Gberra gha rhie uhunta

Gberra gha rhie dọmwadẹ uhunmwuta ni rre uwu ẹre

UHUNMWU EBE 14

Ẹgbẹe Ruẹ Gha Sẹtin Gha Sọyẹnmwẹ

Ẹgbẹe Ruẹ Gha Sẹtin Gha Sọyẹnmwẹ

1, 2. De emwi ne Jehova hoo ne ẹgbẹe hia gha mwẹ?

E JEHOVA ẹre ọ mu orọnmwẹ gbọọ. E Baibol gi ima rẹn wẹẹ, Osanobua ghi yi okhuo nokaro nẹ, ‘ọ na rhie ẹre bu Adam gha dee.’ Adam keghi ghọghua, ẹre ọ na ghi kha wẹẹ: “A ghi he vbe miẹn ne ima gba re ọkpa, ugboloko na rhie vbe ugboloko mwẹ kevbe ifun na rhie vbe ifun mwẹ.” (Gẹnẹsis 2:22, 23) Ọna ẹre ọ ya ima rẹn wẹẹ, e Jehova hoo ne ọdọ vbe amwẹ gha sọyẹnmwẹ.

2 Ọ keghi re emwi da ọmwa wẹẹ, emwa nibun i zẹdẹ sọyẹnmwẹ orọnmwẹ iran vbe ẹdẹnẹrẹ. Vbọrhirhighayehẹ, ilele wa bun vbe Baibol nọ gha ru iyobọ ne ẹgbẹe ya gha mwẹ adogbannọ kevbe agbẹkunsotọ.—Luk 11:28.

EMWI NE OSANOBUA HOO NE AVBE ỌDỌ GHA RU

3, 4. (a) De obọ nọ khẹke ne ọdọ ya gha mu amwẹ ọnrẹn? (b) Vbọzẹe nọ na khẹke ne ọdọ vbe amwẹ gha yabọ egbe?

3 E Baibol khare wẹẹ, te ọ khẹke ne ọdọ hoẹmwẹ amwẹ ọnrẹn, ọ ghi vbe gha ya obọ esi muẹn. Lahọ tie ebe Ẹfisọs 5:25-29. Obọ esi ẹre ọ khẹke ne ọdọ ya gha mu ọvbokhan rẹn vbe ẹghẹ hia, ọ ghi gha gbaroghe ẹre, ẹi vbe ru emwi rhọkpa nọ gha rhie ikuanegbe nẹẹn.

4 De emwi nọ khẹke ne okpia ru vbe ọvbokhan rẹn gha ru emwi nọ ma khẹke? E Baibol khare wẹẹ: “Wa ne ikpia, wa gha hoẹmwẹ amwẹ uwa, wa ghẹ gha khọ mu iran.” (Kọlose 3:19) Wa ne ọdọ, wa ghẹ mianmian wẹẹ, uwa tobọ uwa vbe mwẹ abakuru. Adeghẹ uwa hoo ne Osanobua gha yabọ uwa, te uwa gha vbe yabọ amwẹ uwa. (Matiu 6:12, 14, 15) Ọdọ vbe amwẹ ghaa mwẹ ekhọe ayabọ, iran ghi gha mwẹ oghọghọ.

5. Vbọzẹe nọ na khẹke ne ọdọ gha ya obọ esi mu amwẹ ọnrẹn?

5 E Jehova hoo ne ọdọ gha ya obọ esi mu amwẹ ọnrẹn. Ọ khẹke ne ọdọ gha gbarokotọ nọ mieke na rẹn emwi ne ọvbokhan rẹn gualọ. Ọna i zẹdẹ emwi ne avbe ọdọ gha ya rhẹghẹrẹ. Deghẹ okpia i ya obọ esi mu amwẹ ọnrẹn, e Jehova i khian vbe họn erhunmwu ẹnrẹn. (1 Pita 3:7) Aro nọ ghaan ẹre Jehova ya ghee emwa ni hoẹmwẹ ọnrẹn. Ọna rhiema wẹẹ, aro ne Jehova ya ghee ikpia ẹre ọ vbe ya ghee ikhuo.

6. A gha kha wẹẹ “ọkpa” ẹre ọdọ vbe amwẹ khin, vbe a yae kha?

6 Jesu khare wẹẹ, ọdọ vbe amwẹ ‘i ghi re eva, iran khian ọkpa nẹ.’ (Matiu 19:6) Nọnaghiyerriọ, ọ khẹke ne ọdọ vbe amwẹ gba ẹko egbe, iran i vbe fi owẹ ye oha. (Itan 5:15-21; Hibru 13:4) Ọ ma khẹke ne iran ya emwi ọdọ vbe amwẹ gha mwẹ akhaẹn, ọ khẹke ne iran yae gha sẹ egbe ọkẹn. (1 Kọrinti 7:3-5) Ai miẹn okpia nọ ma hoẹmwẹ egbe ẹre, “sokpan te ọ koko ẹre,” ọ ghi gha muẹn tẹtẹtẹ. Erriọ vbe khẹke ne ọdọ ya gha hoẹmwẹ amwẹ ọnrẹn, ọ ghi vbe gha muẹn tẹtẹtẹ. Ọna ọre emwi ne ikhuo wa mobọ gualọ vbe obọ arowa iran.—Ẹfisọs 5:29.

EMWI NE OSANOBUA HOO NE IKHUO NI RRE OWA ỌDỌ GHA RU

7. Vbọzẹe nọ na khẹke ne ẹgbẹe gha mwẹ uhunmwuta?

7 Ọ khẹke ne ẹgbẹe gha mwẹ uhunmwuta, ne emwi hia mieke na gha khian hẹnnẹhẹnnẹ. Vbe ebe 1 Kọrinti 11:3, e Baibol keghi kha wẹẹ: “Kristi kpọlọ sẹ emwa hia fẹẹrẹ, ọdọ ẹre ọ kpọlọ sẹ amwẹ ọnrẹn, Osanobua keghi vbe sẹ Kristi.”

8. De odẹ ne okhuo khian ya gha rhie ọghọ nọ sẹ otọ ẹko ne arowa re?

8 Ai miẹn uhunmwuta ẹgbẹe ne ẹi mwẹ abakuru. Sokpan, okhuo gha ku obọ gbe ba ọdafẹn ọnrẹn vbe azẹ nọ rhirhi gha ru, ẹgbẹe nii ghi gha mwẹ agbẹkunsotọ. (1 Pita 3:1-6) E Baibol keghi kha wẹẹ, ọ khẹke ne ‘dọmwadẹ amwẹ gha ya ọghọ ne ọdọ ẹre.’ (Ẹfisọs 5:33) Sokpan, deghẹ ọdafẹn ọnrẹn i rre odẹ ọghe ẹmwata ghi vbo? Ọ ye khẹke nọ gha rhie ọghọ nọ sẹ otọ ẹko ne arowa re. E Baibol ye vbe kha wẹẹ: ‘Wa ne avbe amwẹ, wa gha gbe uhunmwu ke otọ ne avbe ọdafẹn uwa, vbe na gha na miẹn wẹẹ, adeghẹ eso vbe uwu iran ma yayi, iran ghi do rhunmwuda uyinmwẹ uwa yayi, vbe ne uwa i na vbe ta ifi ẹmwẹ ọkpa rhunmwuda, iran miẹn uyinmwẹ ọghọ vbe ute ọghe uwa.’ (1 Pita 3:1, 2) Okhuo ghaa mwẹ uyinmwẹ esi nọ gua ilele ọghe Baibol ro, ọna gha ru iyobọ ne arowa re ya rẹn vbene ẹmwẹ ugamwẹ ru ekpataki sẹ hẹ vbe arrọọ ọghẹe.

9. (a) De emwi nọ khẹke ne okhuo ru deghẹ ọ ma kue ye azẹ ne arowa re ru? (b) De ibude na rhie ne ikhuo vbe ebe Taitọs 2:4, 5?

9 De emwi nọ khẹke ne okhuo ru deghẹ ọ ma kue ye atamuolọyan ọghe arowa re? Ọ khẹke nọ ta emwi nọ rre ọre ekhọe ma arowa re vbe odẹ ọghe ọghọ vbe ute. Vbe igiemwi, ọ mwẹ emwi ne Sera tae nọ ya ohu mu Ebraham, sokpan, e Jehova na tama rẹn wẹẹ: “Ru emwi ne Sera rhirhi tama ruẹn.” (Gẹnẹsis 21:9-12) Uhunmwuta ẹgbẹe gha ru azẹ nọ gua ilele ọghe Baibol ro, ọ khẹke ne ọvbokhan rẹn ku obọ gbe ba re. (Iwinna 5:29; Ẹfisọs 5:24) Ọ khẹke ne okhuo gha re amwẹ ne iye owa nọ gbaroghe igiowa ọghẹe. (Tie Taitọs 2:4, 5.) Ọdafẹn ọnrẹn kevbe ivbi ẹre gha miẹn vbene ọ wegbe obọ hẹ, iran ghi gha rhie ọghọ nẹẹn.—Itan 31:10, 28.

De vbene Sera ya re igiemwi esi ne ikhuo ni rọnmwẹ ọdọ nẹ?

10. De emwi ne Baibol khare vbekpae iwannegbe kevbe ebe orọnmwẹ na sọ?

10 Emwi kherhe gha wa sunu, ọdọ vbe amwẹ eso ghi wa wannọ egbe ra iran ghi sọ ebe orọnmwẹ. Sokpan, e Baibol wẹẹ “ne okhuo nọ rre owa ọdọ ghẹ kpa sẹ ọdọ ẹre rae” kevbe ne “ọdọ ghẹ vbe khu amwẹ ọnrẹn.” (1 Kọrinti 7:10, 11) Vbọrhirhighayehẹ, ọ mwẹ emwi eso nọ gha ya ọdọ vbe amwẹ wannọ egbe, sokpan, ọna i re atamuolọyan na khirhi ru. De emwi ne Baibol khare vbekpae ebe orọnmwẹ na sọ? Ọ wẹẹ, emwi ọkpa nọ gha ya ọdọ vbe amwẹ sọ ebe orọnmwẹ, ọre deghẹ ọkpa vbuwe iran na fi owẹ ye oha.—Matiu 19:9.

EMWI NE OSANOBUA HOO NE EVBIBIEMỌ GHA RU

Jesu rhie igiemwi esi yotọ ne emwa hia vbuwe ẹgbẹe

11. De emwi ne emọ wa mobọ gualọ vbe obọ evbibiẹ iran?

11 Evbibiemọ, wa gha mwẹ ẹghẹ ne ivbi uwa. Ọna ọre emwi ne ivbi uwa gualọ vbe obọ uwa. Ọ vbe khẹke ne uwa gha maa iran emwi vbekpae Jehova.—Diuteronomi 6:4-9.

12. De emwi ne evbibiemọ gha ru ne iran mieke na sẹtin gbogba ga ivbi iran?

12 Te agbọn Esu ghi wa rhia yọ rhia yọ. Emwa dan eso ni lẹga ima keghi hoo ne iran rhie ikuanegbe ne ivbi ima, eso vbe mu ibiẹka yagha. Ọ keghi lọghọ ne evbibiemọ eso sẹtin tama ivbi iran, odẹ nọ ma khẹke na ya loo ẹgẹn. Sokpan, ọ khẹke ne evbibiemọ gi ivbi iran rẹn odẹ ne iran khian ya gha gban egbe ne emwa ni mu ibiẹka yagha. Te ọ wa khẹke ne evbibiemọ gha gbogba ga ivbi iran. *1 Pita 5:8.

13. De odẹ nọ khẹke ne evbibiemọ ya gha maa ivbi iran emwi?

13 Iwinna nọ bi ye egbe evbibiemọ, ọre ne iran koko ivbi iran ẹse, ne iran mieke na gha mwẹ uyinmwẹ esi. De odẹ nọ khẹke ne evbibiemọ ya ru ọna? Ọ khẹke ne iran gha maa ivbi iran emwi sokpan, ọ ma zẹdẹ khẹke ne iran ya ohu rhie adia ne ivbi iran. (Jerimaia 30:11) Te ẹmwẹ akpa “fian ẹwẹn nọ da zẹvbe umozo.” Ọ ma khẹke ne ẹmwẹ ne evbibiemọ tama ivbi iran gha ye vberriọ. (Itan 12:18) Gi ivbuẹ rẹn evbọzẹe nọ na khẹke ne iran gha họn ẹmwẹ nuẹn.—Ẹfisọs 6:4; Hibru 12:9-11; ya ghee Ifiẹmwẹ Nọ Rre Ufomwẹ Ebe na 30.

EMWI NE OSANOBUA HOO NE EMỌ GHA RU

14, 15. Vbọzẹe nọ na khẹke ne emọ gha họn ẹmwẹ ne evbibiẹ iran?

14 Ẹghẹ hia ẹre Jesu ya gha họn ẹmwẹ ne Erhae, uhiẹn vbe ẹghẹ ne emwi ya wegbe muẹn. (Luk 22:42; Jọn 8:28, 29) E Jehova vbe hoo ne emọ gha họn ẹmwẹ ne evbibiẹ iran.—Ẹfisọs 6:1-3.

15 Emọ, ẹmwata nọ wẹẹ, ọ lọghọ ugbẹnso ne uwa họn ẹmwẹ ne evbibiẹ uwa. Sokpan, wa ghẹ mianmian wẹẹ, wa ghaa họn ẹmwẹ ne iran, ẹko ghi gha rhiẹnrhiẹn e Jehova kevbe evbibiẹ uwa. *Itan 1:8; 6:20; 23:22-25.

De emwi nọ gha ru iyobọ ne avbe igbama ya da imudiase ọghe iran yi vbuwe edanmwẹ?

16. (a) De obẹlẹ ne Esu loo ya mu igbama rẹrẹ? (b) Vbọzẹe nọ na khẹke ne u gha gu emwa ni hoẹmwẹ e Jehova muobọ?

16 Esu sẹtin ya avbe ọse ruẹ mu ruẹ rẹrẹ. Esu rẹnrẹn wẹẹ ọ lọghọ na sẹtin mudia gbain, vbe avbe ọse ghaa kpikpi ima ne ima ru emwi nọ ma khẹke. Vbe igiemwi, avbe ọse dan ni ma hoẹmwẹ e Jehova, ẹre Daina ne ovbi e Jekọb ghaa gu muobọ. Ọna keghi si ọlọghọmwa nọkhua ye ẹgbẹe ọre. (Gẹnẹsis 34:1, 2) Deghẹ avbe ọse ruẹ i ga e Jehova, iran sẹtin ya ruẹ ru emwi nọ sọnnọ e Jehova, ẹghẹ nii, u ghi do gha gbe I ma rẹn, ẹko i ghi vbe rhiẹnrhiẹn ẹgbẹe ruẹ kevbe Jehova. (Itan 17:21, 25) Ọna ẹre ọ si ẹre nọ na khẹke ne u gha gu emwa ni hoẹmwẹ e Jehova muobọ.—1 Kọrinti 15:33.

ẸGBẸE RUẸ GHA SẸTIN GHA SỌYẸNMWẸ

17. De iwinna nọ bi ye izabọ ọghe dọmwadẹ emwa ni rre uwu ẹgbẹe?

17 Emwa hia vbuwe ẹgbẹe ghaa lele adia ọghe Osanobua, iran ghi gha mwẹ agbẹkunsotọ. Avbe ọdọ, wa gha hoẹmwẹ amwẹ uwa, ne uwa vbe gha mu iran tẹtẹtẹ. Ikhuo, wa gha rhie ọghọ ne ọdafẹn uwa, ne uwa vbe gha gbe uhunmwu kotọ ne iran, zẹvbe nọ guaero ighẹ adia na rhie ne ikhuo vbe ebe Itan 31:10-31. Evbibiemọ, wa koko ivbi uwa ẹse, ne iran mieke na hoẹmwẹ e Jehova. (Itan 22:6) Avbe uhunmwuta ẹgbẹe, wa gha gbaroghe igiowa ọghe uwa “ẹse.” (1 Timoti 3:4, 5; 5:8) Emọ, wa gha họn ẹmwẹ ne evbibiẹ uwa. (Kọlose 3:20) Ai miẹn ọmwa ne ẹi mwẹ abakuru, nọnaghiyerriọ, u gha ru emwi nọ sọnnọ ọmwa ọvbehe vbuwe ẹgbẹe, ya imuegberriotọ rinmwiaẹn nọ yabọ ruẹ. Vbene ẹmwata, adia ni rre Baibol gha sẹtin ru iyobọ ne emwa hia vbuwe ẹgbẹe.

^ okhuẹn 12 Adia eso rre uhunmwu ebe 32 ọghe Learn From the Great Teacher nọ gha ru iyobọ nuẹn ya gha gbaroghe ivbuẹ. Avbe Osẹe Jehova ẹre ọ gbẹn ebe na.

^ okhuẹn 15 Evbibiemọ gha wẹẹ ne ọmọ ru emwi nọ ma gu uhi Osanobua ro, ọ ma khẹke ne ọmọ nii ru emwi vberriọ.—Iwinna 5:29.