, n aron ae rikirake i nanora ngkana ti nora temanna ae tangiraki iroura bwa e mamaara ke e karawawataki, ke e kainnanoa te ibuobuoki.” Te taetae n Ebera ae kabongana  Iehova ni bon nakoina aei, e irekereke ma te taeka ae “biroton te aine [ae nnen te merimeri]” ao e kona ni kabwarabwaraki bwa “ana nanoanga te tina.” *​—Te Otinako 33:19; Ieremia 33:26.

4, 5. E kanga te Baibara ni kabongana ana namakin te tina nakon natina ae uarereke, n reireinira iai taekan ana nanoanga Iehova?

⁴ E kabongana te namakin te Baibara are e rereke iroun te tina nakon natina ae te merimeri bwa e na reireinira iai ae nanonaki n ana nanoanga Iehova. Ti wareka ae kangai n Itaia 49:15: “E kona te aine ni manuoka natina ae mamma, ba e na aki nanoanga [ra·chamʹ] natini birotona? Eng, a boni kona aine ni manuokiia natiia, ao Ngai N na aki manuokiko.” Te kabwarabwara ae anainano aei e katereterea korakoran ana nanoanga Iehova ibukia aomata. N te aro raa?

⁵ E rangi ni kangaanga bwa e na mwaninga ni kaamwarakea natina ae te merimeri te tina, ao e na aki naba kubaria. E bon aki kona n tararuaia i bon irouna te merimeri, ma e kainnanoa tabeakinana ao tangirana iroun tinana ni katoa bong. Te bwai ae kananokawaki, e a bon nonoraki ngkai te mwaan ae kitanakiia merimeri irouia tinaia, ao ai moara ra riki n “tai aika kamamate” aikai bwa e a korakora iai te “babakaine.” (2 Timoteo 3:1, 3) Ma, e taku Iehova: “Ao Ngai N na aki manuokiko.” E bon aki kona n toki iroun Iehova nanoangakia ana toro. Ana nanoanga e korakora riki nakon te nanoanga ae ti iangoia bwa moan te korakora, are e noraki irouia tiina nakoia natiia aika merimeri. Maroaka ae e taku te tia rabakau ni kaineti ma Itaia 49:15: “Aio bon kaotan ana tangira te Atua n te aro ae tao te kabanea ni korakora n te Oo Tetemanti.”

6. Tera aia kaantaninga aomata aika bati ni kaineti ma te nanoanga, ma tera ae kakoauaa nakoira Iehova?

⁶ Te koaua bwa te nanoanga boni kanikinaean te mamaara?  A bati aomata aika aki-kororaoi aika a taua te kaantaninga anne. N te katoto, te tia rabakau ni kareke iango ae Seneca ae maiu n ana tai Iesu, ae e tanoata taekana i buakoia taan rabakau i Rom, e taekinna bwa “te atataiaomata boni mamaaran te kaburoro.” E boutokoa te koaua n Tetoike Seneca are aongkoa e riai ni bwainaki te rau ma ni katinanikuaki te namakin n te nano. E taku naba Seneca bwa e kona ni buokiia aomata aika karawawataki te aomata ae wanawana, ma e na aki kariaia bwa e na nanoangaia, bwa ngkana e namakina anne ao e na anaaki iai raun nanona. Te iango ane bangaaomata anne, e bon aki kariaia te nanoanga. Ma bon tiaki ngaia anne aroaron Iehova! E kakoauaa nakoira Iehova n ana Taeka bwa “e akoi ma n nanoanga.” (Iakobo 5:11, BK) N aron ae ti na noria, te nanoanga bon tiaki te mamaara ma bon te aroaro ae kakawaki ma ni korakora. Ti na nenera aron Iehova ni katotonga te karo ae tatangira ni kaotiota te aroaro aei.

7, 8. A karawawataki tibun Iteraera n te aro raa irouia I-Aikubita, ao e kanga Iehova ni buokiia?

⁷ E rangi n teretere ana nanoanga Iehova n arona n reitaki ma tibun Iteraera. N tokin te ka-16 n tienture B.C.E., ao a tautoronaki tibun Iteraera aika mirion ma mirion mwaitiia i Aikubita, ike a a rangi ni karawawataki iai. A “bainikirinaki n taiani makuri aika a kamamate, ba makurin nako te kateitei” irouia I-Aikubita. (Te Otinako 1:11, 14, BK) Ibukin rawawataia tibun Iteraera ae bati, a a onnon nakon Iehova ni butiia buokaia. Tera aron te Atua ae bati n nanoanga aei ni kaekaia?

⁸ E ringaki nanon Iehova ao e taku: “I bon nori rawawataia au aomata ake a mena i Aikubita, ao I ongo tangia i bukiia tan teinia; ba I atai raraomaia.” (Te Otinako 3:7) E aki kona  n tii noriia ke n ongo tangia ana aomata Iehova, ma n aki rotaki iai. N aron ae ti noria ni Mwakoro 24 n te boki aei, Iehova bon te Atua ae e atataiaomata. Te atataiaomata, ae te kona n rotaki n te maraki ae namakinaki irouia aomata, e bon irekereke naba ma te nanoanga. Ma e aki tii rotaki Iehova n te bwai are a namakinna ana aomata, ma e boni kairaki naba bwa e na buokiia. E taku Itaia 63:9: “E tangiriia ma n nanoangaiia, ao E tabekiia.” E kamaiuiia Iehova tibun Iteraera ni kaotinakoia n te “rauraunibai ae korakora,” mai Aikubita. (Te Tua-Kaua 4:34) Imwina riki, e angangania kanaia n te kakai ao e kairiia nakon abaia ae maiureirei aona.

9, 10. (a) Bukin tera ngkai e okioki ni kamaiuia tibun Iteraera Iehova ngke a maeka n te Aba ni Berita? (b) E kamaiuia Iteraera Iehova man tautoronakiia raa n ana bong Iebeta, ao tera ae kairia bwa e na karaoa anne?

⁹ E aki toki ikai ana nanoanga Iehova. Ngke a a maeka n te Aba ni Berita, a a manga okikaua naba tibun Iteraera ni karaoa te aki-kakaonimaki, ao a karawawataki imwina. Ma e a manga oki aia iango aomata aikai ao a tang nakon Iehova, ao e a boni kaakamaiuia naba. Bukin tera? “E nanoangaiia ana aomata.”​—2 Rongorongo 36:15; Taani Motiki-Taeka 2:11-16.

¹⁰ Iangoa naba te bwai ae riki n ana bong Iebeta. Kioina ngkai a a manga rairaki nako tibun Iteraera n toro irouia atua aika kewe, e a kariaia Iehova bwa a na tautoronaki irouia tibun Ammon i nanon 18 te ririki. Ma n tokina ao a a manga rairannano tibun Iteraera. E tuangira ae kangai te Baibara: “A kaki atua ianena ao a manga taromauria Iawe. Ao e rotaki nanoni Iawe n rawawataia Iteraera.” (Taani Motiki-Taeka 10:6-16, BK) Ngke a a kaota raoi nanoia ana aomata Iehova n rairannano, ao man te tai anne are e a boni kangaanga naba taotaonan nanona bwa e na aki buokiia ngkai e noria bwa a karawawataaki. Mangaia are e a kakorakoraki Iebeta iroun te Atua ae bati n nanoanga bwa e na kamaiuia tibun Iteraera mai nanon baia aia kairiribai.—Taani Motiki-Taeka 11:30-33.

11. Tera reireiara ni kaineti ma te nanoanga man aron Iehova n reitaki ma tibun Iteraera?

 ¹¹ Tera reireiara ni kaineti ma te nanoanga ae reke man aron Iehova n reitaki ma tibun Iteraera? Te bwai teuana ae ti noria bwa te nanoanga bon tiaki tii ataakin kangaanga aika rotiia aomata ao namakinan te nanokawaki iai. Uringa ngkoa ana nanoanga te tina are e a kairia bwa e na kaekaa tangin natina ae te merimeri. N aron naba anne, e bon aki bonotaninga Iehova ngkana a tang ana aomata nakoina. E kairia ana nanoanga ae bati bwa e na kabebetea rawawataia. N reitaki ma anne e reke reireiara man aron Iehova n reitaki ma tibun Iteraera, bwa te nanoanga bon tiaki te mamaara, ibukina bwa te aroaro n tangira aei e kaira te Atua bwa e na kaota korakorana ni mwakuri ibukiia ana aomata. Ma e tii kaotiota ana nanoanga Iehova nakoia kaain ana botaki ae bwanin?

12. E kangaa te Tua ni kaota aron Iehova n nanoangaia aomata n tatabemania nako?

¹² E kaotaki ana nanoanga te Atua nakoia aomata n tatabemania nako n te Tua are e anga nakoia tibun Iteraera. N aron anne iangoa arona ni mutiakinia aomata aika raarikin. E ataia Iehova bwa e kona ni karina n rotiia tibun Iteraera te kainnano imwin rikin bwaai aika aki kaantaningaki. Tera aroia aomata nakoia te koraki aika raarikin? E kamatoaa ana tua Iehova nakoia tibun Iteraera ni kangai: “Tai kamatoa nanom, ao tai kaina baim nakon tarim ane akea ana bwai. Ko na bon anganna, ao e na tai raraoma nanom ngkana ko anganna, ba kioina ngkae E na kakabaiako Iehova ae Atuam i bukin te bwai aei n am makuri ni kabane.” (Te Tua-Kaua 15:7, 10) E tua Iehova imwina riki bwa a riai tibun Iteraera n aki anaa uaan arokaia ake i maninganingan aia tawaana ao a na aki urakin naba nikiran uaaia. A kona ni karemrem iai aomata ake a raarikin. (Nakoaia Ibonga 23:22; Ruta 2:2-7) Ngkana a ira nanon  te tua aei, ibukia tariia ake a raarikin, ao bon akea i buakoia ae e riai ni bububuti kanana. Tiaki ngkanne anne kaotana bwa e nanoanga Iehova?

13, 14. (a) Ti kanga ni koaua raoi man ana taeka Tawita bwa e bon rangi n tabeakinira Iehova n tatabemanira nako? (b) E na kanga ni kabwarabwaraki bwa e boni kaan Iehova ma aomata ake “a uruaki nanoia” ke “a raraoma tamneiia”?

¹³ E rangi ni korakora naba tabeakinara n tatabemanira nako ni boong aikai iroun Atuara ae tatangira aei. Ti kona ni kakoauaa bwa e rangi n tabe ma karawawatakira are ti rinanona. E korea ae kangai te tia areru ae Tawita: “A memena matan Iehova i aoia akana raoiroi ni kan akoiia, ao a uki taningana nakon aia wewete. E a kaan Iehova ma akana a uruaki nanoia, ao e kamaiuia akana a raraoma tamneiia.” (Taian Areru 34:15, 18) Ni kaineti ma taeka akanne ao e korea ae kangai temanna te tia rabakau i aon te Baibara: “A uruaki nanoia ao a raraoma, a kananorinanoaki n te bure ao a riki ni mangori iai. A taku bwa a rangi ni mangori ao ai akea bongaia.” A kaantaningaia te koraki akanne bwa e raroa nako Iehova mairouia n te aro are e a rangi ni kangaanga bwa E na kona n tabeakiniia. Ma bon tiaki ngaia anne. E karauaki nanora n ana taeka Tawita, ae Iehova e bon aki kona ni kitania te koraki ake a “taku bwa a rangi ni mangori.” E ataia Atuara ae bwabwaina te nanoanga aei bwa iai taai aika ti na rangi ni kainnanoia riki iai, ma e boni kaan ma ngaira n taai nako.

¹⁴ Iangoa te rongorongo aei. E waekoa n nikira natina n te oo-n-aoraki ae ai tibwa uoua ana ririki temanna te tina n te United States, ibukina bwa e reke irouna te aoraki ae buakaka ae te croup ae irekereke ma te bono-n-ike ao te bekobeko. Imwin tuoakin te ataeinimwaane aei irouia taokita, ao a kaongoa tinana bwa e riai n tiku n te oo-n-aoraki natina ibukin te tairiki anne bwa e na taraaki riki. Ma e tiku iia te tina n te tairiki anne? E bon tekateka i rarikin ana kainiwene natina ni kangainaa! E tangiria n tiku i rarikin natina ibukina bwa e aoraki. Ma ti kona ni kariaa ae bati riki mairoun Tamara are  i karawa! Bwa ti karaoaki bwa katotongana. (Karikani Bwaai 1:26) Te taeka ae rotii nanora n Taian Areru 34:18 e tuangira bwa ngkana a ‘uruaki nanora’ ke a ‘raraoma taamneira’ ao e na bon riki Iehova bwa kaanga te karo ae tatangira ae “kaan” ae rangi n nanoanga ao e tauraoi n ibuobuoki.

15. N te aro raa ae e buokira n tatabemanira nako iai Iehova?

¹⁵ E na kanga ngkanne ni buokira Iehova n tatabemanira nako? Tiaki nanona bwa e riai ni katoka naba ngkekei karawawatakira. Ma e a tia Iehova ni katauraoi waaki aika bati ibukin buokaia aomata ake a tang nakoina. Ana Taeka ae te Baibara, e anga reirei aika kona ni buoka te aomata. N te ekaretia ao e katauraoia mataniwi aika mwaatai Iehova ake a boni kakorakoraia ni katotonga raoi ana nanoanga ni buokiia raoia n taromauri. (Iakobo 5:14, 15) E anganga “te Tamnei are Raoiroi nakoia akana butiia” kioina ngkai bon te tia “ongo tataro” ngaia. (Taian Areru 65:2; Ruka 11:13) E kona ni kakorakoraira te taamnei anne n “te mwaka ae moan te korakora” n te aro bwa ti aonga n nanomwaaka ni karokoa rokon ana Tautaeka n Uea te Atua ni kamaunai kangaanga ni kabane aika karika te karawawataki. (2 I-Korinto 4:7) Ti aki ngkanne kakatonga ni babaire aikai ni kabane? Ti bia aki mwaninga are bwaai aikai boni kaotan ana nanoanga Iehova.

16. Tera ana banna ni katoto Iehova ae rianako tamaroana ni kaineti ma ana nanoanga, ao ti na kanga ni bane ni buokaki iai n tatabemanira nako?

¹⁶ Ana banna ni katoto Iehova ae rianako tamaroana ni kaineti ma ana nanoanga, bon arona n anga Teuare e rangi n tangiraki irouna bwa te kaboomwi ibukira. E bon rangi n tatangira Iehova n ana angakarea ae anga aei, ao e kauka iai te kawai nakon kamaiuakira. Uringnga are ti kona ni bane ni buokaki ngaira n tatabemanira nako n te kaboomwi are e anga Iehova. E raoiroi ana taeka Tekaria are taman Ioane te tia Bwabetito, ngke e taetae ni burabetinna bwa e na kaotaki “ana nanoanga Atuara” rinanon te bwai n tituaraoi aei.​—Ruka 1:78.

17-19. (a) E kanga ni kaotia te Baibara bwa bon iai tokin ana nanoanga Iehova? (b) Tera ae karika ana nanoanga Iehova ibukia ana aomata bwa e na roko n tokina?

¹⁷ E eti ngkana ti iangoa ae akea tian ana nanoanga Iehova? E aki, bwa e katereterea raoi te Baibara bwa e bon riai Iehova ngke e aki nanoanga nakoia aomata aika karitei nakon kawaina aika eti. (Ebera 10:28) Ngkana ti na iangoia bwa bukin tera ngkai e karaoa aio, ti na ururinga ngkoa aia katoto tibun Iteraera.

¹⁸ E ngae ngke e okioki ana mwakuri Iehova ni kamaiuia tibun Iteraera mairouia aia kairiribai, ma e a bon roko n tokina ana nanoanga ibukiia. A a riki bwa taan taromauri boua aomata aika imanono aikai, ao i rarikin anne a bon uota naba aia boua aika kamwara nako nanon ana tembora Iehova! (Etekiera 5:11; 8:17, 18) Imwina riki ao a a manga taekinaki bwa “a kaenaenaia ana man te Atua, ao a riribai ana taeka nako, ma ni kakanikoia ana burabeti, ni karokoa teiraken unin Iehova n ekiia nako ana aomata, ni karokoa aki-manga-rekeni kamaiuaia.” (2 Rongorongo 36:16) A a roko n tokiia tibun Iteraera ike e a aki kona ni manga reke nanoangaaia iai, ao a a rangi ni kauna Iehova. Tera mwina?

¹⁹ E a aki kona ni manga nanoangaia ana aomata Iehova. E taku: “N na kamaunaia, n aki tangiriia, n aki nanoangaia ao n aki nanokawaki iai.” (Ieremia 13:14, BK) Mangaia are e a kamaunaki Ierutarem ma ana tembora, ao a kairaki nako tibun Iteraera bwa taenikai i Baburon. Ai kananokawaki ra ngkana a a rangi ni karitei aomata aika bubure, n te aro are a a ooaki n tian ana nanoanga te Atua!​—Baebaeti 2:21.

20, 21. (a) Tera ae na riki ngkana e a roko n tokina ana nanoanga te Atua n ara bong aikai? (b) Tera ana bwai n tituaraoi Iehova ae kaineti ma ana nanoanga are e na maroroakinaki n te mwakoro are imwina?

²⁰ Ma tera aroni boong aikai? E bon tuai bitaki Iehova. E a tia ni mwiokoia ana tia Kakoaua bwa a na tataekina “euangkerion uean te Atua” i aonnaba ni kabutaa ibukina bwa e nanoangaiia aomata. (Mataio 24:14) Ngkana a butimwaea te rongorongo  aomata aika raoiroi nanoia, ao e na boni buokiia Iehova bwa a na kona n ota n rongorongon te Tautaeka n Uea. (Mwakuri 16:14) Ma e na aki teimatoa te mwakuri aei n aki toki. E na taraa n aki nanoanga Iehova ngkana e kariaia bwa e na teimatoa te aonnaba ae buakaka aei ma kangaanga ao karawawata nako iai n aki toki. Ngkana e a roko n tokina ana nanoanga Iehova, ao e nang motika taekan te waaki ae ngkai. Ma ni karaoan anne irouna, e na kaota naba iai te nanoanga. E na kaota iai nanoangaan ‘arana ae tabu’ ao nanoangaaia ana toro aika kakaonimaki. (Etekiera 36:20-23) E nang boni kanakoa te buakaka Iehova, ao e na karaoiroa te aonnaba aei ma ni kabooua. E taku Iehova ni kaineti ma taani kaakaraoa ae buakaka: “N na aki nanoangaia, N na aki tabutabuia, N na karekei kaia n ai aron rawawatan aia makuri.”​—Etekiera 9:10, BK.

²¹ Ni karokoa te tai aei ao e teimatoa n namakina te nanoanga Iehova nakoia ana aomata, ao nakoia naba te koraki ake a a kaitaraa te kamaunanakoaki. Aomata aika bubure aika a raira nanoia ni koaua, a kona n reke kakabwaiaia man ana bwai n tituaraoi Iehova ae kaotaki iai ana nanoanga ae moan te bati, are bon taekan kabwaraan aia bure. N te mwakoro are imwina ao ti na maroroakini iai rongorongo aika tamaroa n te Baibara aika a kabwarabwaraa aron Iehova ni kabwarai buure n te aro ae tabwanin raoi.