1-2. Gie emwi nọ sunu dae Jesu, a te miẹn wẹẹ ọ ta ẹmwẹ nokiekie, ọ ke wu?

VBE Nisan 14, 33 C.E., a keghi ba e Jesu ifiẹzọ, a na vbe bu ohiẹn gbe ẹre, vbene ọ ma na rẹn ọkpa rẹn eva. A keghi yae gha gbe akiyẹyẹ, a na vbe rri ẹre oya ne udẹn rri ẹre oya ne ẹvbi. Iyeke ọni, iran na ghi ya ise kan rẹn obọ vbe owẹ mu erhan irrioya. Na kha na, ọ ke sẹtin hiọnrọn sotọ ra ne ọ rhan unu guan, ọ ghi baa kua rhunmwuda obalọ nọ ye. Sokpan te ọ ye guan, rhunmwuda ọ mwẹ ẹmwẹ ne kpataki ne ọ hoo ne ọ ta.

² Gia ziro yan ẹmwẹ eso ne Jesu tae ọ ke wu vbe erhan irrioya, kevbe emwi ne ima gha miẹn ruẹ vbọ. Gia “danmwehọ re” nia.—Mat 17:5.

3. De emwa ne Jesu ghaa mwẹ vbe ekhọe vbe ọ khare wẹẹ “Evbavba yabọ iran”?

³ De ẹmwẹ ne Jesu tae? Vbe Jesu rre erhan irrioya, ọ keghi na erhunmwu gie Osanobua wẹẹ: “Evbavba yabọ iran.” De emwa ne Jesu hoo ne Erhae yabọ? Ẹmwẹ ne Jesu ghi ta, ya ima rẹn emwa ne ọ ghaa mwẹ vbe ekhọe, ọ wẹẹ: “Iran ma rẹn emwi ne iran ru.” (Luk 23:33, 34) Ọ gha kẹ, ivbiyokuo e Rom ni kan rẹn mu erhan ẹre ọ ghaa mwẹ vbe ekhọe. Iran ma gele rẹn aro ọmwa ne Jesu ghaa khin. Egbọre, emwa eso ni ghaa kha wẹẹ na gbe ẹre rua, ni ghi do mu etin yan rẹn vbe okiekie  ẹre ọ ghaa mwẹ vbe ekhọe. (Iwinna 2:36-38) Agharhemiẹn wẹẹ iran bu ohiẹn eku gbe Jesu, ọ ma gi ohu muẹn ra ne ọ rhie ẹmwẹ nii ye ẹko. (1 Pit 2:23) Nọghayayerriọ, ọ keghi rinmwian e Jehova ne ọ yabọ emwa ni khian gbe irẹn rua.

4. Vbe ima miẹn ruẹ vbe odẹ ne Jesu ya ya ekhọe hia yabọ emwa ni ru ẹre khọọ?

⁴ De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae? Ọ khẹke ne ima gha ya ekhọe hia yabọ emwa ọvbehe vbene Jesu ru ẹre. (Kọl 3:13) Emwa eso vbe uwu ẹgbẹe ra emwa ọvbehe sẹtin gha zẹ ima kpokpo, rhunmwuda, iran ma rẹn otọ emwi ne ima yayi ra vbene ima ya ru emwi. Iran sẹtin mu ohoghe ba ima, iran sẹtin vbe ru ima emwi oya sirra emwa ọvbehe. Iran sẹtin yanghan ebe ima, iran sẹtin vbe gha yan wẹẹ obọ gha vba ima. Ne ima gha te ya gha mu ohu iran, ma ghi rinmwian e Jehova ne ọ ya obọ kaẹn iran ekhọe ne iran do gae. (Mat 5:44, 45) Ugbẹnso, ọ keghi lọghọ na yabọ emwa ọvbehe rhunmwuda obọ dan ne iran ya mu ima. Sokpan deghẹ ima ma na mu ohu fua, ma sẹtin do gha ya agbọn lọghọ egbe ima. Ọtẹn nokhuo ọkpa wẹẹ: “I na do bẹghe ẹre wẹẹ, na yabọ ọmwa ma rhie ma wẹẹ, ma ghọghọ ye emwi ne iran ru ima re, sokpan emwi nọ rhie ma ọre wẹẹ, ma mu egbe ne ima ya mu ohu fua.” (Psm 37:8) Ma gha yabọ ọmwa, ọ rhie ma wẹẹ ima ma hoo ne ima rhie emwi ne iran ru ima re ye ekhọe.—Ẹfis 4:31, 32.

5. De eyan ne Jesu ru ma izigan ọkpa? Vbe ọ yae ru vberriọ?

⁵ De ẹmwẹ ne Jesu tae? A ghi kan Jesu mu erhan, a na vbe kan izigan eva ba re; ọkpa na gha rre ọre oberhọmwa, vbene nọkpa na gha rre ọre obiyọmwa. Vbe okaro, iran eva na gha zan Jesu. (Mat 27:44) Sokpan vbe okiekie, ọkpa vbọ na fi werriẹ. Ọ na ghi kha wẹẹ, Jesu “ma ru emwi rhọkpa khọọ.” (Luk 23:40, 41) Ọ na vbe rhie ẹre ma wẹẹ, irẹn rẹn ighẹ Jesu gha rhiọ kpaegbe kevbe wẹẹ, ọ gha vbe rri ọba. Ọ na tama Jesu wẹẹ: “Ẹghẹ ne u gha na rre zẹvbe Ọba, u ghi ye mwe rre.” (Luk 23:42) U miẹn amuẹtinyan ne okpia na rhie ma! E Jesu wanniẹn ọnrẹn wẹẹ: “Vbene ẹmwata, I tama ruẹ vbe ẹrẹna, u gha gu mwẹ gha rre Paradais.” Ọ ma wẹẹ ọ gha gu irẹn gha rre Ẹrinmwi, sokpan e Paradais ẹre ọ khare. (Luk 23:43, NW) Ẹmwẹ ne Jesu loo ro mwa rhie ma wẹẹ, irẹn tobọ re ẹre ọ ru eyan na ma izigan nii. Rhunmwuda ne Jesu na rẹn wẹẹ Osa ne ọ mwẹ itohan ẹre Erhae khin, ẹre ọ si ẹre ne ọ na ru vberriọ.—Psm 103:8.

6. De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tama izigan ọkpa?

⁶ De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae? Vbene Erhae ru emwi, erriọ ẹre Jesu wa ru emwi zẹẹ. (Hib 1:3) E Jehova mu egbe ne ọ ya yabọ ima ye orukhọ ne ima ru vbe ẹghẹ nọ gberra, deghẹ ima na fi werriẹ kevbe deghẹ ima na gha mwẹ amuẹtinyan wẹẹ, e Jehova gha yabọ ima rhunmwuda izọese ne Jesu ru. (1 Jọn 1:7) Emwa eso keghi roro ẹre wẹẹ, e Jehova i khian yabọ iran ẹdẹ ye orukhọ ne iran ru vbe ẹghẹ nọ gberra. Adeghẹ u na gha roro ẹre vberriọ ugbẹnso, kọ ẹmwẹ na ye orhiọn: Vbene Jesu te wu, ọ keghi mwẹ itohan daa izigan ọkpa, egbe ne a ya miẹn wẹẹ, te ọ da suẹn gha mwẹ amuẹtinyan. Inu ghi nọ ne ima, ni hia vbe odẹ ke odẹ ne ima gha họn ẹmwẹ ne Jehova? Ẹi mwẹ e Jehova ma vbe tohan ima!—Psm 51:1; 1 Jọn 2:1, 2.

7. Zẹvbe nọ rre ebe Jọn 19:26, 27, de emwi ne Jesu tama Meri kevbe Jọn? Vbọ yae kha vberriọ?

⁷ De ẹmwẹ ne Jesu tae? (Tie Jọn 19:26, 27.) Jesu wa gha mu ẹmwẹ iyẹe roro; vbe ẹghẹ  na kha na, egbọre, ẹi ghi mwẹ odọ. Egbọre etiọnrẹn gha te sẹtin gha kpemehe emwi ne ọ gualọ nẹẹn. Sokpan de ọmwa nọ khian ghi ru iyobọ nẹẹn vbe odẹ ọghe orhiọn? Vbe ẹghẹ na kha na, ọ khọ wẹẹ, etiọnrẹn ma he khian erhuanegbe ọre. Sokpan, ọkpa vbe ukọ ọghẹe nọ vbe re ọsiọre ne kankankan ẹre Jọn ghaa khin. Te Jesu ghaa ghee emwa ni deba irẹn ga e Jehova zẹvbe ẹgbẹe ọghe irẹn. (Mat 12:46-50) Rhunmwuda ahoẹmwọmwa ne Jesu mwẹ ne iyẹe kevbe ne ọ na rẹn wẹẹ, e Jọn gha sẹtin ru iyobọ nẹẹn vbe odẹ ọghe orhiọn, ọ na wẹẹ ne Jọn gha gbaroghe ẹre. Ọ keghi tama iyẹe wẹẹ: “Okhuo, ghee ovbuẹ!” Ọ na tama Jọn wẹẹ: “Ghee iyuẹ!” Ke ẹdẹrriọ kpa, e Jọn keghi rhie Meri zẹvbe iyẹe, ọ na  gha gbaroghe ẹre. E Jesu keghi rhie ẹre ma wẹẹ, aro nọ ghaan ẹre irẹn ya ghee okhuo nọ koko irẹn waan kevbe nọ vbe mudia ke irẹn vbe a khian gbe irẹn rua!

8. De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tama Meri kevbe Jọn?

⁸ De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae? Ma gha sẹtin gu obọ etẹn ne ima gba ga sẹ emwa ima vbe uwu ẹgbẹe. Emwa ima vbe uwu ẹgbẹe sẹtin gha zẹ ima kpokpo, iran sẹtin vbe yangbe ima, sokpan deghẹ ima ma sẹ e Jehova rae, ma na vbe mudia gbain vbe otu ọghẹe, ma gha “miẹn ukhukhu iyisẹn” ọghe emwi ni te wii ima. Ma ghi do gha mwẹ emọ, iye kevbe erha nibun vbe otu e Jehova. (Mak 10:29, 30) Vbọ ye ruẹ hẹ vbe ekhọe, ne u na rre otu ne emwa hia na hoẹmwẹ e Jehova, ne iran na hoẹmwẹ egbe, kevbe ne iran na ru emwi kugbe zẹvbe ẹgbẹe ọkpa?—Kọl 3:14; 1 Pit 2:17.

9. De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae vbe ebe Matiu 27:46?

⁹ De ẹmwẹ ne Jesu tae? A te miẹn wẹẹ Jesu kpan udu, ọ keghi da tu wẹẹ: “Osanobua mwẹ Osanobua mwẹ, vbọzẹ ne u na he mwẹ ye otọ?” (Mat 27:46) E Baibol ma gi ima rẹn evbọzẹe ne Jesu na ta ẹmwẹ na. Sokpan gia ghee emwi ne ima gha miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne ọ tae. Vbe okaro, ẹmwẹ ne Jesu ta na, keghi ya ẹmwẹ akhasẹ nọ rre ebe Psalm 22:1 sẹ vbe egbe ẹre. * Ẹmwẹ na vbe ya ima rẹn wẹẹ, e Jehova ma “tan obọ gue” Ovbi ẹre, nẹ ghẹ zẹdẹ werriẹ aro daa ọlọghọmwa. (Job 1:10) E Jesu rẹn wẹẹ, te Erha irẹn kue yọ ne obọ eghian gele da irẹn, ne irẹn mieke na werriẹ aro daa edanmwẹ ne ọmwa rhọkpa ma he ka werriẹ aro daa. Deba ọni, ẹmwẹ ne ọ tae, ya ima rẹn wẹẹ, ọ ma rri abe uwu.

10. De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tama Erhae?

¹⁰ De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae? Ọ ma khẹke ne ima yaro yọ wẹẹ, ẹghẹ hia ẹre Jehova khian ya gha gbogba ga ima, ne ima ghẹ miẹn edanmwẹ rhọkpa. Zẹvbe ne Jesu zin egbe edanmwẹ nọ wegbe ya sẹ ufomwẹ, erriọ ẹre ọ vbe khẹke ne ima mu egbe ne ima ya zin egbe edanmwẹ nọ rhirhi gha khin, ọ gha khọnrẹn nọ de ọghe uwu. (Mat 16:24, 25) Vbọrhirhighayehẹ, ma mwẹ ilẹkẹtin wẹẹ, Osanobua i khian gi ima miẹn edanmwẹ ne ima i khian sẹtin zin egbe ẹre. (1 Kọr 10:13) Emwi ọvbehe ne ima miẹn ruẹ ọre wẹẹ, zẹvbe ne Jesu rri oya ba ẹmwẹ emwi nọ ma ru, ọ sẹtin vbe sunu da ima vberriọ. (1 Pit 2:19, 20) Ẹi re rhunmwuda wẹẹ ima ru emwi dan ẹre ọ si ẹre ne emwa na zẹ ima kpokpo, sokpan rhunmwuda ne ima i na re ọghe agbọn na, kevbe ne ima na kporhu iyẹn nọ maan, ẹre ọ ya iran ru vberriọ. (Jọn 17:14; 1 Pit 4:15, 16) E Jesu rẹn emwi nọ si ẹre ne Jehova na gi irẹn rri oya. Sokpan ugbẹnso, ọlọghọmwa gha dekun eguọmwadia e Jehova eso, iran ghi gha roro evbọzẹe ne Jehova na kue nọ sunu daa iran. (Hab 1:3) Osanobua nọ mwẹ itohan kevbe izinegbe rẹn wẹẹ, ẹi re te emwa vbenian i mwẹ amuẹtinyan, sokpan ifuẹko nọ ke obọ irẹn rre ẹre iran gualọ.—2 Kọr 1:3, 4.

11. Vbọ ya e Jesu ta ẹmwẹ nọ rre ebe Jọn 19:28?

¹¹ De ẹmwẹ ne Jesu tae? (Tie Jọn 19:28.) Vbọ ya e Jesu kha wẹẹ: “Ohanmwẹ amẹ gbe mwẹ”? “Ne ẹmwẹ ne ebe tae miẹn ehe na sẹ.” Ọni ọre ẹmwẹ akhasẹ nọ rre ebe Psalm 22:15,  nọ khare wẹẹ: “Ẹho mwẹ kae zẹvbe ikpekhae, aranmwẹ mwẹ, keghi sikan mu ighehe mwẹ.” Deba ọni, oya ne Jesu re vbe erhan irrioya, sẹ nọ gha ya ovbamẹ gbe ẹre. Te ọ ghaa gualọ amẹ ne ọ khian wọn.

12. Ne Jesu na kha wẹẹ “ohanmwẹ amẹ gbe mwẹ,” vbọ maa ima re?

¹² De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae? E Jesu ma gha roro ẹre wẹẹ, te irẹn mu egbe irẹn gbe otọ, ne irẹn na ta emwi ne irẹn gualọ, erriọ ẹre ọ vbe khẹke ne ima gha ye. Ugbẹnso, ma i hoo ne ima tama emwa ọvbehe emwi ne ima gualọ. Sokpan ma gha bẹghe ẹre wẹẹ, ma gele gualọ iyobọ, ọ khẹke ne ima guan ladian. Vbe igiemwi, deghẹ ọmaẹn ẹre u khin, ra u khuọnmwi, u sẹtin wẹẹ ne ọtẹn mu ruẹ gha rrie ẹki, ra owa isinmwiegbe. Adeghẹ iro na han ima, ra orhiọn na gbe ye ima iwu, ma sẹtin gu ọdiọn ra ọtẹn ọvbehe nọ deziẹn vbe odẹ ọghe orhiọn guan, iran wa mu egbe ne iran ya danmwehọ ima, kevbe ne iran ya rhie igiọdu ne ima. (Itan 12:25) Ghẹ mianmian wẹẹ, etẹn hoẹmwẹ ima, iran vbe mu egbe ne iran ya ru iyobọ ne ima vbe “ẹdẹ oseghe.” (Itan 17:17) Sokpan, iran ma rẹn emwi nọ rre ima ekhọe. Iran i khian wa rẹn wẹẹ ima gualọ iyobọ, vbe ẹi re te ima tama iran.

13. De emwi ne Jesu fian gbua, rhunmwuda ne ọ na họn ẹmwẹ ne Jehova ya sẹ ẹdẹ uwu?

¹³ De ẹmwẹ ne Jesu tae? Vbọ ghi rre odẹ ẹgogo eha vbe avan vbe Nisan 14, Jesu keghi tu ladian wẹẹ: “Ọ fo!” (Jọn 19:30) Ẹmwẹ ne Jesu ta na, ya ima rẹn wẹẹ, emwi hia ne Jehova hoo ne ọ ru, ọ ru ẹre nẹ. Te Jesu wa fian emwi nibun gbua, rhunmwuda ne ọ na mudia ẹse ya sẹ ẹdẹ uwu. Vbe okaro, ọ rhie ẹre ma wẹẹ, ọmwa ohoghe ẹre Esu khin. E Jesu vbe rhie ẹre ma wẹẹ, ẹi mwẹ vbene Esu khian ru sẹ hẹ, ọmwa nọ gbae gha ye sẹtin họn ẹmwẹ ne Jehova. Nogieva, Jesu keghi ya arrọọ ọghẹe dẹ ima werriegbe. Uwu ọghe Jesu ẹre ọ kie ẹkpotọ yọ, ne emwa nagbọn sẹtin gha re ọsie Jehova, kevbe ne iran yaro yọ wẹẹ, arrọọ ọghe etẹbitẹ gha sẹ iran obọ. Nogieha, e Jesu rhie ẹre ma wẹẹ, e Jehova ọkpa ẹre ọ mwẹ asẹ na ya kha yan emwa nagbọn, ọ na vbe kpee eni ẹnrẹn huan.

14. De vbene ọ khẹke ne ima ya gha loo ẹdẹ nọ rhirhi gbe? Rhan otọ ẹre.

¹⁴ De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae? Ọ khẹke ne ima gha hia vbe ẹdẹgbegbe ne ima gha họn ẹmwẹ ne Jehova. Ọ mwẹ ọtẹn nokpia ọkpa na tie ẹre Maxwell Friend, nọ re ọkpa vbe usun ọmamwaemwi vbe Owebe Gilead. Vbe ọtẹn na ghi guan kaẹn imudiase vbe ọta ne ọ ya guan vbe asikoko ọkpa, ọ na kha wẹẹ: “Ọ ghaa mwẹ emwi ne u hoo ne u ru, ra ẹmwẹ ne u hoo ne u ta, ghẹ gha la ẹdẹ yọ. U rẹn ẹdẹ nọ gha gbe akhuẹ ra? Gha ghee dọmwadẹ ẹdẹ, zẹvbe ẹkpotọ nokiekie nọ kie nuẹn, ne u khian ya rhie ẹre ma wẹẹ, u gualọ arrọọ ọghe etẹbitẹ.” Gi ima gha yin vbe odẹ nọ gha ya ẹko rhiẹnrhiẹn e Jehova vbe ẹdẹgbegbe, ai rẹn deghẹ uwu na rre, ma ghi sẹtin khama e Jehova wẹẹ, “I ru vbene ẹtin mwẹ sẹ nẹ, ne I ya rhie ẹre ma wẹẹ, ọhọnhoghe ẹre Esu khin, ne I ya kpe eni ruẹ huan kevbe ne I ya sinmwi oseghe ye ọdakha ruẹ!”

15. Zẹvbe nọ rre ebe Luk 23:46, de ilẹkẹtin ne Jesu ghaa mwẹ?

¹⁵ De ẹmwẹ ne Jesu tae? (Tie Luk 23:46.) E Jesu wa gele mu ẹtin yan Erhae, ọni ẹre ọ si ẹre ne ọ na kha wẹẹ: “Evbavba, obọ ruẹ ẹre I rhie orhiọn mwẹ yi.” E Jesu rẹnrẹn wẹẹ, irẹn gha wu, arrọọ ọghe irẹn rre obọ e Jehova, kevbe wẹẹ ọ gha huẹn irẹn kpaegbe.

16. Vbua miẹn ruẹ vbe emwi nọ sunu daa ọtẹn nokpia ọkpa vbe ọ rre ukpo 15?

 ¹⁶ De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae? Sẹ arrọọ ruẹ rae ye obọ e Jehova. U ghaa hoo ne u sẹtin ru ọna, te u gha “ya ẹtin ruẹn hia mu ẹtin yan e Nọyaẹnmwa.” (Itan 3:5) Gia ziro yan emwi nọ sunu daa ọtẹn nokpia ọkpa na tie ẹre Joshua vbe ọ rre ukpo 15. Ọ kegha khuọnmwi emianmwẹ nọ wegbe. Ọ ma kue ne ọbo ebo si esagiẹn ye ọre egbe. A te miẹn wẹẹ, emianmwẹ nii miẹn ọnrẹn uhunmwu, ọ na tama iyẹe wẹẹ: “Iye, obọ e Jehova ẹre I ghi ye. . . . Iye, I gha sẹtin ya obọ sudu tama ruẹ wẹẹ: I rẹnrẹn wẹẹ, e Jehova gha huẹn mwẹ kpaegbe. Ọ rẹn ekhọe mwẹ, I vbe hoẹmwẹ ọnrẹn ẹsẹsẹmwẹse.” * Ọ khẹke ne dọmwadẹ ima nọ egbe ẹre wẹẹ, ‘Adeghẹ arrọọ mwẹ na gha rre ikpadede rhunmwuda emwi ne I yayi, mẹ mu egbe ne I ya sẹ arrọọ mwẹ rae ye obọ e Jehova, ne I gha mwẹ ilẹkẹtin wẹẹ, ọ gha huẹn mwẹ kpaegbe ra?’

17-18. De emwi ne ima miẹn ruẹ vbe ako iruẹmwi na? (Vbe ya ghee ẹkpẹti nọ khare wẹẹ, “ Emwi Ne Ima Miẹn Ruẹ Vbe Ẹmwẹ Eso Ne Jesu Tae Kiekie.”)

¹⁷ Ma wa miẹn emwi nibun ruẹ vbe ẹmwẹ eso ne Jesu tae kiekie ọ ke wu! Ọ ye ima ẹre rre wẹẹ, ọ khẹke ne ima gha yabọ emwa ọvbehe kevbe ne ima gha mwẹ ilẹkẹtin wẹẹ, e Jehova gha yabọ ima. Ma ghọghọ wẹẹ ima mwẹ etẹn ne ima gba ga e Jehova kugbe zẹvbe ẹgbẹe ọkpa, iran wa mu egbe ne iran ya ru iyobọ ne ima. Sokpan ma ghaa gualọ iyobọ, ọ khẹke ne ima guan ladian. Ma rẹnrẹn wẹẹ, e Jehova gha ru iyobọ ne ima ya zin egbe edanmwẹ nọ rhirhi gha khin. Ma vbe bẹghe ẹre wẹẹ, ọ khẹke ne ima gha yin vbe odẹ nọ gha ya ẹko rhiẹnrhiẹn e Jehova vbe ẹdẹgbegbe, ma ghi vbe sẹ arrọọ ọghe ima rae ye obọ ẹre.

¹⁸ Vbene ẹmwata, ma wa miẹn emwi nibun ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae kiekie ọ ke kpan udu! Ma ghaa ya avbe iruẹmwi na ru emwi, te ima rhie ẹre ma wẹẹ, ma họn ẹmwẹ ne Jehova, ne ọ na kha wẹẹ, ne ima “danmwehọ” Ovbi ẹre.—Mat 17:5.